Capital.ba

„Unicredit banka“ traži da građani BiH plate 256 miliona KM za njene greške

15.02.2023. / 9:00

BANJALUKA – „Unicredit banka“ iz Italije smatra da svi građani BiH trebaju da joj plate 256 miliona KM jer je u toj vrijednosti njena kćerka banka u Banjaluci izgubila prvostepeni spor sa klijentom, saznaje portal CAPITAL.

unicredit banka

Foto: Agencije

Prijeteći međunarodnom arbitražom, „Unicredit banka S.p.A“ obavijestila je Pravobranilaštvo BiH da je pokrenula investicioni spor protiv Bosne i Hercegovine zbog izgubljene prvostepene presude sa firmom „Bitminer Factory“od 256 miliona maraka.

Iako se pravosnažna presuda pred drugostepenim sudom tek očekuje, italijanski bankari smatraju da je za njih već nastala „štetna radnja“ u tom iznosu.

Iz kompanije „Bitminer Factory“, koju prema prvostepenoj presudi banka treba da obešteti za taj iznos, poručuju da je riječ o očitom pritisku na Viši privredni sud u Banjaluci kako bi poništio presuda.

Pravobranilaštvo BiH potvrdilo je da je „Unicredit banka“ dostavila Obaviještenje o investicionom sporu u kojem ih informiše o postojanju spora pozivajući se na Sporazumom između BiH i Italije o podsticanju i zaštiti investicija.

Kao štetnu radnju kojom je navodno povrijeđena investicija navode presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci od 30. decembra 2021. godine, o čemu je CAPITAL prvi pisao.

Pojašnjavaju kako je dostavljanjem obaviještenja o sporu započeo postupak mirnog rješavanja, a za koji dvije strane, odnosno BiH i „Unicredit“, imaju rok od šest mjeseci.

Ukoliko „Unicredit“ istraje u svojim navodima, istekom šestomjesečnog roka za mirno rješavanje spora stvoriće se procesni preduslovi za pokretanje međunarodne investicione arbitraže protiv države BiH“, navode iz Pravobranilaštva BiH.

Oni su od Okružnog privrednog suda u Banjaluci tražili da im hitno dostavi presudu jer rokovi za postupanje uveliko teku.

Obzirom na obavještenje o investicionom sporu, polazeći od činjenice da je Pravobranilaštvo nadležno da vodi pregovore sa „Unicreditom“ te da zastupa BiH u eventualnoj arbitraži, molim vas da nam radi utvrđivanja činjeničnog stanja u ovoj stvari dostavite naprijed navedenu presudu“, stoji u zahtjevu Pravobranilaštva BiH koji je u posjedu portala CAPITAL.

„Bitminer“: Pritisak na sudove

Iz kompanije „Bitminer Factory“ kažu da su ovakav potez „Unicredit banke“ donekle i očekivali.

Tvrde da su sa predstavnicima „Unicredit“ banke imali sastanak u Milanu gdje su im čelni ljudi ove finansijske organizacije kazali su dobili  čvrsto obećanje advokata iz Sarajeva, da će slučaj preokrenuti u njihovu korist.

Uprkos brojnim pritiscima na pravosudne institucije od početka ovog slučaja, a naročito nakon donošenja prvostepene presude, i dalje vjerujemo da će sudovi raditi nepristrasno i nezavisno“, poručili su oni.

Unicredit: Nije pritisak već molba

Bankarska logika

Zanimljivo je da se „Unicredit banka“ kao italijanski investitor poziva na međudržavni sporazum i traži obeštećenje od države BiH iako je u sporu sa firmom „Bitminer“ iza koje takođe stoji italijanski kapital.

Nejasno je, kažu pravnici, zašto bankari smatraju da građani BiH trebaju platiti štetu nastalu u privatnom sporu dvije italijanske kompanije. Ukoliko se primijeni ta logika, isto pravo na odštetu i pokretanje međunarodne arbitraže bi imao i „Bitminer“ ukoliko drugostepena presuda ne bude u njegovu korist.

Iz Unicredit banke“ negiraju tvrdnje da vrše pritisak na pravosuđe. Iako pravobranioci BiH tvrde da odštetnim zahtjevom traže 256 miliona maraka, oni to negiraju.

O iznosu štete i načinu na koji je ista nastala u slučaju potrebe će biti obaviještene i odlučivaće nadležne institucije“, poručuju oni.

Smatraju da se slanje Obavještenja o investicionom sporu ne može smatrati pritiskom na Viši privredni sud niti na bilo koji drugi organ BiH, jer je ovo molba za blagovremeno postupanje, koje je, prema njihovoj ocjeni u potpunosti u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom.

U suprotnom, strani investitori ne bi uopšte mogli da koriste svoja prava koja su im garantovana međunarodnim sporazumom i bili bi onemogućeni da zaštite svoje investicije u BiH“, zaključuju u „Unicredit“ banci Banjaluka.

Sve počelo gašenjem računa

Podsjećamo, prema prvostepenoj presudi iz decembra 2021. godine, a o kojoj je upravo CAPITAL pisao, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.

“Bitminer” je preko računa skupljao novac za svoje projekte, do momenta dok se “Unicredit banka” nije umiješala i počela vraćati novac investitorima, pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje sa preduzećima u oblasti kriptovaluta.

Sud u presudi naveo kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos sa takvim klijentima.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: „Unicredit banka“ traži da građani BiH plate 256 miliona KM za njene greške

    1. U3PM

      Vidim da se ovdje prepucava ju dvije zainteresovane strane. Banka i firma kojoj je račun ugašen. Moj utisak je da ni jedni ni drui nemaju čistu i mirnu savjest. Za banke znamo da su pljačkaške organizacije (znam vidio sam iznutra), a za ove criptovalutaše ruku u vatru bih mogao staviti da su obični špekulanti. Da ne koristim druge izraze. Pošto je i izmišljanje kriptovaluta čista prevara. Osmišljena u velikim svjetskim centrima moći (duboke države i tajne sluđbe) da se bar privremeno zamaskira obezvređivanje realnih valuta i crash liberal kapitalizma, odnosno tzv. svjetske ekonomije. Kriptovalute, besomučno štampanje novca bez pokrića i izazivanje novih ratova su njihova jedina preostala nada. Ali samo prividno i privremeno. Zašto ovi kriptovalutaš dođoše da “investiraju” baš u RS. Zna li neko porijeklo tih italijanskih para i vlasnika tzv. investitora.

      • Janez

        Manje sam zabrinut za planetu znajući da i kod nas ima stručnjaka za duboke države i svjetske centre moći. Ne znam zašto, ali me gornji komentar podsjeti na ovu karikaturu: https://twitter.com/SajtZicer/status/1464666976190664708

      • RE: U3PM

        Ako ćemo priču o špekulacijama, sve je podložno špekulacijama, počevši od cijene kukuruza, đubriva, nafte, preko cijene akcija, vrijednosti valuta, pa sve do cijene kriptovaluta, tako da su kriptovalute samo još jedan od instrumenata špekulacije, ako ćemo tako gledati. Što se tiče pitanja zašto baš kod nas, rećiču samo da ovi i ovakvi projekti, nisu ništa novo u svijetu i to unazad godinama. Mnoge kripto kompanije i ne samo kripto kompanije, već i druge fintech kompanije, kao i uopšte IT kompanije, nastale su tako što su investitori prikupljali novac, da bi pokrenuli biznis, što je jedan od načina kako, da kažem lako, zaposliti ljude i staviti neku zemlju, među zemlje koje imaju razvijenu IT industriju. Nažalost, banka nije to prepoznala i čak je sabotirala biznis i eto zato sada spor.

        • Da bas

          Sigurno je to sve tako i dosla strašna zla banka i zatvorila račun i ljudima propalo 300 000 000KM. U ove gluposti je bi ni dijete povjerovalo a kamo li imalo pošten sudija. Zašto ni prije ni posle toga nisu negdje otvorili račun pa zaradili 1 mil.a ne 300 ???
          Koliko se god trudili, ne postoji način da se dokaže da nije prevara po srijedi a to će i sudovi da potvrde samo to kod nas sporo ide.
          Pametnom dosta da vidi iznose, model i ucesnike u projektu i sve je jasno svima . Najgore od svega što je dozvoljeno da takvi tipovi naprave štetu banci, i cijelom trżištu a da tako dugo hodaju nekažnjeno. Nije ovdje vażna banka niti neki pojedinac, komplet zajednica je ugrożena ako se dopusti da neškolovani tipovi sumnjivog morala kupuju pravosudje. Dešava se to u svim društvima na nekim niżim nivoima sigurno ali ovdje su izgubili mjeru i ako se ne zaustavi ovaj pokusaj ne možemo ni da zamislimo šta je sledeće što može nekome pasti na pamet. Potpuno sam siguran da niko iz pravosudja ali iz privrede generalno ne vjeruje u model otvorili mi racun i da nam banka nije zatvorila mi bi zaradili milijarde :)
          Banke su u businessu pasivni ucesnici osim kad nisu direktni finansijeri, sa koje kruske je pao taj sudija koji je povjerovao u pricu da je neki račun nezamjenjljivi dio nekog projekta? To isto kao da tuzis m:tel jza izgubljenu dobit jer su ti ugasili tel.br. a ti planirao da te na taj br.nazove 200 ljudi koji bi ti poklonili po milion KM da su te dobili. Još s njima sklopiš ugovore da je to tako i nadješ sudiju da ti to dosudi:)
          Iz svega dostupnoga ovako sam ja razumio spor Banka/Bitminer

          • RE: Da bas

            Hm, da vidimo šta ovdje imamo. Došao investitor, koji je bogat kao crkveni miš, da bi zajebao glupe bankare i tražio od njih veliku odštetu i još uz to, jako je uticajan taj investitor, čim je podmazao sudije, pretpostavljam sa istom tom crkavicom, s kojom je zavarao bankare, da mu otvore račun. Tako meni zvuči ova tvoja priča. Ovo je smješno! Prvo, investitor je došao sa ogromnim kapitalom, znači ne sa šarenom lažom tj. sa npr. jednim evrom, već sa velikim parama i banka mu je, u to ime, otvorila račun, da bi mu na kraju ista zatvorila račun i oduzela istom pare, čime je banka načinila prekršaje, počevši od ekonomske štete po svog klijenta, pa sve do štete po reputaciju istog. Osim toga, da mu nije pričinjena šteta, isti nebi mogao tužiti banku i tražiti odštetu. Ustvari, mogao bi, s tim da nijedan sud, nebi razmatrao takav slučaj, a kamoli da bi vodio sudski proces i još pritom donio sudsku presudu u korist oštećenog. Pošto je slučaj pljačke dobro zadokumentovan, sud je donio presudu, koja je jedina ispravna u ovom slučaju, još samo da je potvrdi. Drugo, bankari nisu naivni, jer znali su i tada, prirodu posla Bitminera, te zato su ga i prihvatili, da bi mu na kraju banka jednostrano raskinula ugovor i pokrala ga, tako da, gdje će drugdje da otvori račun, kada je samim tim potezom banke, ostao bez para, kao i samim tim, bez mogućnosti da realizuje zacrtani biznis, a i kako je prije negdje drugdje mogao otvoriti račun, kada tad u to doba, jedino je Unicredit banka rekla da, da bi poslije rekla ne, čime je obmanula investitora, pored toga što ga je pokrala i narušila njegov ugled. Treće, kako ne postoji mogućnost da se dokaže, kada već je dokazano i ostaje samo da banka potvrdi prvu presudu, kao što već rekoh, u ovom tekstu, pošto dokazi su crno na bijelo, počevši od ugovora, pa sve do bankarskih transakcija, tako da sve je jasno kao dan, te stoga, tu vrdanja za Unicredit nema. Jedino da se isti vadi na međudržavni sporazum. Četvrto, investitor nije izgubio vrijednost koju je mogao imati, jednog sunčanog dana, već je izgubio kapital koji je imao i koji mu je banka oduzela i vratila onima koji su investitoru dali povjerenje, te stoga, banka nema pravo, da se miješa u unutrašnje odnose između investitora, jer je banka, kao što i ti kažeš, u biznisu pasivni učesnik, a što ovdje nije bio slučaj, jer se ovdje banka ponaša, kao da su njene pare, što je takođe prekršaj, u nizu istih. Osim toga, ako su ljudi investitoru povjerenje, nema banka šta da se ponaša u stilu puj pike ne važi, niti je izvor finansiranja tajna, pošto i kripto biznisi imaju KYC proceduru, tako da ovdje sve je čisto, osim kada je u pitanju banka.

    2. MicPoMic

      Još je preuranjeno govoriti da je Banka izgubila spor. Presuda nije praosnažna. Ovdje se viš radi psihološkm prtisku banke, nego o realnoj mogućnosti da se kroz Sproazum BiH Italija ostvari obeštećenje

      • Logicno

        Jedini logican i zdrav ishod je da se presudi u korist banke a dalje prevaranti iz Bitminera procesuiraju. To je jedini nacin da kao drzava posaljemo poruku da imamo snagu da se izborimo sa korupcijom, svaki drugi ishod nosi nesagkedive negativne posledice prije svega po drzavu a narocito po RS. Daje nadu ovom drustvu glasina da ne mogu da lotplate sudiju na 2.stepwnu pa pokusavaju da prevare kojekakve fondove nudeci im da otkupe unaorijed izgubljeni slucaj. Idu iz prevare u prevaru…..

        • RE: Logicno

          Ako su prevaranti, neka ih banka tuži za prevaru. Nemojmo ovdje prosipati jeftinu botovsku priču, koja se svodi na ponavljanje jednih te istih nebuloza. Siguran sam da Unicredit kao banka, ima dokaze za ove tvrdnje koje se povlače po internetu, pod uslovom da ih ima, te stoga, šta čeka Unicredit? Neka ih tuži banka! Neka ih tuži preko suda, za prevaru. Toliko moćna banka, a gubi spor. Nešto tu nije u redu. Prevara. :)))

        • RE: Logicno

          Osim toga, kakve negativne i nesagledive posljedice po državu i RS, kada Unicredit nije banka sa domaćim kapitalom, to, a i jedna banka ode, druge banke popune njen tržišni prostor.

          Vidim da se spominje i neki bilateralni ugovor između BiH i Italije. Da li to znači da je Unicredit svjestan da je izgubio spor i sad traži sve moguće načine da ga izvrda i zaobiđe?

          • Re Re

            Samo potpuni neznalica moze da tvrdi ovako nesto. Poenta i jeste u tome sto je strani kapital ali i jos mnogo toga, najbolje da se informises u min.fin ili nekoj sl.adresi sta bi to znacilo za RS.
            Ne postoji ni teoretska sansa da se smije donijeti odluka kontra banke, toliko cu reci a vrijeme ce da pokaze. Osim sto se radi o kriminalu tj.prevari, za RS bi ovo bilo biti ili ne biti, obrazovani razumiju o cemu pisem

            • Re Re Re

              U ovom slučaju se nažalost i banka bavila protivzakonitim poslovima, pa je logično i da bude kažnjena. Nije stvar da li u dobroj ili lošoj namjeri, ali definitivno mimo Zakona i na tuđu štetu. Drugi dio priče je iznos tužbe i kako se do njega došlo koji je apsolutno nerealan i van svake pameti. Ali bez obzira na ishod spora, ogromna šteta je već nastala i po banku ali i po sistem. Nije prvi put da se banke bahate, ali u suštini agencija je ovo trebala u startu da riješi i prelomi i po meni stari saziv sa Rastokom na čelu je i odgovoran za čitavu ovu frtutmu. Nisu se miješali u svoj posao, još su i rekli klijentu da sudskim putem brani svoja prava…

              • RE: Re Re Re

                Zašto je iznos tužbe nerealan i van svake pameti, ako je banka učinila toliku štetu, prema svom klijentu.

            • RE: Re Re

              Strani kapital je tuđa briga. Zašto bi bio naša? Osim toga, ako banka propadne, svi deponenti koji imaju banci do 70000 KM su mirni, dok oni imaju preko tog iznosa, po mom mišljenju, već sada treba da najozbiljnije razmišljaju o prebacivanju svojih novčanih sredstava i to što prije, u neku drugu banku, mada i oni koji imaju manje, bilo bi dobro, kada bi i oni, uradili to isto, kako bi eventualna propast banke, koštala državu tj. sve nas, što manje ili čak ništa, jer ako presuda bude konačna, tada će banka da propadne, što znači, u tom slučaju, da bi se depozit isplatio, moraju pare da idu, iz našeg džepa, da bi ušle, u naš džep, te stoga, kome je već presuđeno tj. kome već visi ogromna ekonomska kazna u vazduhu, da ne bi sutra bilo “šta je ovo, s neba pa u rebra”, već sad treba da se razmišlja o seobi i evakuaciji, jer ukoliko dođe do potvrđene presude, Unicredit će se samo povući, a mi ćemo plaćati kaznu izrečenu Unicreditu. Zato, budimo odgovorni prema vlastitom novcu, a i prema državi i pustimo Unicredit niz vodu, tako što ćemo povući novac iz te banke, a i koga nema, bez njega se može. Doćiće neko drugi, na njihovo mjesto. Sem toga, glupo je da brinemo o banci, koja je globalna i kojoj eventualna propast u BiH, neće u globalu značiti ništa, dok mi ćemo biti pogođeni, ako se ne povučemo iz iste i to što prije. U ovoj priči, bitna je samo izlazna strategija (izlaz), dok Unicredit, ko ih šiša, jer ako imaju rukovodstvo, koje se ovako ponaša, onda samo je pitanje dana, kada će naletiti, na novi slučaj, te stoga, deponenti i država, nisu dužni da se stresiraju, zbog takve politike banke, koja je problematična, već da presele svoj novac, u drugu banku, zato brinimo o sebi i svom novcu, a ne o banci, koja će se u slučaju propasti, samo počešati po glavi, dok mi ćemo morati plaćati Unicreditovu kaznu, što je izgubio, od trećeg lica, ukoliko do potvrde dođe. Izvini se Đuri, što te je tukao, te stoga, napuštajmo brod koji tone, dok još možemo. Osim toga, ne možemo znati, da li će banka propasti ili ne, jer to zavisi od konačnog sudskog ishoda, ali ako je tako ozbiljna banka, odlučila da se povlači po sudu i samim tim rizikuje ugled, onda nema šta tu banka da rizikuje, pošto već ga je izgubila, ustvari možda ne reputaciju, ali povjerenje sigurno da, jer kako vjerovati banci, koja ima rizikantno rukovodstvo, koje je zbog svoje nakaradne politike, spremno i banku da uništi. Na kraju krajeva, svega ovog nebi bilo, da nam banke ne vode ljudi, koji očigledno nisu dorasli ovom poslu. Banke evropske, a rukovodstvo na nivou “2 i 2 su 4 i to je sve što treba da znam, da bi bio bankar”. Vrijeme je za selidbu iz Unicredita. Bolje prije, nego poslije, kada bude kasno tj. kada naplata depozita bude išla i nekoliko godina poslije, ako i tada.

              • janez

                Takoe. Prebacimo pare u jednu od Kajinih banaka i razvijajmo domaći kapital. Gradonačelnik na tome već ozbiljno radi. I nadajmo se da Kaja neće baš sve pare prebaciti u Sloveniju.

                • RE: janez

                  Nije Kaja jedini domaći vlasnik banaka. Ima i Naša banka, kao i MF banka. To nisu Kajine banke.

                  • janez

                    Ali ih on ima nekoliko, a ove dvije što spominješ su bančice.

                    • RE: janez

                      Kaja ima dvije banke, koliko ja znam: Novu banku i Atos banku.

                      Najmanja banka ima 200 miliona KM u depozitima (Naša banka, stari podaci, ne znam koliko sad ima), dok MF ima nekoliko stotina miloona KM, tako da, u bankarstvu ne poszoje male banke, postoje samo manje od velikih.

              • Re Re Re Re

                Hahahahahhahahaha,
                Odavno vise gluposti u jednom komentaru ne vidjeh, ovo nije nivo srednje skole, ovo je neko ko je zavrsio neki od privatnih fakulteta. Neznalice, ni ne znaju da su neznalice pa se upustaju u komentare. Kome li ti nesreco ekonomises daleko ce da dogura……
                Srednjoskolci ne bi ovo pisali jer znaju da ne dobacuju….

                • RE: Re Re Re Re

                  Šta je tako smiješno, pa da se i mi smijemo? Uvrede su znak nedostatka argumenata. Ako nemaš šta da kažeš, onda bolje nemoj ništa reći.

    3. Re Realan

      Ne treba se prepucavati,svima je jasno o cemu se ovdje radi kao i da je samo zbog korupcije sud presudio na 1 stepenu taj nebulozni iznos.
      Cak se i ljudi iz Bitminera sprdaju sa iznosom , ukljucujuci i Kremenovica pa dalje.

      • RE: Re Realan

        Zašto se onda Unicredit banka ne žali na sudije i zašto ne traži njihovo izuzeće, ako je tako.

        • Re

          Sad se Bitminer ekipa usmjerila na prevaru kojekakvih fondova, prica se da ne mogu da potplate sudiju na 2 stepenu pa pokusavaju da prevare neki od fondova i prodaju im unaprijed izgubljeni spor. Kao da je neko lud la da ne konta da se ne prodaje nesto sto je tako sigurno po 10 puta nizoj cijeni…..
          I Calital mi je sumnjiv jer selwktivno brisu komentare

          • RE: Re

            Eto, vidiš da brišu. :)))

            Objavili su tvoju priča se priča priču.

          • Obfena

            Boro majstore pa ti si bogg

            • RE: Obfena

              Ko je Boro?

        • Re

          Ama sad pokusavaju da nekom fondu uvale unalrijed izgubljen slucaj, prodaju spor za 10 puta manji iznos a kao sihurica :))))))
          Ko je ovdjw lud

          • RE: Re

            Ne znam ko je ovde lud. Možda tastatura, koja uporno ɓježi. :)))

            Vrijeme je novac. Što se duže povlačiš po sudu i sudovima, to više košta, tako da razumijem ih zašto hoće da prodaju svoj spor trećoj strani, ako je informacija taćna. Osim toga, niko ne voli povlačenje po sudovima. Čak mi se čini, da sam negdje čitao, da je prije nuđeno vansudsko poravnanje, samo ne znam tj. ne sjećam se tačno, ko je to nudio, ali je to odbio, ne znam tačno od te dvije strane. U svakom slučaju, kladim se da ekipa iz Unicredita bi sad radije željela da se ide na vansudsko poravananje, no sad je malo prekasno za to. Da nisu kršili čak i svoja pravila, nebi bili u ovakvoj sirltuaciji, u kojoj su sad.

    4. Kajtez

      Slađan Stanić je odgovoran za navedenu situaciju u banci jer je bio izvršni direktor za rizike i izvršni direktor za maloprodaju i on je lično inzistirao da se zatvori račun Bitmineru. Nakon toga pobjegao u Addiko banku kod Sanele Pašić. Unicredit treba protiv njega pokrenuti krivični postupak za zloupotrebu službenog položaja.

      • Anita

        Vrhunski direktor pravnik poslova ga je mogao posavjetovati, ali nije.

        • Mirko

          I Stanic i Kajtez dve smlate nevidjene, blage veze niocemu nemaju. Dve uobrazene narcis neznalice, sto se sada i pokazalo tacno.
          A sto se banke tice… uopste mi ih nije zao, najgora, najrigidnija i najneposlovnija je banka u RS, pa neka malo osjete kako je kada i neko drugi ima prava a ne samo banka.

    5. Zemo

      Samo dobar advokat i opleti po svima! A tek uspjeha kada je neko u sprezi sa vlašću…
      Tačno treba baciti atomsku na nas!

      • Obrena

        Ma da svi na ulice i da spašavo banku..pa ona nama godinama pomaže….baš mi je žao 😵😵😵

    6. Pir

      Bitka kod askula

    7. Bankar

      Ajde brate nek presude više.
      Zna se već da banka gubi spor. Čemu otezanje?
      Imaćemo značajnu deviznu doznaku u bilansu. :)

      • Pijaca

        Sa takvom logikom ti samo mozws biti radnik na pijaci a nikako bankar

    8. Realan

      Ovaj tekst je populisticki pokusaj pritiska na pravosudje u ime grupe prevaranata koji ce na kraju da zavrse u zatvoru.

      • RE: Realan

        Obično lopovi odnose pare, dok ovi donose. Čudni neki lopovi, a i postavlja se pitanje, ko je ovdje lopov?

        • Re Realan

          I peraci novca donose novac, samo prljav.
          Ovdje je ocito bio pokusaj pranja novca koji je banka ulovila pa se krim struktura zatalasala….

          • RE: Re Realan

            Kako banka zna da je novac (od kriptovaluta) prljav? Da nema možda kakvo policijsko odjeljenje u svojim redovima? Ako ima, zašto banka igra ulogu policije? Ima policija za te stvari. Ako je prljav novac, zašto banka nije prijavila investitora MUP-u? Ni novac u kriptovalutama nije po automatizmu prljav, jer nije anoniman, pošto i kripto mijenjačnice, prilikom otvaranja računa, traže identifikaciju korisnika.

            • Acika

              Djelatnost nije prepoznata u zakonskim aktima drzave BiH. Niko ne spominje prljav novac..

              • RE: Acika

                Ako nema te šifre djelatnosti, to ne znači da je nelegalan biznis, jer ne postoji šifra djelatnosti za mnoge biznise u ovoj zemlji, koji zato legalno rade, pod nekom drugom ili opštom šifrom djelatnosti (šta ćeš, takva nam je država, ne prati razvoj društva tj. prati, ali sa zakašnjenjem), što ne daje banci pravo, da otima pare od investitora i minira mu biznis.

    9. Milovan

      Gradiška zna ko stoji iza firme koja je tužila banku i kakve su veze sa vladajućom strankom. Italijanski investitor? Dobar vic. Navodno je isti lik imao ekskluzivu za gradnju na novom graničnom prelazu. Opštepoznat je uticaj stranke na sudije, a ne bi me iznenadilo da je bilo i stranačkih igrača u banci. Iznos je veliki i svi bi se iz toga namirili. Kriminal neviđen.

      • RE: Milovan

        Svi znaju, samo što niko ne zna, jer niko neće da kaže, ime i prezime dotičnog, čak ni pod anonimnim nickom. Botovska posla. :)

        • Goran

          Hoćeš da kažeš da je sve istina i da samo ime nedostaje?

          • RE: Goran

            Ovdje sam se fokusirao samo na jedan dio priče, jer me samo on interesuje, dok sam ignorisao onaj drugi dio, koji se svodi na priču tipa grad zna, navodno, opšta priča, rekla-kazala i slične kvalifikacije. Zato sam jedan dio ignorisao, no eto, kad si me več povukao za jezik, da ti objasnim. Nadam se da sada znaš, zašto sam taj dio ignorisao.

    10. Dobrivoje

      A Bitminer nije mogao otvorit racun u drugoj banci i dat druge instrukcije investitorima. Pa ovo je smijesno..

      • RE: Dobrivoje

        Pa kada su tada, mnoge domaće banke, odbijale novac povezan za kriptovalutama, to, a i italijanski investitor se očigledno uzdao u italijansku banku i na kraju zažalio zbog toga, dok za instrukcije, trebala je pitati banka svog klijenta, jer banka ima pravo, da postavlja dodatna pitanja, što očigledno nije uradila, te umjesto toga, odlučila se na jednostrano gašenje bankarskog odnosa, nakon čega je tim potezom, finansijski oštetila svog klijenta i nanijela štetu njegovoj reputaciji.

        • Dobrivoje

          Prica ti je smjesna jer i sami znate da ste se lazno predstavili banci, dovoljno je vidjeti vasu sifru djelatnosti a o regulaciji kripta je apsurdno i pricati u bosni..

          • RE: Dobrivoje

            Zašto je smješna? Da se lažno predstavljala, nebi prošla državu. Ispadoše radnici u javnoj službi glupi, samo neki u banci, našli da se prave pametni, da tumače ono što je država već tumačila, čim je dala investitoru zeleno svjetlo, s tim da je i banka istom bila dala zeleno svjetlo, da bi onda promjenila ploču, tako da je pitanje, kada je banka saznala, da se investitor navodno lažno predstavio, prije ili poslije sklapanja ugovora sa istim? Kao, nisu znali čime se firma bavi. E to je smješno, samo sa čije strane, ako je išta smješno u ovoj priči, jer nije. Osim toga, nije na banci da provjerava šifru djelatnosti, već da otvorili račun ili ne, a ne da otvori račun, otme pare od investitora i zatvori mu račun, jednostrano. Na šta to liči? Što se tiče regulacije krptovaluta, u većini zemalja na svijetu, iste još uvijek nisu regulisane. Uprkos tome, firme koje rade sa kriptovalutama, postoje i to već uveliko, te stoga, postavlja se pitanje, kako to da tamo može, dok ovdje ne? Ustvari, može i ovdje, samo što je očigledno, da je Unicredit prekršio svoja pravila i ne samo to, već i ostavio svog klijenta bez para.

            • Goran

              “Da se lažno predstavljala, nebi prošla državu.”? Možeš li prevesti ovu rečenicu, molim te? Država nam je postala referenca za pravo i pravdu i plave popunjene koverte više nisu u upotrebi?
              Usput, “ne bi” se piše odvojeno i to se uči u nekoliko prvih razreda osnovne škole. Šta se desilo sa tvojim obrazovanjem?

              • RE: Goran

                Koji ti dio te rečenice nije jasan, s tim da oni nisu prošli samo državu, već i banku, koja je kasnije odlučila da promjeni ploču. Znači prošla, ne prešla. ;)

                Osim toga i država i banka ima svoje pravnike. Nije valjda da misliš, da je jedan čovjek uspio da prevari toliki broj pravnika i u jednoj i u drugoj službi?

                Usput, hvala ti što mi pratiš pravopis. :)

                • Goran

                  Ne, nije čovjek prevario državu i banku. On je samo jedan igrač u timskoj igri otimanja miliona. Kakvi crni pravnici i zakoni… U ovoj državi se odluke donose u kafanama.

                  • RE: Goran

                    Još se nije rodio, ko je banku prevario ili pobjedio. Ako banka ispašta, to je obično zbog greške načinjene od strane same banke ili od strane službenika iste. Nije banki niko kriv, što ide lijevo desno. Malo ovako, malo onako, dok kod nekih i ovako i onako. Neko im je očigledno stao na put toj štetnoj i negativnoj praksi.

                    • Goran

                      Uvjek me raduje pročitati stručan i sadržajan komentar. Na žalost, to ovdje nije slučaj. I vidim sibilarizacija ti baš ne ide od ruke.

                    • RE: Goran

                      Goran, štrućnjak za komentare i sibilarizaciju.

      • Milko

        Mogao je, ali to ne mijenja činjenicu da je banka nezakonito ugasila račun.

        • Expert

          Banka ima pravo da jednostrano raskine ugovor pa to stoji i u samom ugovoru, a naravno da ce raskinuti kad je u pitanju djelatnost koja nije regulisana.

          • Re:Expert

            Da, ima pravo raskinuti ugovor ali i obavezu da nadoknadi stetu takvim postupanjem…ono sto je banka pogrijesila u ovom slucaju je sto je nezakonito prometovala sredstva klijenta i sto je nezakonito zatvorila racun

          • RE: Expert

            I da gasi račun i da otme pare (ne govorim o naknadama). Banka sve može, zar ne? :)))

          • RE: Expert

            Osim toga, BCX (Balkan Crypto Exchange) radi već godinama. Kako to da oni mogu raditi, dok ovi ne mogu? Tačno se vidi, da je banka preuzela ulogu države, čim banka odlučuje šta je legalno, a šta ne.

            • Expert

              Bcx radi legalno tek od nekidan kad se registrovao kod komisije za xov. Ovo s bitminerom je klasican dogovor izmedju nekoga a saznat ce se izmedju koga.

              • RE: Expert

                E pa to ti pišem. Ni BCX nije imao licencu i tako sve do nedavno, a rade normalno godinama. Radio bi i Bitminer, da nisu naletili na ekipu iz Unicredita, koja ne poštuje ono što je prethodno potpisala. Nema tu dogovora sa nekim. Svako može registrovati firmu. I u svijetu mnogi registruju kripto firmu kao obično d.o.o., s obzirom da u mnogim zemljama, još uvijek nisu regulisane kriptovalute.

                • Acika

                  Unicredit je prepoznao njihove nelegalne aktivnosti (zakonom nepokrivene) i odbio takav aranzman na sto ima sva prava definisana zakonom.

                  • RE: Acika

                    Kriptovalute nisu nelegalne. Nikad nisu ni bile nelegalne, dok sad kada su regulisane, sad pogotovo nisu nelegalne. Da jesu, vlasnik Bitminera bi do sada bio zatvorska ptičica. Osim toga i kod kriptovaluta može se vidjeti vlasništvo, tako da, ništa nelegalno nema kod kriptovaluta.

    11. Vukanovic

      Iza ove prevare stoji Darko Kremenovic, pametnom dovoljno.

    12. Srđan

      Tačno je da će da plate građani BiH, ali ne zbog banke, već zbog korupcije suda.

      • RE: Srđan

        Da, svi su krivi, sem banke, koja se nije držala svojih pravila tj. držala se svojih pravila, da bi na kraju odlučila da ih prekrŝi, čime je svog klijenta dovela u zabludu, da otvori račun kod njih i načinila mu ogromnu ekonomsku štetu, ostavivši istog bez 256 miliona KM, tako da, kriva je banka.

        • Crtani film

          Da da, izgubili 256 miliona firma sa 1 zaposlenim i 3 mjeseca postojanja.
          Uz sve to na celu te kompanije je konobar …….

          • RE: Crtani film

            To je priroda visoko-tehnološke start up kompanije, koja je prikupila sredstva i pošla da krene sa poslom. Imala bi više radnika, da joj banka nije preotela pare, prije nego što je zvanično počela sa radom. Zato je broj radnika toliki. Da je banka nije opljačkala, danas bi naša zemlja, imala na svom tlu, firmu sa radnicima sa velikim platama i velikog poreskog obveznika. Pošto je banka sabotirala firmu u startu, u toj (početnoj) fazi, samo osnivač je uspio se registrovati. Što se tiče struke vlasnika, evo jedan primjer, vlasnici naših banaka (domaćih banaka sa domaćim kapitalom) su tajkuni (tajkun Kaja je vlasnik dvije banke: Nove banke i Atos banke, Našu banku drže drugi tajkuni, dok MF banka je nastala iz mikrokreditne organizacije, koja je kapital za osnivanje dobila po sličnom principu kao ova firma, kojoj je Unicredit oteo pare), tako da nema tu ništa smješno, već ozbiljan biznis, kog je ekipa iz Unicredita uništila.

            • Acika

              Ajde mi reci samo kako je banka otela pare? Al fino ispricaj ovde.

              • RE: Acika

                Investitor je otvorio račun i prikupio pare, da bi banka svojevoljno vratila pare onima koji su su svojim novcem podržali firmin projekat i time dali svoje povjerenje investitoru. Tim potezima od strane banke, firma je ostala bez računa i para, a država bez mogućnosti da ubire poreze, od velikog poreskog obveznika.

                • Acika

                  Koliko je banka para vratila ulagacima, u kumulativu reci?

                  • RE: Acika

                    Banka nema pravo da se miješa u unutrašnje odnose između investitora.