Capital.ba

Zalihe meda u Srpskoj na rezervi

02.04.2022. / 12:00

BANJALUKA – Zalihe meda, za kojim je potražnja drastično porasla od pojave pandemije virusa korona, su na rezervi, a pčelari u Srpskoj, iza kojih su tri teške sezone, gledaju u nebo i nadaju se da će ove godine saće biti pune.

FOTO; Pixabay

Velika potražnja i slabi prinosi podigli su cijene pa tako kilogram, u zavisnosti od vrste i regije Srpske, košta od 20 do 25 maraka.

Predsjednik trebinjskog Udruženja pčelara “Leotar” Obrad Ninković kazao je da su posljednje tri godine u Trebinju i istočnoj Hercegovini generalno bile izuzetno loše, dok vjeruje da će se ove godine stanje popraviti. Cijena kilograma meda u Trebinju je već odavno 25 maraka.

“Virus korona je uticao da se prodaja meda u prethodnom periodu poveća, iz preventivnih razloga ljudi su jačali svoj imunitet, tako da su pčelari odavno ispraznili svoje zalihe i željno iščekuju prvo vrcanje. Da li će ga biti i u kojoj mjeri, zavisi od prirode. Mart je bio hladan, pa biljke nisu još krenule sa cvjetanjem“, rekao je Ninković.

On je dodao da u maju očekuje prvu ozbiljniju pašu, unos nektara u košnice.

Najveći ljubinjski pčelar Slaviša Bokić naglašava da sve nagovještava da će ova godina biti bolja u odnosu na prethodne.

Već četiri-pet mjeseci u Ljubinju nema kilograma meda da se kupi kod pčelara, jer je prošla godina bila loša, a potražnja velika. Pčele su dobre i stabilne, ali maj je najbolje mjerilo. Za sada možemo biti zadovoljni. Zanovijet ove godine ne znamo hoće li procvjetati, prošle godine ga je mraz uništio“, rekao je Bokić.

Predsjednik Udruženja pčelara “Kesten” iz Bratunca Marko Živković za “Glas Srpske” kaže da je iza pčelara težak period, ali da ima naznaka da bi napokon ovo mogla biti dobra godina, nakon pehova koji ih nisu mimoilazili.

Ove godine gubici su mnogo manji nego lani, pa smo optimisti da će sezona biti dobra. Sve ide u tom pravcu. U ovom dijelu Podrinja bagrem je osnovna paša za pčele. Desi li se da bude kišan period u cvatu bagrema, biće dovoljno samo da se pčele “opskrbe”, a bude li padavina, bagrem ne može da medi. Tad obično budu niže temperature i pčele ne mogu da izlaze da kupe polen“, rekao je Živković.

Problem se, kaže, dešava i kod zasada malina i kupine.

Pčele više idu na malinu iz prostog razloga što su latice pliće i lakše uzimaju nektar, ali i tu se javlja problem jer nesavjesni uzgajivači malina ne vode računa pa se počesto desi pomor pčela zbog prskanja otrova“,  rekao je Živković.

Pčelari ističu da se patvoreni med prodaje na raznim tržnicama kao pravi, a takav je slučaj i u gradu na Trebišnjici. Preporučuju kupcima da budu obazrivi.

Pojedinci su spremni da za šaku novca rade nešto što nije dozvoljeno, pa pod pravi med podmeću patvoreni. Mi im preporučujemo da ne kupuju med od pčelara u koje nemaju povjerenja“, rekao je Obrad Ninković i dodao da je veliki grijeh prodavati otrov pod lijek.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!