BANJALUKA – Uoči lokalnih izbora sa kojima ćemo se suočiti za nešto više od mjesec dana, Bosna i Hercegovina i dalje nema mehanizme kojim bi natjerala političare da prikažu svu svoju imovinu, ali ni sankcije za one koji ne navode tačne podatke u svojim prijavama.
Imovinske kartone je na prošlim lokalnim izborima na provjeru dalo manje od četvrtine od 4.000 nosilaca javnih funkcija u Republici Srpskoj, samo njih 990. Slično je i na nivou BiH, gdje je od 600 funkcionera, imovinu je prikazalo njih samo 291.
Sve ovo navedeno je u izvještaju Evropske unije od prije godinu i po dana u kojem se jasno naznačava da je netransparentnost imovine nosilaca funkcija primjer neefikasnosti kontrolnih organa u BiH sa jakom sugestijom da se na rješavanju ovih problema mora više raditi.
U izvještaju se navodi da nisu vođeni postupci zbog nedostavljanja imovinskih kartona, niti vršene provjere istinitosti onih koji su nešto i prijavili. Iako je BiH stekla status kandidata za članstvo u EU, jasno je da nosioci najviših funkcija nisu posebno zbrinuti zbog neispunjavanja obaveza prema zajednici koja traži da se dostigne određeni nivo razvoja prije priključenja.
Nema sankcije pa nema ni objave
Viši istraživač za pravne poslove u Transparency International BiH Damjan Ožegović kaže da ne samo što nema obaveze da se sva imovina tačno i bez sakrivanja prikaže, nego nema ni mehanizama za provjeru i sankcionisanje onih koji je kriju i lažu u prijavama.
“Ne postoje efikasni mehanizmi da se izabrani nosioci funkcija natjeraju da daju podatke i da ih objave, niti da se ti podaci procesuiraju. U BiH danas postoji nekakav minimum transparentnosti objave tih podataka, ali je problem sa njihovom provjerom i privoljavanjem svih političara da dostave svoje imovinske kartone. Osim toga, kada ih i dostave, oni uopšte ne moraju biti istiniti, budući da ne postoje mehanizmi provjere i kažnjavanja ako su napisali neistinu“, kaže Ožegović.
Smatra da ipak ima nekog pomaka na bolje, doduše, “mravljim koracima”.
“Propisi koji regulišu imovinske kartone izabranih zvaničnika, nosilaca izvršnih funkcija se popravljaju, a nedavno smo mijenjali Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH kojim je regulisana ova materija i propisano uspostavljanje posebnog odjela za provjeru imovine sa širim ovlašćenjima. Međutim, naravno da ga političari sa izvršne i zakonodavne vlasti blokiraju tako što ne obezbjeđuju materijalna sredstva za osposobljavanje ovog odjela. Tako vidimo da smo u jednom začaranom krugu u kojem niko nikog ne provjerava. Čak i kada je moguće da se ova oblast unaprijedi, onda se nalaze načini da se oteža i uspori proces“, objašnjava Ožegović.
Situacija je utoliko teža ako znamo da proces usporavaju oni na najvišim funkcijama, bez čije saradnje nema ni govora da će to učiniti nižerangirani. Takođe, sve dok se ne budu usvojili sveobuhvatni propisi i propisale sankcije za sakrivanje imovine, teško da ćemo imati nekog napretka.
“Potrebno je da se uspostave tijela, dakle, organi, koji će skupljati informacije, provjeravati ih i objaviti. Ne možete nikoga ni natjerati da vam dostavi tačne podatke, a nema ni sankcije ako dostave netačne podatke“, objašnjava Ožegović.
Nisu iskreni kad prijavljuju imovinu
Među medijima koji se intenzivno bave otkrivanjem imovine političara je i Centar za istraživačko novinarstvo koji preko 15 godina svoje nalaze objavljuju u bazi „Imovina političara“ u kojoj se mogu pronaći podaci o karijerama, prihodima, imovini i drugim podacima o osobama koje obavljaju političke funkcije i nalaze se na pozicijama od interesa za javnost. U njoj se trenutno nalazi preko 260 profila sadašnjih i bivših političara i funkcionera.
Glavni i odgovorni urednik CIN-a Aladin Abdagić kaže da političari često nisu iskreni prilikom popunjavanja imovinskih kartona koje predaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Upoređujući njihove imovinske kartone sa stvarnim podacima do kojih dođu novinari CIN-a vidi se da oni kriju stanove, kuće, vikendice, jahte i drugu pokretnu i nepokretnu imovinu.
“Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati i izabrani zvaničnici su obavezni CIK-u prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju i imovinu članova uže porodice koja je vrednija od 5.000 KM. Nažalost, CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartona. A ono što je posebno specifično, iako su po zakonu dužni prijaviti svu svoju imovinu, niti jednim zakonskim rješenjem nije predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine. Tako i kad utvrdimo da nisu poštovali zakon neprijavljivanjem imovine oni za to i ne mogu biti kažnjeni“, kaže Abdagić i dodaje da ćemo nove podatke o prijavljenoj imovini političara od CIK-a dobiti tek nakon što predaju kartone, odnosno po preuzimanju mandata.
CIK: Izabrani zvaničnici dužni dostaviti podatke
U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da kandidati za lokalne izbore 2024. godine nisu obavezni prijavljivati svoju imovinu tokom kandidature i da samo izabrani zvaničnici moraju dostaviti podatke o svom imovinskom stanju na početku mandata, kao i nakon njegovog završetka.
„Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati izabrani na svim nivoima vlasti dužni su u roku od 30 dana od dana objave ovjere mandata u Službenom glasniku BiH podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH potpisanu izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju. Takođe, nakon prestanka mandata izabrani zvaničnici su obavezni u roku od 30 dana dostaviti novu izjavu o imovinskom stanju“, kazali su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Osvrćući se na posljednja otkrića sakrivene imovine, Abdagić podsjeća na ministra saobraćaja i veza RS Nedeljka Čubrilovića koji je “zaboravio” da prijavi stan nedaleko od stadiona “Marakana” u Beogradu, kao i na kuću i stan Nenada Nešića u Novom Sadu nedaleko od Petrovaradinske tvrđave, a koji su takođe, ostali van imovinskog kartona.
Ni opozicija ne prijavljuje
Kuću u Beogradu nije prijavio ni bivši ministar zdravlja Dragan Bogdanić. Sredoje Nović je u kartonu koji je popunjavao na početku svog drugog delegatskog mandata izostavio napisati da ima trosoban, a njegova supruga jednosoban stan u Beogradu. Nović je prvo tvrdio da nema ove stanove, ali je promijenio mišljenje kada ga je novinarka CIN-a suočila sa dokumentima.
Od zaraze zvane sakrivanje imovine nisu imuni ni predstavnici opozicije.
Tako Mirko Šarović, bivši predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) ima dva stana, na Vračaru i Dedinju, kuću i tri parcele u Beogradu koje nikad nije naveo u imovinskim kartonima.
Nekadašnji opozicionar i gradonačelnik Doboja Obren Petrović, danas uz vladajući SNSD, nije takođe prijavio svu svoju imovinu. On je 2018. godine iz SDS-a prešao u SNSD i kao član nove stranke prvi put se kandidovao za zastupnika u Parlamentu BiH. U imovinski karton je propustio napisati da je suvlasnik kuće i garaže u Doboju.
Ostaje da se vidi da li će kandidatski status i pritisci EU uroditi plodom i da li će za neki novi izborni ciklus krenuti tako da se prvo sagleda imovina i kako je ona stečena, pa tek onda da se preuzme mandat. Za sada, nema ni sankcije ni pritiska, a prijavljivanje imovine posmatra se tek kao preporuka.
CAPITAL: A. Pisarević
