Tržište Srbije preplavljeno hrvatskim proizvođačima
19.07.2014. / 7:35
BEOGRAD, Brendovi hrvatskih proizvođača na tržištu u Srbiji se dobro kotiraju i imaju visoku tražnju. Najtraženiji hrvatski proizvodi u Srbiji su mineralne vode, začini, sokovi, kašice…
Za razliku od hrvatskog tržišta, gdje su proizvodi iz Srbije minimalno zastupljeni, srpske trgovine su već godinama preplavljene proizvodima iz susjedne države.
Na listi najtraženijih hrvatskih proizvoda u Srbiji su preživjeli hrvatski brendovi iz komunističkog doba, kao i domaći iz robnih grupa ulja, kafe, konditora, koji su sada u hrvatskom vlasništvu. Pored vode „jana“, „cedevite“ i „vegete“, koji su i u regionu broj jedan, u Srbiji se dobro kotiraju i „eva“ sardine, „čokolino“ dječje kašice, PIK-ova pečenica, „Krašove“ bajadere, „bronhi“ i „kiki“ bombone, deterdžent „faks“…
Proizvođači iz Srbije ističu da reciprocitet ne postoji u gotovo svim robnim grupama, počev od mineralnih voda, do začina, kafe, konditora… Nova članica EU i dalje nije mnogo raspoložena za robu iz regiona, ali nemilice ulaže u marketing i plasman svojih proizvoda na tržištu Srbije.
– Velika je potražnja za vodom „jana“, u marketing je mnogo uloženo, stvorena je potreba za tom vodom i u drugim trgovinskim lancima – objašnjavaju u trgovinskim kućama u Beogradu. – Odoljevate neko vrijeme, ali kada počne svaki drugi kupac da se pita zašto nemate određeni proizvod, kao u ovom slučaju vodu, prinuđeni ste, prije ili kasnije, da nabavite tu robu. Nekada je „vegeta“ bila neprikosnovena na našem tržištu, ali je sada ukupno gledano manja tražnja zbog visoke cijene.
Lidersku poziciju u pojedinim trgovinskim lancima u oblasti dječjih kašica drži „čokolino“, kao i „cedevita“ sa ukusom narandže, a sljede riblje konzerve…
U okviru hrvatskih kompanija iz Srbije sada posluju „Frikom“, „Dijamant“, „Grand kafa“, „Štark“, a odnedavno i „Multivita“. Kada se gleda tržišno učešće, bez premca je svakako „Frikom“, sa sladoledima, ali i zamrznutim povrćem i morskom ribom.
Gotovo više od 90 odsto pozicija frižidera sa sladoledom na otvorenom je u rukama „Frikoma“. Sljedi ulje „dijamant“, „grand“ kafa, „smoki“, „bananice“… Kupovinom slovenačkog „Merkatora“, „Agrokor“ će putem svoje prodajne mreže u regionu i Srbiji plasirati još više robe.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dr Stipe Lovreta, kaže za „Novosti“ da u uslovima kada postoji oštra konkurencija u borbi za potrošače, prednost u svakom pogledu treba da imaju kvalitetni i cjenovno atraktivni proizvodi.
– Proizvođači u Srbiji tradicionalno nedovoljno pažnje posvećuju marketingu – dodaje Lovreta. – „Rak-rana“ proizvođača u Srbiji je nedostatak prave tržišne orijentacije. Danas tu postoje u osnovi dva krajnja primjera. S jedne strane, Srbija ima dobre proizode i dobre brendove, ali nema razvijene kanale marketinga. Najbolji primjer je proizvodnja maline po kojoj je Srbija po obimu proizvodnje na jednom od prvih mjesta u svijetu, a po izvozu na oko 15. mjestu. Srbija ima logiku, napravila je dobar proizvod, ali neka se neko drugi bavi prodajom i marketingom.
Lovreta naglašava i problem sa plasmanom vina. Srbija zaista ima veoma dobre komparativne prednosti u proizvodnji vina, ali u ovom segmentu mnogo toga treba da ulaže u marketing i prodaju. S druge strane, i kada imama otvorene kanale marketinga i kada čak imamo i kvalitetan proizvod, cjenovno je nekonkurentna. To je donedavno bio slučaj sa plasiranjem flaširane vode na bugarsko tržište. Večernje novosti
Tagovi: hrvatski proizvodiizborsrbijatrziste
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
