– Okružni sud u Banjaluci odbio da pokrene postupak protiv Ministarstva trgovine i turizma RS i prihvatio izjavu o krađi
– TI u BiH slučaj prijavio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu
– Prošle godine građani 275 puta prijavili korupciju
– Najviše korupcije u državnim organima, a slijede pravosuđe i obrazovanje
BANJALUKA – Transparency international u BiH prošle godine zatražio je od Ministarstva trgovine i turizma RS kopiju ugovora o privatizaciji Robne kuće „Boska“, a banjalučki Okružni sud donio presudu po kojoj Ministarstvo mora da donese rješenje. Međutim, zvaničan odgovor je bio da je dokument ukraden. Sud je potom odbio da pokrene postupak protiv Ministarstva jer je uvažio obrazloženje o krađi. Nakon što je i Ustavni sud BiH odbio apelaciju TI, uslijedila je aplikacija Evropskom sudu za ljudska prava. Do konačne odluke, ugovor o milionski teškom poslu zvanično ne postoji.
Ovo je tek jedan od primjera koji je obuhvatio Centar za pružanje pravne pomoći TI u BiH u okviru izvještaja borbe protiv korupcije tokom 2017. godine. U njemu je zavedeno i 275 prijava građana koje se mahom odnose na prijavu korupcije u državnoj upravi (47 odsto), pravosuđu (11,2 odsto) i obrazovanju (oko 10 odsto).
„Najčešće na sceni imamo različite oblike stranačkog zapošljavanja i nepotizma. Građani unaprijed prijavljuju ko će biti zaposlen preko konkursa, a kada se sve analizira, vidi se da je sve provedeno u skladu sa procedurama. Riječ je rupama u zakonima koje omogućavaju ovakve prakse. Imamo sve veći broj ljudi koji prijavljuju korupciju, sve veći broj zviždača, ali je interesantno da više vjeruju nevladinim organizacijama koje pružaju pravnu pomoć, nego institucijama na koje se slučaj odnosi“, navela je protparol TI u BiH Ivana Korajlić.
Kada je u pitanju pravosuđe, prijave sudova uglavnom su se ticale dužine postupka pred sudom i nepostupanja po zahtjevima stanaka, nezadovoljstva sudskim odlukama i zapošljavanja.
„Pet prijava odnosilo se na zapošljavanje u okružnim sudovima u RS. Tri prijave odnosile su se na javne konkurse za popunu upražnjenih mjesta u Okružnim sudovima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu u okviru projekta ‘Grant 2013’ za rješavanje predmeta ratnih zločina. U Okružnom sudu u Banjaluci na mjesto psihologa trebalo je da bude zaposlen psiholog, a ta osoba je u srodstvu sa nosiocem pravosudne funkcije. A za višeg stručnog saradnika osoba koja je u srodstvu sa osobom iz Republičkog javnog tužilaštva. Na poziciju psihologa zaposlena je upravo ta osoba, a konkurs za imenovanje višeg strulčnog saradnika je poništen“, kazala je koordinator u Centru Ena Kljajić-Grgić.
Zanimljiv je primjer i iz Okružnog suda u Istočnom Sarajevu gdje je kandidat ispunjavao više od predviđenih konkursnih uslova, a posao je dobila kandidatkinja koja je imala minimum propisanog iskustva. Sve je obrazloženo time da je ona, na pitanje kako bi smirila svjedoka, izjavila da bi primjenila vježbu disanja. Komisija je ocijenila da je ona najbolja.
Prošle godine potvrđena je i optužnica protiv Ratka Orlandića, bivšeg direktora Službe za zapošljavanje Zeničko –dobojskog kantona zbog zloupotrebe položaja. TI je još 2015. godine pružao pravnu pomoć zviždaču, radniku ove službe, koji je Orlandića prijavio da je zaposlio više od 20 osoba.
„Iako su bile na snazi mjere štednje, on je zapošljavao samo na osnovu molbi za zapošljavanje. Dakle, tek dvije godine nakon toga je podignuta optužnica“, navela je Kljajić-Grgić.
Kancelariji disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH 2017. godine podnesena je prijava radi ispitivanja eventualne odgovornosti vršioca dužnosti glavnog tužioca BiH Gordane Tadić, a povodom navoda da je od Kantonalnog tužilaštva Sarajevo zahtijevala izuzimanje predmeta protiv Josipa Šimića – Đinđića za kojeg postoji sumnja da je krivotvorio isprave. On je podsjećaju u TI, 28. avgusta dostavio Tužilaštvu BiH prijavu protiv čelnika Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA i ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića za nezakonito prisluškivanje Tadićeve.
U oblasti obrazovanja zaprimljeno je 25 prijava koje su se odnosile na koruptivne aktivnosti u predškolskim ustanovama, osnovnmim i srednjim školama i na fakultetima.
„Okružni sud u Banjaluci usvojio je tužbu stranke koja je pobijala odluku Senata Univerziteta u Banjaluci kojom je nezakonito izabran kandidat za docenta Medicinskog fakulteta. U oblasti zdravstva primljeno je 14 prijava, uglavnom zbog dužine čekanja za bolničko liječenje, netransparentno zapošljavanje u zdravstvene ustanove, manjklavosti u procedurama za dodjelu specijalizacija te spornim imenovanjima direktora domova zdravlja“, ističu u TI u BiH.
Ova organizacija uložila je i prigovor na rješenja Skupštine opštine Šamac o imenovanju direktora Doma zdravlja koji je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen na 15 godina za najteže ratne zločine. Značajno je spomenuti da je SO Šamac ovu osobu imenovalo nakon što je već jednom sporno imenovanje poništio Okružni sud u Doboju.
Na sektor državne uprave odnosilo se 129 prijava, a kao primjer nezakonitog postupanja može se izdvojiti slučaj kada je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove izdala uvjerenje osobama koje su u RUGIP-u bile angažovane po ugovoru o djelu, iako je to u suprotnosti sa Zakonom o radu RS. Sporna uvjerenja su izdavana radi konkurisanja na druga radna mjesta u organima uprave.
TI je utvrdio i sporno imenovanje Mersihe Slijepčević u Razvojnoj banci FBiH, koja je podnijela ostavku na mjesto člana Nadzornog odbora banke, a isti dan bila imenovana za v.d. izvršnog direktora ove banke. Ona je tako bila u sukobu interesa jer je mogla, kako ističu, da utiče i na imenovanje i uslove rada.
U godišnjem izvještaju Ti u BiH mjesta je bilo i za slučaj srbačkog odbornika koji se nije uzdržao od glasanja kada su njegovi kćerka i zet imenovani na rukovodeće pozicije u javnim institucijama, ali i za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevu Mirjanića za čijeg je mandata u Upravnom odboru Fonda za zaštitu životne sredine RS njegova kćerka dobila zaposlenje u Fondu.
CAPITAL: Žana Gauk