Za panele na kući podrška do 20 odsto vrijednosti investicije

BANJALUKA – Mogućnost da svaki građanin u Srpskoj proizvodi struju za svoje potrebe iz solarnih panela, a koja će biti otvorena usvajanjem novog Zakona o obnovljivim izvorima energije privukla je veliku pažnju, jer na taj način ne bi bili izloženi tržištu na kojem cijene već duže vremena divljaju.

Međutim, zbog lošeg životnog standarda malo ko od njih može da izdvoji nekoliko hiljada evra za investiciju, pa će brojni biti prinuđeni da se kreditno zaduže.

Na sreću, već postoje posebne kreditne linije kod komercijalnih banaka, a pojedine kompanije koje se bave ugradnjom panela svojim kupcima nude pomoć kako bi pronašli izvor za finansiranje.

Generalno, procedura odobravanja kredita za ulaganje u solarne elektrane, se ne razlikuje bitno od standardnih procedura odobravanja bilo kojeg drugog kredita.

Za realizaciju kredita  je potrebno imati kompletiranu dokumentaciju za izgradnju elektrane.

Banke nude beskamatne kredite

Ekonomista i stručnjak u oblasti energetike Damir Miljević kaže kako su pojedine banke prepoznale značaj investicija u OIE pa tako daju grantove od 15 do 20 odsto.

“Ako na primjer solarni paneli koštaju 6.000 maraka, banka odobrava kredit sa kamatama od tri do četiri odsto. Kada se projekat realizuje oni osnovicu kredita smanje za 15 do 20 odsto, odnosno dobijete beskamatni kredit”, kaže Miljević.

On kaže kako bi se Srpska trebala ugledati na zemlje u okruženju koji svojim građanima uveliko olakšavaju investiciju.

Tako na primjer Hrvatska, kaže, podržava svoje građane između 30 i 80 odsto vrijednosti investicije, u zavisnosti od stepena razvijenosti područja na kojem se živi.

Srbija snosi 50 odsto od ukupnog troška ugranje panela, što uveliko olakšava posao onome ko se odluči da ih postavi na svome domu.

Zanimljiv model ima i Crna Gora. Tamo se upravo na tri hiljade domaćinstava i 500 manjih firmi postavljaju paneli po sistemu “ključ u ruke”.  Sve je zamišljeno tako da vlasnik objekta troši energiju koju proizvodi, a iz ostvarenih ušteda vraća kredit.

Između sedam i osam godina projekat se isplaćuje, a on do kraja radnog vijeka elektrane dobija besplatnu struju.

“Sve je pitanje dobrih namjera. Modeli postoje i ne treba se praviti posebno pametan”, zaključuje Miljević.

A građani Srpske bi ubuduće pored banki pomoć mogli dobiti i od Fonda za zaštitu životne sredine RS.

Fond razmatra podsticaje za solarne panele

Direktor Fonda Srđan Todorović kaže za CAPITAL kako sve ukazuje na to da će cijene električne energije i dalje rasti, pa je očekivati i da ova tema bude sve atraktivnija za građane.

“Namjera nam je, s obzirom da je otvorena mogućnost da individualni stambeni objekti postavljaju solarne panele, da definišemo mehanizam putem kojeg ćemo posticati ovu vrstu ulaganja. U kojoj mjeri i u kojem procentu, to ćemo još vidjeti”, kaže on.

Banjalučka firma “ETMAX” najavljuje kako će od naredne godine svoju standardnu ponudu, koja obuhvata projektovanje, izvođenje i puštanje u rad solarnih elektrana proširiti i konkretnim rješenjima u segmentu kreditiranja projekata po principu „ključ u ruke“.

“Zahvaljujući tome ćemo značajno pojednostaviti mogućnost da budući „prosumeri“ ostvare  svoje ideje i postanu održivi proizvođač-potrošač električne energije”, poručuju oni.

Oni očekuju da u narednom periodu bude više dostupnih kreditnih proizvoda za ove namjene i da će uslovi biti konkurentniji, jer će OIE biti sve atraktivniji za investiranje.

“Možemo istaći, da neke poslovne banke već imaju povoljne kamatne stope za finansiranje energetske efikasnosti, pa samim tim i za solarne elektrane, i u principu su niže od standarnih kamatnih stopa. Ne manje važno, kada je u pitanju finansiranje fizičkih lica je da investicije obnovljivih izvora energije uključuju posebnu pogodnost i finansiranje i iz GEFF kreditne linije sa povratom na investiciju do 20 odsto”, kažu u “ETMAX-u”.

U „ETMAX-u“ ocjenjuju kako domaće tržište mora više učestvovati u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

“Možemo očekivati da će uskoro i do nas doći određene zakonske regulative EU kojim će se, kao standard za izvoznike, otvoriti pitanje koliko je učešće zelenih energija u proizvodima. Treba imati u vidu da veliki broji izvoznih firmi iz BiH trenutno ima konkurentne proizvode zbog cijena električne energije u našoj zemlji, ali ukoliko se ne okrenu ulaganjima u obnovljive izvore energije mogu se ubrzo suočiti sa određenim preprekama u poslovanju”, zaključuju u ovoj firmi.

 CAPITAL: D. Tovilović