BANJALUKA – Preko 900 ilegalnih pružalaca IPTV usluga u BiH svoje usluge nude preko društvenih mreža i na platformama za oglašavanje, kršeći niz zakona o autorskim i srodnim pravima, čime nanose štetu društvu od najmanje 15 miliona maraka godišnje, a sa kojima država i njeni organi očigledno nemaju načina da se izbore.
Na online platformama za oglašavanje proizvoda i usluga, stotine oglašivača nude IPTV po cijenama od osam do 13 maraka mjesečno, pakete pretplate za pola godine ili godinu, kao i niz uređaja za prijem čija se cijena kreće od 50 do 300 maraka.
Svi ovi oglašivači nude ilegalne TV programe, hiljade ekskluzivnih kanala i videoteke sa velikim brojem naslova za koje nemaju autorska prava i čime direktno nanose štetu onima koji ovaj posao obavljaju legalno i za to plaćaju sve dažbine.
Kako je objasnio izvor portala CAPITAL, šteta koju ilegalni operateri IPTV-a nanose je ogromna, jer njima ne pada na pamet da se registruju i plate autorska i srodna prava, kao ni poreze i obaveze koji proizilaze iz ove djelatnosti.
Gdje je tu korisnik?
Građane u BiH poslovično slabo interesuje da li koriste ilegalne kanale i krše Zakon o autorskim i srodnim pravima, pa se ni ne opterećuju time.
Istražujući za potrebe pisanja ovog teksta, većina korisnika se pravda da ponudi kablovskih operatera nedostaje kvaliteta i raznovrsnosti i da se zbog toga vrlo često okreću „strimovanju“ i ilegalnim sadržajima.
Takođe, bitno je napomenuti da je, uz ilegalne IPTV sisteme, danas izuzetno popularno kupovanje mjesečne pretplate na HBO i Netflix-u, takođe preko sajta za prodaju i kupovinu OLX.ba ili društvenih mreža, po sistemu plaćanja dijela pretplate za korišćenje jednog profila.
“Operater na tržištu komunikacija koji zakonito obavlja djelatnost distribucije audiovizuelnih medijskih usluga, prije svega je registrovan kod nadležnog suda i ima dozvolu Regulatorne agencije za komunikacije BiH za pružanje usluga. Taj operater mora da obezbjedi sva potrebna autorska i srodna prava i da plaća autorske naknade. Za razliku od njih, ilegalni ne plaćaju nikakve naknade i sadržaje emituju bez saglasnosti autora i vlasnika, što je krivično djelo za koje bi se moglo ići i u zatvor čak do pet godina”, objašnjava naš izvor.
Dakle, ilegalni operater nema dozvolu za svaki kanal koji čini dopstupnim u svom “paketu”, te ne poštuje Zakon o autorskim i srodnim pravima. Nema pravo ni reemitiovanja i činjenja dostupnim javnosti tih sadržaja, a nemaju ni dozvole koje izdaje Institut za intelektualno vlasništvo BiH.
Stabilna konekcija i osam maraka za 2.000 kanala
“Osim što se čini značajna šteta legalnim operaterima, istu trpe i autori i TV kuće. Dok se ilegalni operateri bogate na račun izbjegavanja svojih obaveza, prije svega registracije, a onda i plaćanja dozvola i poreza, država i dalje nije našla efikasan način da se sa njima izbori”, kaže on.
Pregledajući oglase ilegalnih operatera koji se bez ikakvog ustručavanja oglašavaju na svim mjestima putem kojih mogu doći do novih korisnika, može se lako uvidjeti da svi oni imaju dobro razrađene sisteme ponude kanala i Android box i drugih srodnih uređaja za pretvaranje televizora u smart uređaj.
Sve što korisniku treba je stabilna internet konekcija, a pristup je moguć sa bilo kojeg pametnog uređaja uz instalaciju neke od aplikacija.
Uplate primaju preko Xbona, na račun, putem PayPala ili čak mobilne dopune. Korisnicima nude oko 2.000 kanala i videoteke obično sa oko 15.000 filmskih i serijskih naslova.
Ilegalni operateri obećavaju pristup velikom broju domaćih i međunarodnih kanala, uključujući sportske, zabavne, vijesti, dječje, dokumentarne i druge.
U Asocijaciji kablovskih operatera BiH (AKOP BiH) kažu da su svjesni postojanja velikog broja ilegalnih operatera IPTV usluge, a da nisu registrovani u registru poslovnih subjekata kod nadležnih sudova.
Kažu da zato što oni nemaju dozvole Regulatorne agencije za komunikacije BiH i ne plaćaju poreze i naknade za prava intelektualnog vlasništva, narušavaju konkurenciju na tržištu distribucije audiovizuelnih medijskih usluga u BiH i to u korist nelegalnih IPTV pružalaca usluga.
“AKOP BiH se već obraćao RAK-u sa molbom za regulaciju tržišta IPTV usluga na internetu i isključenje ilegalnih operatera. Odgovorili su da problem pružanja nelegalnih usluga na internetu spada u nadležnost drugih državnih organa. Utvrdili smo da postoji preko 900 oglasa IPTV usluga na online platformi OLX.ba, te smo od njih tražili provjeru objava. Njihov odgovor bio je da nemaju dovoljno stručnog znanja da procjenjuju da li se radi o povredama prava i oglasima koje objavljuju registrovani ili neregistrovani subjekti”, rekli su u ovoj asocijaciji za CAPITAL.
Ni u EU nije bolje
Prema istraživanju Audiovisual Anti-Piracy Alliance (AAPA) o uticaju nedopuštenih IPTV provajdera u Evropi za 2021. godinu, 17,1 milion stanovnika od 16 do 74 godine je koristilo ilegalne kanale, što je 4,5 odsto populacije.
Procjenjuje se zbog toga nastala šteta od oko 3,21 milijardi evra, dok su istovremeno nedopušteni IPTV provajderi nezakonito stekli 1,06 milijardi evra.
Prema procjenama u BiH ne zaostaje za EU po korištenju nelegalnih IPTV usluga. U 2021. godini najmanje 4,5 odsto populacije od 16 do 74 godine koristilo je nelegalne IPTV usluge, što je generisalo godišnji prihod nelegalnih IPTV provajdera iz BiH od 14,7 miliona KM, od čega je 2,5 miliona KM minusa u kasi PDV-a, te 1,5 miliona poreza na dobit.
RAK „pere ruke“
U RAK-u BiH su nam rekli da su oni nadležni za regulisanje emiterskih i telekomunikacijskih mreža i izdavanje dozvola pružaocima usluga emitovanja i telekomunikacija. Njihova dužnost je i da preduzmu sve potrebne korake u cilju obustave rada operatera ako se utvrdi da neke od emiterskih ili telekomunikacijskih mreža rade bez dozvole.
“Kada je riječ o IPTV platformi, radi se o usluzi koja se pruža putem mreže koja koristi internet protokol za slanje audio, video i kontrolnog signala do krajnjih pretplatnika, nasuprot slanja audio i video signala putem javnog, otvorenog Interneta – OTT usluga (over the top), koja trenutno nije regulisana u BiH, i za koju nije ni potrebna dozvola Agencije. Protiv ilegalnih pružalaca IPTV usluga borimo tako što smo uredili zakonit način pružanja usluge distribucije usluga kao i prava i obaveza pružalaca. Sve ostalo izlazi iz okvira naše nadležnosti”, kažu u ovoj agenciji.
Oni govore da nemaju informacije o tome koliki je obim pružanja nelegalnih IPTV usluga, ali da je činjenica da se na tržištu nude IPTV usluge koje reklamiraju mogućnosti pristupa velikom broju kanala uz redovnu mjesečnu pretplatu. Takođe, ističu da ne vode ni evidenciju pristiglih prigovora, nego ih sve prosljeđuje organima zaduženim za istragu i procesuiranje ovih slučajeva.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Isto tako, kada se obratiš RAK i zatražiš zaštitu svojih prava zbog kršenja ugovora o pružanju telekomunikacionih usluga (ukuidanje kanala, zamračivanje sadržaja, povećanje cijena…) od strane pomenutih operatera, odgovoraju da imate pravo na raskid ugovora. I šta onda? Da zahvaljujući monopolističkom položaju potpišemo novi ugovor, ali ovaj put sa ćerkom firmom istog tog operatera?! Ne mogu se pomiriti sa činjenicom da nisu stavili šapice na sav novac građana…
A preskupe usluge “legalnih provajdera” i po deset puta iznad pristojne naknade nisu ilegalne? A sramne blokade kanala koje čovjek gleda nisu prevara? I šta ćemo sad?
Radi se o internetu.
Serveri su u inostranstvu. Klijentske mašine u BiH.
Sadržaj se ne pohranjuje na klijentskim uređajima, već se “strimuje”.
Šta je konkretno nelegalno?
Po kojem zakonu u BiH se zabranjuje strimovanje određene vrste sadržaja sa servera u inostranstvu na klijentske uređaje u BiH?
Globalna bitka u kojoj se pokušava regulisati, klasifikovati, autorizovati, raditi monitoring “strimovanog” sadržaja je uzaludna.
Podsjeća me na vremena kad su telco operateri blokirali Viber i Skype komunikaciju preko mobilnog interneta jer su ih smatrali nelojalnom konkurencijom. Ta bitka je izgubljena za telco operatere. Morali su se prilagoditi novim realnostima.
Isto važi i za muzički sadržaj. Isto važi i za filmski sadržaj.
Tako treba da se prilagode i novoj realnosti da se distribucija određenog (televizijskog) sadržaja ne može regulisati i monopolizovati.