Capital.ba

Višković: U aprilu 55 miliona KM za plate 70.000 radnika

03.04.2020. / 10:56

BANJALUKA – Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će u aprilu iz republičkog budžeta biti obezbijeđeno oko 55 miliona KM za isplatu minimalnih plata i uplatu poreza i doprinosa za oko 70.000 radnika koji nisu u mogućnosti da rade zbog mjera koje su preduzete s ciljem suzbijanja širenja virusa korona i posljedica koje trpi domaća privreda.

radovan višković ruski lijekovi

“Preliminarna procjena je da će u aprilu 70.000 radnika prestati da obavlja djelatnost zbog odluka Vlade i činjenice da će u probleme doći i određeni subjekti iz prerađivačkog sektora koji nisu direktno pogođeni našim mjerama, nego stanjem na globalnom tržištu. Tim radnicima ćemo u aprilu isplatiti minimalnu platu od 520 KM i uplatiti poreze i doprinose. Za to će, prema preliminarnim procjenama, biti potrebno 55 miliona KM”, istakao je Višković.

On je naveo da preliminarna računica pokazuje da je u branšama koje su direktno pogođene odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije o zabrani rada zbog širenja virusa korona obuhvaćeno oko 40.000 radnika, te da je donesena odluka da će za njihove martovske plate, koje treba da obezbijede poslodavci, Vlada uplatiti poreze i doprinose za koje će biti izdvojeno između 16,5 miliona i 18 miliona KM.

“Nema bojazni da može doći do zloupotreba. Taj novac neće ići poslodavcima, nego će ga Vlada uplatiti javnim fondovima”, rekao je sinoć za RTRS Višković, koji je i komandant Republičkog štaba za vanredne situacije.

Prema njegovim riječima, za intervencije u vezi sa platama u privredi za mart i april obezbijeđen je novac.

“Radićemo rebalans budžeta da bismo stavke koje se odnose na nabavku sredstava, opreme, objekata i materijala, te troškove usavršavanja i reprezentacije doveli na minimalan nivo koji je potreban za normalno funkcionisanje, a na osnovu tih ušteda imamo obezbijeđena sredstva za mart i april”, naglasio je Višković.

On je dodao da je jedna od mjera koja je donesena s ciljem pomoći privredi prolongiranje roka za uplatu poreza na dobit sa 31. marta na 30. jun.

“Zbog već definisanih mjera i onih koje planiramo za april trebalo nam je vanredno stanje jer ih ne možemo drugačije sprovesti”, rekao je Višković.

On je naveo da će biti obezbijeđen dodatni novac putem obveznica, trezorskih zapisa i kredita jer je plan da u maju Vlada raspolaže znatnijim sredstvima u fondu za pomoć oporavka privrede kada bude okončana epidemija.

Višković je rekao da je od ekonomskih fakulteta koji djeluju u okviru javnih univerziteta i stručnjaka tražio preporuke u vezi sa mogućim mjerama, te da je na osnovu njih stigla i inicijativa iz Srpske da se Centralna banka BiH uključi u rješavanje ekonomske krize koja je već evidentna i za koju je nepoznato kolike će razmjere imati jer se ne zna do kada će trajati epidemija virusa korona.

“Iz Federacije BiH je osuta paljba prema nama kada smo pomenuli da bi bilo normalno da se Centralna banka uključi u ovo pitanje kao što se uključuju sve centralne banke u svijetu. Ne želim da prejudiciram rješenje, neka ljudi iz Centralne banke i stručnjaci i finansijskog sektora kažu šta je najbolje”, istakao je Višković.

On je poručio da je nedopustivo da u Centralnoj banci postoji novac iznad obaveznih rezervi koji leži.

“Kada smo rekli da je normalno da taj novac bude upumpan u privredu kako bismo joj pomogli. Onda je rečeno da oni ne mogu kupovati obveznice entiteta, nego da moraju kupovati obveznice Njemačke”, dodao je Višković.

Prema njegovim riječima, skoro da nema države u svijetu koja putem svoje centralne banke nije ponudila ogroman novac privredi i stanovništvu.

“Oni novac ne daju iz budžeta. Nije normalno da Centralna banka BiH ovo posmatra sa strane i imam osjećaj kao da ih ne zanima šta se u ovom momentu dešava u BiH. Ako padnu budžeti i privreda, kome treba Centralna banka BiH? Ne želimo da bude ugrožena domaća valuta, ali, ako postoji novac koji je iznad obaveznih rezervi, meni je neshvatljivo da ne žele da ga učine dostupnim privredi”, naglasio je Višković.

On je naveo da komercijalne banke imaju negativnu kamatu i plaćaju za višak sredstava iznad obavezne rezerve koja drže na računima Centralne banke.

“To je dokaz da postoji novac, a da li će i kada odlučiti da on bude dostupan, prije svega privredi, ostaje da vidimo. Mi ne možemo čekati da vidimo šta će uraditi Centralna banka. Zbog toga radimo na tome da u fond iz koga ćemo pomagati oporavak privrede poslije završetka epidemije obezbijedimo značajan iznos novca i da ga već u maju imamo na raspolaganju”, rekao je Višković.

On je istakao da će novac biti neophodan za tekuću likvidnost preduzeća, ali i za podsticaje da bi se održala postojeća radna mjesta i omogućilo novo zapošljavanje.

“Na pomoć mogu računati poslodavci koji ne budu otpuštali radnike”, poručio je Višković, navodeći da podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je 31. marta na birou bilo 400 lica više u odnosu na decembar 2019. godine.

Višković je ocijenio da su nedobronamjerne kritike zbog najavljenog zaduživanja, navodeći da postoje privredni subjekti i građani koji zbog trenutne situacije nisu u mogućnosti da izmiruju tekuće obaveze zbog čega nema ni uplata u budžet.

“Priliv u budžet u martu bio je za oko 50 miliona KM manji u odnosu na mart 2019. godine, a od budžeta se očekuje pomoć. Ukoliko ne reagujemo brzo i ne obezbijedimo potrebna sredstva tog novca na tržištu više neće biti”, rekao je Višković.

On je dodao da i međunarodne kreditne institucije i stručnjaci odobravaju zaduživanja s ciljem spasavanja privrede.

“Međunarodni monetarni fond je uvijek bio apsolutno protiv zaduženja, a sada u preporukama svim vladama sugeriše što veća zaduženja da bi bila održana likvidnost i javna potrošnja. Bez toga se dovodi u pitanje funkcionisanje čitavog sistema. Moramo biti u poziciji da isplatimo plate, penzije i socijalna davanja kako bi i oni mogli da izmiruju svoje obaveze i da bi krug bio zatvoren”, pojasnio je Višković.

Govoreći o procjenama za oporavak privrede, Višković je naglasio da će to velikim dijelom zavisiti od oporavka ekonomija država koje su najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srpske.

“S obzirom na to da je Srbija naš spoljnotrgovinski partner broj jedan, Italija druga, a Njemačka treća, naša privreda će se prije oporaviti što se i oni prije oporave poslije ove krize”, dodao je Višković.

On je poručio da će Vlada Srpske sa poslovnom i akademskom zajednicom nastaviti da traži najbolja moguća rješenja kada je riječ o oporavku.

“Ne znamo do kada će ovo trajati, kolika je šteta i koga će sve pogoditi. Zato se Vlada opredijelila da ide korak po korak i donosimo mjere pomoći za mart, pa za april, a pravimo fond koji bi bio operativan u maju”, rekao je Višković, navodeći da Vlada nijedan potez neće vući bez razgovora sa socijalnim partnerima. RTRS

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!