Capital.ba

Zajednički fond – zaštita od prelijevanja krize

08.05.2010. / 16:28

BRISEL, Zajednički fond ili “mehanizam za stabilizaciju”, koji sutra treba da odobre ministri finansija EU, treba da ohladi pregrijana finansijska tržišta i postavi bedem koji bi zaštitio Portugal, Španiju i Irsku, da se na njih ne prelije kriza koja je počela u Grčkoj, javlja dopisnik Srne iz Brisela.

Iz ovog zajedničkog fonda, čije su formiranje dogovorili lideri zemalja evrozone, pomagalo bi se zemljama evrozone, koje su zbog loših finansija i ekonomije, ranjive na napade špekulanata.

Naime, ako dođe do kriza u tim zemljama, bilateralna pomoć kakva se upućuje Grčkoj, neće više biti dovoljna.

U fond, koji bi trebalo da iznosi 70 milijardi evra, biće aktivno uključena Evropska centralna banka, Evropska komisija, kao i 16 zemalja članica evrozone.

Novčane doprinose u fond će dati samo 16 članica evrozone, ali svih 27 zemalja članica EU mora biti obaviješteno, i zbog prirode Lisabonskog ugovora, sve moraju staviti svoj potpis.

Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej rekao je da bi ministri finansija EU na sutrašnjem vanrednom sastanku trebalo da odobre formiranje fonda kako bi on od ponedjeljka ujutro bio legalan.

Lideri evrozone dogovorili su da se postavi zajednička kontrola koja će pratiti javne finansije u zemljama evrozone, odnosno da postoji mnogo veća saradnja u pitanju fiskalne discipline.

Članice evrozone jedna će drugoj “gledati u lonac”, odnosno, kontrolisati deficit, konkuretnost, i zahtijevati momentalne sankcije za prekršaje.

Stabilnost evra zavisi od toga da ga zemlja koja ga koristi nema budžetski deficit veći od tri odsto i da joj državni dug ne prelazi vrijednost od 60 odsto bruto nacionalnog dohotka, kao što je dogovoreno Mastrihtškim ugovorom kad se lansirao evro.

Ti kriterijumi bili su ublaženi prošle godine kao instrument izlaska iz krize, ali zemlje se nisu dovoljno brzo vratile u svoje okvire.

Lideri su sada rekli da će jako pooštriti fiskalnu disciplinu, kako bi se zemlje hitno vratile u okvire Mastrihtiških kriterijuma.

Evropska komisija će već u srijedu, 12. maja izaći s planom.

Ovi dramatični događaji bacili su u sjenu konačnu potvrdu lidera da će finansijski pomoći Grčkoj sa zajmovima od 110 milijardi evra u toku tri godine.

Njemački kancelar Angela Merkel izjavila je novinarima nakon sinoćnjeg sastanka lidera evrozone da postoji veliki i sistemski napad na evro u cjelini.

Francuski predsjednik Nikolas Sarkozi rekao je novinarima da je evro u najvećoj krizi otkad postoji, kao i da je spekulanstski “napadnuta ne samo Grčka, nego i cijela Evropa”.

Van Rompaj rekao je da će se Evropa znati suprostaviti ovom napadu.

“Odbranićemo evro što košta da košta” , rekao je šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.  Srna

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!