„Rusija je čvrsto riješena da nastavi balkansku saradnju. Ruske kompanije već djeluju u zemljama regije, Makedoniji, Bugarskoj i Srbiji, a namjeravaju se proširiti i na druge zemlje. Rusija je zainteresovana za obnovu i gradnju energetskih postrojenja u regiji, podzemnih skladišta gasa, za tranzit i za stvaranje regionalnog čvorišta za distribuciju nafte i gasa. To će regiju dugoročno učiniti važnom energetskom tačkom“, otvoreno je obećao ruski predsjednik Vladimir Putin šefovima svih država na Balkanu, u junu 2007. na Energetskom samitu jugoistočne Evrope u Zagrebu.
Mnogi tada nisu tu najavu ozbiljno shvatili.
TRINAEST GODINA USPOSTAVLJANJA DOMINACIJE
Rusija već 13 godina radi na realizaciji Putinove namjere da u regiji uspostavi dominaciju Rusije u sektoru nafte i gasa. Sve je počelo još pet mjeseci prije zagrebačkog Samita. U januaru 2007. godine u Moskvi je parafirana prodaja naftne industrije Republike Srpske ruskoj kompaniji „NeftGazinKor“, a u februaru iste godine potpisan je ugovor u Banjaluci.
Godinu dana kasnije (2008) ruski „Gasprom“ postaje većinski vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS), a zauzvrat Rusi obećavaju, bez garancija, izgradnju Južnog toka kroz Srbiju i skladišta gasa Banatski Dvor.
Sektor nafte prilično je brzo „poklopljen“, a nakon neuspjeha sa Južnim tokom i prebacivanja na „Turski tok“, nakon Srbije, poslovi Rusa u sektoru gasa intenzivirani su u RS.
Prije godinu dana u Sankt Peterburgu na sastanku tada predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjedavajućeg Upravnog odbora „Gasproma“ Alekseja Milera razmotrene su mogućnosti za proširenje saradnje.
Kratko je saopšteno da to „uključuje mogućnost snabdijevanja Bosne i Hercegovine ruskim gasom koji će se isporučivati u Evropu gasovodom `Turski tok`“.
Poznato je da Dodik, iako je biran u Predsjedništvo BiH, odlučuje u ime Vlade RS koja nastavlja i dalje svesrdno da širi ruke i izlazi u susret Rusima kako bi realizovali svoje ciljeve, iako je iza njihovog dosadašnjeg djelovanja ostao nikada do kraja realizovani ugovor o prodaji naftne industrije, zatvorene rafinerije i milionska dugovanja.
To nije spriječilo vlasti Srpske da i dalje pogoduju Rusima i daju im monopol, ovaj put u sektoru gasa.
IZMJENA ZAKONA PO ŽELJI RUSA
Izvjesno je da će se nakon lokalnih izbora, a na jednoj od prvih idućih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasu.
Zakon se mijenja samo sa jednim ciljem – da omogući Rusima da izgrade dva postrojenja za komprimovani gas u Srpskoj – jedno u Zvorniku, a drugo u Brodu.
Prijedlogom zakona, u čijem smo posjedu, po prvi put u zakonske akte uvodi pojam „komprimovani gas“ i „operater postrojenja za komprimovanje prirodnog gasa“.
Zanimljivo je da se u dijelu zakona koji definiše izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti u sektoru prirodnog gasa (član 9) dodaje novi stav koji omogućava da energetski subjekt radi do 12 mjeseci bez dozvole.
U dijelu koji definiše ko su učesnici na tržištu prirodnog gasa briše se postojanje snabdjevača gasom sa obavezom javne usluge i dodaju se novi učesnici i to „operater postrojenja za utečnjavanje prirodnog gasa“ i „operater postrojenja za komprimovanje prirodnog gasa“.
Što se tiče snabdjevača sa obavezom javne usluge novim zakonom definisano je, kao i do sada, da će Vlada RS, na osnovu provedenog javnog poziva, odrediti snabdjevača sa obavezom javne usluge koji snabdijeva prirodnim gasom domaćinstva. U slučaju da se putem javnog poziva ne izabere snabdjevač, Vlada direktno određuje snabdjevača sa obavezom javne usluge. Ali, izbrisano je da Vlada određuje uslove snabdjevanja.
To otvara prostor Rusima da oni odrede uslove, odnosno cijenu snabdjevanja, a potvrđuje se to i u još jednoj odredbi zakona koja se briše. Naime, Vlada je odlučila da iz postojećeg zakona izbriše obavezu snabdjevača da objavi javno cijene koje primjenjuje. Shvatili su da bi problem mogla predstavljati još jedna odredba i brzo je uklonjena i to odredba koja je propisivala da je „regulacija cijene dostupna radi obezbjeđivanja snabdijevanja domaćinstava“.
Briše se i odredba koja propisuje da Regulatorna komisija donosi akcioni plan u kojem se jasno vidi pravovremenost regulisanja cijena snabdjevanja prirodnim gasom u obavezi javne usluge.
Uvodi se odredba koja kaže da se snadbjevača sa obavezom javne usluge bira na period do pet godina.
Dakle, suština je da se stvara zakonska osnova da Rusi grade postrojenja za gas što su već najavili, da imaju određenu slobodu u formiranju cijena, da im se garantuje rad bez dozvole do godinu dana i da im se obezbjeđuje da dobiju monopol na snabdjevaje gasom domaćinstva u trajanju do pet godina.
NEMA INFORMACIJA O RUSKOM PLANU
Postrojenje za komprimovani gas u Zvorniku prvi put pomenuto je prije tri godine kada su tadašnji vršilac dužnosti direktora preduzeća „Gas-Res“ Slobodan Puhalac i predsjednik Upravnog odbora ruskog preduzeća „Gazprom SPG Technologies“ Aleksej Konstantinovič Kahidze potpisali sporazum i pismo namjere o formiranju zajedničkog preduzeća. Tada je i najavljena gradnja fabrike u Zvorniku i investicija od oko 70 miliona evra. Od tada nije bilo novih informacija od strane Vlade RS.
Godinu kasnije (2018) nađena je lokacija, ali kada su projektanti i inženjeri „Gasproma“ došli na lice mjesta utvrđeno je da na planiranoj parceli za gradnju postrojenja postoji dalekovod kojeg nije bilo u zemljišnoj evidenciji, pisao je portal Capital.ba.
Potraga za novom lokacijom je okončana, a kupovina zemlje prije nekoliko mjeseci završena.
Da Rafinerija nafte u Brodu planira da pređe na korišćenje gasa objelodanjeno je prije tri godine kada je potpisan Protokol o saradnji na realizaciji projekta „Snabdijevanje prirodnim gasom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod“.
Međutim, tek krajem avgusta ove godine, na jednom od sastanaka ministrice za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenke Golić, zamjenika generalnog direktora „Zarubežnjefta“ Igora Šelkunova i generalnog direktora Rafinerije nafte Brod Anatolija Karaljusa, pomenuta je i izgradnja gasno-kompresorskih stanica i puštanje u promet komprimovanog gasa u periodu februar-april 2021. godine.
Stvorili su se uslovi za izmjenu Zakona o gasu.
ĐOKIĆ PRIZNAJE DA SE ZAKON MIJENJA ZBOG RUSA
U Ministarstvu energetike i rudarstva RS, kojim rukovodi Petar Đokić, kažu da se privodi kraju gasifikacija Rafinerije nafte Brod, da je za gasno-kompresorsku stanicu u Brodu u toku izdavanje lokacijskih uslova, a da je projekat u Zvorniku u predinvesticionoj fazi.
„U Rafineriji nafte Brod u toku su radovi na izgradnji cjevovoda dužine 1.850 metara, prečnika 200mm. Time je počela realizacija druge faze projekta gasifikacije. Završetak radova na montaži cjevovoda u krugu preduzeća planiran je do kraja tekuće 2020. godine. U okviru ove faze planiran je i remont mostovnog cjevovoda preko Save, kao i priključenje na magistralni gasovod u Hrvatskoj“, naveo je Đokić.
Detaljniji plan gasifikacije, istakao je, biće poznat uskoro, jer će se do kraja godine znati rezultati stanja produktovoda u Hrvatskoj.
„Što se tiče izgradnje gasno-kompresorske stanice i njenog puštanja u rad, realizacija ovog projekta će omogućiti proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa i njegovu dalju distribuciju. Izrađena je projektna dokumentacija, a u toku je postupak dobijanja lokacijskih uslova i pribavljanja građevinske dozvole“, istakao je Đokić sugerišući nam da se za više podataka obratimo Rafineriji. To smo i učinili, ali iz Optima grupe nema odgovora.
Za projekat gasnog postrojenja u Zvorniku Đokić je naveo da je „trenutno u predinvesticionoj fazi“.
„Rad gasnih postrojenja koja se planiraju graditi u potpunosti će biti regulisan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gasu koji je u formi Nacrta usvojila Narodna skupština Republike Srpske u julu ove godine“, priznao je Đokić da Srpska samo zbog ruskih investitora mijenja zakonsku regulativu.
U Gradu Zvornik su nam rekli da je „Gasprom“ predao zahtjev za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište i da nemaju novih informacija o projektu.
Direktor preduzeća „Gas-Res“ Ljubo Glamočić istakao je da su nedavno provedene određene aktivnosti u vezi sa realizacijom „Gaspromovog“ projekta.
„Novi talas pandemije koronavirusa je to ponovo sve zaustavio. Vidite i sami kakvo je stanje. Prema informacijama koje imamo, ‘Gasprom’ i njihovi ljudi ponovo rade od kuće i sve ide otežano. Ipak, u stalnom smo kontaktu i želja nam je da se ova priča što prije nastavi“, kazao je Glamočić.
U „Gaspromu” i njegovim ograncima nisu bili raspoloženi da odgovore na pitanja o projektu u Zvorniku.
ZAVISNOST OD RUSKOG GASA
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH sav prirodni gas uvezen je iz Rusije. U posljednje četiri godine vrijednost uvezenog ruskog gasa u BiH premašuje 430 miliona KM.
Samo mali dio prirodnog gasa u gasovitom stanju, vrijednosti svega 5,233.31 KM, uvezen je za navedene godine iz drugih zemalja, iz Italije i Srbije.
Mala je i količina uvezenog, ukapljenog, prirodnog gasa. Njega je u BiH u posljednje četiri godine uvezeno svega 5,363.19 KM.
Podaci pokazuju da gas koji sada ide gasnom mrežom BiH, koja je u najvećem dijelu na teritoriji FBiH, stiže iz Rusije, a ići će, prema svemu sudeći, i mrežom koja se planira graditi u RS.
Vlada RS je u maju 2019. godine dala saglasnost za izgradnju magistralnog gasovoda od granice sa Srbijom trasom Bijeljina – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad dužine 325 kilometara što je nazvano „nacionalnim projektom od strateškog značaja“.
Taj projekat, pored magistralnog gasovoda, obuhvata i izgradnju termoelektrana – toplana na gas, izgradnju distributivne mreže i distribuciju gasa svim gradovima i opštinama duž magistralnog gasovoda. Gasovod će pratiti trasu autoputa Beograd – Banjaluka, a predviđeno je i priključenje potrošača u Bijeljini, Brčkom, Modriči, Brodu, Doboju, Prnjavoru, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu, kao i prelazak gradskih toplana na prirodni gas.
S tim u vezi je Narodna skupština Republike Srpske donijela odluke o izradi plana parcelacije za autoput i gasovod dionice Vukosavlje – Brčko – Rača i o usvajanju dijela plana za dionicu Brčko – Bijeljina – Rača.
Obim gasa manji za 600 puta
U postrojenjima koje Rusi grade biće omogućeno da gas prelazi iz gasnog u tečno stanje.
„Na taj način se obim gasa smanjuje 600 puta i onda je njegov transport vrlo jeftin. Pored toga, prilikom procesa pretvaranja gasa iz gasnog u tečno stanje stvara se energija koja može da bude korišćena za zagrijavanje ili za hlađenje. To otvara mogućnost da pored planiranih postrojenja budu napravljene hladnjače ili postrojenje koje će proizvoditi struju“, tako je ranije Duško Perović, šef Predstavništva RS u Rusiji, a zastupnik interesa ruskih investitora, opisao svrhu planiranih gasnih postrojenja.
Konkurencija
Monopol Rusa u sekoru gasa u BiH za sada jedino može narušiti projekat „Južna interkonekcija“ koji je nedavno promovisan u Sarajevu. Projekat je vrijedan 196 miliona KM, a predviđa izgradnju gasovoda u dužini od 180 kilometara od čega je 160 u BiH. Njime bi trenutni transportni gasovod BiH trebalo da se poveže sa hrvatskim sistemom gasovoda na potezu Zagvozd-Imotski-Posušje-Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar. Navedeno je da će projekat osigurati sigurnost snabdijevanja gasom u BiH i omogućiti nove izvore snabdijevanja prirodnim gasom BiH.
„Ovaj projekt važan je za BiH jer će se povezivanjem na hrvatsku gasovodnu mrežu omogućiti diverzifikovani izvor snabdijevanja prirodnim gasom, povećati sigurnost snabdijevanja i unaprijediti usklađivanje BiH sa obavezama EU Energetske zajednice. Sigurnost snabdijevanja i diverzifikacija izvora čine zemlju samostalnijom. I ne samo to – dostupnost i povećana upotreba prirodnog gasa imaće pozitivne uticaje i na životnu sredinu“, rekao je ambasador SAD u BiH Eric Nelson.
Vlada FBiH je krajem oktobra usvojila Zakon o Južnoj interkonekciji, a radi i na izradi Zakona o prirodnom gasu Federacije BiH.
Pišu: Svjetlana Šurlan, Dejan Tovilović