Teška fiskalna situacija
20.01.2011. / 14:03
SARAJEVO, Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli upozorava da je ekonomski rast u BiH dostigao dno u 2009-2010. godini, a procjene su da će u ovoj doći do njegovog skromnog oporavka do tri odsto.
“Oporavak je trenutno podstaknut, u velikoj mjeri, vanjskom potražnjom za bh. izvozom”, rekao je Mantovaneli u Srni.
On ističe da će se BiH ove godine, kao i druge zemlje u regiji, suočiti sa teškom fiskalnom situacijom, tako da će vlasti i na državnom i na entitetskom nivou morati da djeluju u okruženju ograničenih prihoda i moraće da paze kako troše novac.
Mantovaneli je istakao da je domaća potražnja u BiH i dalje slaba, te da će razvoj neuravnoteženosti koje su postojale i prije krize, vjerovatno, i dalje imati uticaj na rast kredita, a ključno pitanje za srednjoročni period biće – kako ostvariti rast bez obimnog spoljnog finansiranja, koje je bilo raspoloživo prije krize.
Govoreći o daljem angažmanu Svjetske banke u BiH, Mantovaneli je naveo da se dvije teme javljaju kao prioritet: zaštita najugroženijih i konkurentnost. Nedavne studije ove finansijske institucije jasno su pokazale neke slabosti, ali takođe i konkurentne potencijale u sektorima poljoprivrede, šumarstva i energetike.
“Nedavno završena državna inventura šuma pokazala je da su šume u BiH u boljem stanju nego što se mislilo, ali da njihovu eksploataciju treba provoditi na održiv način. Potencijala ima, u smislu prirodnih resursa, a zemlja treba odlučiti na koji način iskoristiti taj potencijal”, naglasio je Mantovaneli.
On smatra da se slična analogija može primijeniti i na energetiku, a namjera Kancelarije Svjetske banke u BiH je da organizuje okrugle stolove na kojima će iznijeti nalaze nedavnih studija, te pokrenuti dijalog o politici u vezi sa aktivnostima koje će omogućiti privredi BiH da u potpunosti iskoristi svoju konkurentnu prednost na ekonomičan i ekološki održiv način.
Prema Mantovanelijevim riječima, Kancelarija će u martu i aprilu organizovati okrugle stolove za razmatranje politike konkurentnosti energetskog sektora i sektora šumarstva, a nakon formiranja vlasti u BiH trebalo bi početi konsultacije o novoj Strategiji partnerstva sa BiH od 2012. do 2015. godine.
On je rekao da će Strategija partnerstva sa BiH morati odražavati prioritete navedene u vlastitoj strategiji zemlje, koju je uradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH i koja treba da se dostavi Savjetu ministara na odobrenje.
“Svake četiri godine Svjetska banka sa domaćim vlastima razmatra i dogovara prioritetne reforme i investicije na kojima bi se moglo raditi u partnerstvu s njom. Ti se prioriteti mogu rješavati bilo putem investicionog pozajmljivanja, kao što su investicije u infrastrukturu i usluge, ili putem tzv. operacija razvojne politike, koje u osnovi predstavljaju budžetsku podršku u zamjenu za provođenje dogovorenih reformi politike”, pojasnio je Mantovaneli.
Prema njegovim riječima, zaostali efekti ekonomske krize nameću potrebu za podrškom preduzetništvu i otvaranju firmi u BiH, kao gorućem prioritetu za otvaranja radnih mjesta i obnavljanje rasta, a stvarni napredak će zahtijevati snažno vođstvo vlade i jasnu viziju parlamenata u cilju donošenja izmjena zakona i propisa koji nepotrebno opterećuju privredu.
“Unapređenje poslovnog okruženja kako bi se osiguralo da BiH postane privlačnija domaćim i stranim investitorima, pružanje podrške za razvoj strateških sektora privrede, kao što su energetika, šumarstvo, agro-industrija i jačanje sveukupne konkurentnosti privrede ostaju i dalje vrlo značajan ekonomski scenarij, ne samo u BiH, već i u široj regiji”, zaključio je Mantovaneli. Srna
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
dolaze po svoje, nakon što su okupirali BIH vojno, zatim postavili guvernera/visokog predstavnika te preuzeli politiku, monetarnu politiku, obavještajne strukture, sudstvo… sačuvali vrijednije resurse od prave privatizacije, sad će oni na okruglim stolovima da informišu jedni druge šta su izabrali i da rasporede međusobno ovo što još ima od prirodnih resursa te “pokupe kajmak”! Građani od toga neće imati ništa veću korist, nego što je već imaju od domaćih lopova na vlasti, kojima je, kao što je normalno u kolonijama, data veća sloboda da rade šta hoće, dok njima stvaraju uslove za izvlačenje kapitala, izglasavaju Zakone i na druge načine uređuju tržište kako odgovara strancima, a naravno pod izgovorom evrointegracija, koji se zloupotrebljavaju da bi naivni narod mislio da sve to tako zaista treba da bi se ušlo u evropu i da ćemo onda živjeti kao u raju, što je obična laž i sve te mahinacije oko evrointegracija su mrkva za nas magarce u RS ili BIH! Pa kome treba država u savezu koja ne zna ni koliko stanovnika ima, kao onda da izračuna DBP po glavi? Kako prosječna primanja, kakav nam je standard? koliko možemo domaćom proizvodnjom pokriti potrebe jel to 20% ili 15$?
šta nudimo mi evropi, stabilnost na socijalnom planu ne, na ekonomskom, ne, političkom?!
kome još nomadi trebaju? uvijek oni sebi mogu uvesti takvih, ali nije to što im treba, a opet, ono što im možemo ponuditi-prirodni resursi, to je svakako već njihovo, drugo ništa mi nemamo, vehabije i ostali Harisovi studentski i ratni prijatelji im sigurno nisu interesantan kadar, a naučnike nemamo!