Capital.ba

Uvoz gura domaće povrće u smeće

28.09.2016. / 13:06

BANJALUKA, Sezona spremanja zimnice je u punom jeku, ali prodaja povrća ni izbliza ne ide po planu zbog čega bi veće količine domaćih paprika umjesto u ajvaru mogle da završe u smeću.povrce proizvodnja-hrane

Ovo tvrde povrtlari širom RS ističući da ih muče niske otkupne cijene i preplavljenost tržišta uvoznom robom. Dodaju da je, osim za paprikama i paradajzom, na tržištu slaba potražnja i za domaćim kupusom, lukom, krompirom, koji se prodaju u bescjenje ili trunu na njivama.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberija” Savo Bakajlić kaže da je tržište u Bijeljini preplavljeno uvoznom paprikom i paradajzom za zimnicu, dok domaći proizvođači ne znaju šta će sa svojim povrćem.

– Moraćemo baciti najmanje 20 odsto povrća, jer nemamo kome prodati. Uvezene su ogromne količine paprike, iako za tim nije bilo potrebe, jer je ova godina bila rodna i domaći proizvođači su mogli podmiriti tržište – priča Bakajlić.

Prema njegovim riječima povrtlari svaki dan na kvantašku pijacu u Bijeljini dovezu pune traktore paprika i raznog drugog povrća, a uveče ih vraćaju kući neprodate.

– Čim dva-tri dana dovozimo povrće na pijacu i ne prodamo ga, moramo ga bacati ili davati u bescjenje sitnim nakupcima – kaže Bakajlić.

Duško Banjac iz Lijevča polja, koji se povrtlarskom proizvodnjom bavi 30 godina, kaže da ne pamti da je povrće ikada bilo jeftinije. Dodaje da cijene krompira i luka na startu sezone jedva dosežu 20 do 30 feninga po kilogramu.

– Sav zasađeni kupus smo zaorali jer je cijena bila smiješna, nakupci su nudili između 15 i 20 feninga. Ništa bolje nismo prošli ni s paprikom i paradajzom, koji je koštao od 70 feninga i marke, što je za 50 odsto manje nego lani – rekao je Banjac.

On tvrdi da povrtlari ove godine neće izvući ni treći dio od uloženog, te da će u Lijevču polju propasti mnogo povrća.

S druge strane, veliki otkupljivači tvrde da su primorani uvoziti pojedine vrste povrća jer ih nema na tržištu RS.

Direktor banjalučke “Vitaminke”, Žarko Mikić kaže da ljutih i slatkih feferona, te crvene roge paprike nema na našem tržištu, te da ih uvoze iz Srbije i Makedonije.

– Planiramo preraditi oko 3.000 tona povrća i već smo oko 2.000 otkupili, i to najviše krastavaca i paprike. Još nam treba patlidžana, cvekle i paradajza i nadamo se da ćemo potrebne količine pronaći kod domaćih proizvođača – rekao je Mikić.

On je istakao da je najveći problem to što mnogi voćari i povrtari nisu robni proizvođači organizovani u zadruge, te da tako razjedinjeni nisu u stanju garantovati veću isporuku u svakom trenutku.

– Mi ne možemo zavisti od toga hoće li vremenski uslovi biti dobre ili ne. Imamo dogovor o isporuci naših proizvoda sa trgovačkim lancima koje moramo poštovati i zato uvozimo povrće kojeg nema dovoljno na našem tržištu – dodao je Mikić.

Preduzeće “Spektar drink” iz Bijeljine proizvodi kiseli kupus, a sirovog tvrde, na tržištu RS ima i previše.

– Kupus ne uvozimo, imamo domaće kooperante s kojima sarađujemo. Ove godine ćemo pokušati otkupiti veće količine ako uspijemo dogovoriti izvoz na inostrano tržište – kaže rukovodilac unutrašnjeg prometa u ovom preduzeću Nebojša Jeftić.

Predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da će zbog prekomjernog uvoza domaći poljoprivrednici ove godine pretrpjeti veliku štetu.

Kornišoni na otpadu

Više od 1.500 tona kornišona, vrijednih 1,5 miliona maraka, otkupljenih od domaćih proizvođača, završilo je sredinom avgusta ove godine na deponiji zbog prezasićenosti evropskog tržišta. Direktor “Adriatic Group” sa sjedištem u Beču Amir Bekić tada je rekao da je bio dogovoren izvoz oko 8.000 tona krastavaca, ali je do problema došlo zbog velikog priliva krastavca iz Srbije, Mađarske, Makedonije, BiH, Crne Gore, Poljske, Ukrajine i Hrvatske. Glas Srpske

 

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!