Capital.ba

Tradicionalna trgovina s Hrvatskom odnosi 45 miliona KM iz BiH

22.12.2015. / 12:18

20151221190606_343745SARAJEVO/BANJALUKA, Spoljnotrgovinska komora (STK) BiH upozorila je da ukoliko vlasti u BiH popuste pod evropskim pritiscima i pristanu na “tradicionalnu trgovinu s Hrvatskom”, država će samo po osnovu carine i PDV-a prihodovati manje za oko 45 miliona KM godišnje.

Ulaskom Hrvatske u EU prestao je da važi povlašteni carinski tretman između BiH i Hrvatske. Kada bi protokolom uz Privremeni sporazum (PS/SPP) princip “tradicionalne trgovine”, koji su BiH i Hrvatska imale prije njenog ulaska u EU, važio i za ostale članice EU, proizvodi koje je BiH zaštitila carinama i koji nisu obuhvaćeni PS/SPP-om, sa tržišta EU bi mogli biti uvoženi u BiH s nultom carinskom stopom.

U dokumentu “Analiza efekata vraćanja BiH na ‘tradicionalni način trgovine'”, koji je uradila STK, navodi se da je iz Hrvatske evidentan pad uvoza u 2014. godini u odnosu na 2012. godinu. Međutim, u istom tom periodu su primjetno veća potraživanja države usljed obračuna carine.

“Pored pretpostavke da će BiH gubiti oko 45 miliona KM godišnje poreskih prihoda u trgovini s Hrvatskom, postoji još niz dodatnih problema ukoliko se vratimo na tradicionalni način trgovanja”, upozoravaju iz STK.

Jedan od njih je gušenje domaće proizvodnje usljed povećanog uvoza, a tu su još smanjenje zaposlenosti i povećanje spoljnotrgovinskog deficita.

To je potvrdio i Igor Gavran, ekonomski analitičar, koji smatra da bi ispunjavanje ucjenjivačkog zahtjeva EU za potpuno otvaranje tržišta za bescarinski uvoz iz EU (koji EU elegantno i neispravno naziva “adaptacijom SSP-a”, mada je adaptacija nešto sasvim drugo) rezultiralo enormnim gubicima bh. privrede, prekomjernim uvozom iz EU, padom budžetskih prihoda i ne bi imalo nijedan pozitivan efekat.

Savez udruženja poljoprivrednih proizvodača RS takođe je apelovao na Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da ne dozvoli primjenu takozvanih principa tradicionalne trgovine.

Iz Saveza su upozorili na pritiske EU i Hrvatske u vezi s principima tradicionalne trgovine s Hrvatskom, što bi, kako navode, širom otvorilo vrata za uvoz za sve članice EU i uništilo domaće poljoprivrednike i prerađivače.

U Savezu podsjećaju da su od bescarinskog uvoza zaštićeni mlijeko i mliječni proizvodi, konzumna jaja, meso i mesne prerađevine, određene vrste voća i povrća, kao i njihove prerađevine, cigarete, te određene vrste alkoholnih pića.

“Dakle, upravo okosnica naše primarne i prerađivačke proizvodnje. Kako je Hrvatska u međuvremenu ušla u EU, primjenu bescarinskih kvota koje je ranije imala ta zemlja, a koje bi sad vrijedile za cijelu EU, do sada smo uspješno odbijali zbog ogromnih gubitaka koji bi uslijedili”, navedeno je u saopštenju.

U Savezu smatraju da to ne bi bili samo gubici, nego potpuna propast domaćih poljoprivrednika, a naročito mljekarskog sektora koji bi bio prvi na udaru i definitivno nepovratno uništen.

“Ne zaboravimo i štetu koju bi pretrpjeli naši povrtari i voćari zbog uvoza. Da napomenemo, riječ je o vrijednosti izvezenog voća i povrća od oko pet miliona KM. Smatramo da bi daleko bolje bilo iz budžeta subvencionirati ovaj iznos, što bi bilo i daleko ekonomski isplativije u odnosu na direktnu štetu uvozom bez carine u iznosu od oko 200 miliona KM”, smatraju u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvodača RS. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!