Capital.ba

Teretni saobraćaj jedino u BiH na silaznoj putanji

31.08.2020. / 14:40

BANJALUKA, BEOGRAD – Teretni saobraćaj na svim graničnim prelazima u BiH je od maja do jula u silaznoj putanji, dok je na prelazima u ostalim zemljama u regionu obim teretnog saobraćaja u porastu, navedeno je na stranici Delegacije EU u Beogradu, citirajući izvještaj Sekretarijata Transportne zajednice u Beogradu.

Na stranici su navedeni podaci za putnički i teretni saobraćaj u regionu, ali zanimljivo je da su samo za granične prelaze u BiH naveli da je obim teretnog saobraćaja u opadanju. U srijedu smo im tim povodom uputili e-mail da nam pojasne odakle potiču ti podaci, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili nikakav odgovor.

U izvještaju na koji se pozivaju takođe stoji podatak da je BiH jedina izvukla deblji kraj kad je u pitanju broj kamiona koji su prošli kroz njene granične prelaze.

“Mada bi podatke trebalo da uzmemo s oprezom i da uzmemo moguće objašnjenje da je dio prevoznika možda svoje rute preusmjerio na druge tačke prelaza, ipak treba reći da su svi drugi regionalni partneri zabilježili slabi, ali postojan rast teretnog saobraćaja u periodu od maja do jula”, navedeno je u ovom izvještaju.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu za “Nezavisne” da je tačno da je obim teretnog saobraćaja niži ako se poredi s istim periodom prošle godine, ali iz njihovih podataka se može zaključiti da je, barem kada je vrijednost robe u pitanju, obim u porastu u periodu od maja do jula ove godine.

Iz njihovih podataka se može vidjeti da je u maju 2019. godine vrijednost uvoza robe u BiH iznosila 1,8 milijardi maraka, a u maju ove godine 1,2 milijarde, što je 65 odsto u odnosu na prošlu godinu. U istom periodu izvezeno je robe u vrijednosti 758,6 milijardi maraka, što je 71 odsto manje nego prošle godine.

Kako proizlazi iz podataka UIO BiH, u junu prošle godine uvezeno je robe u vrijednosti od 1,6 milijardi maraka, odnosno 88 odsto vrijednosti uvezene robe prošle godine u istom periodu. U tom periodu izvezeno je 906 miliona maraka robe, odnosno 88 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.

Kada je u pitanju jul, izvezeno je 1,55 milijardi maraka vrijednosti robe, ili 87 odsto u odnosu na 2019, odnosno uvezeno je robe u vrijednosti 905 miliona maraka ili 86 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.

Razlika koja se može uočiti ne mora značiti da su podaci Transportne zajednice pogrešni, jer treba uzeti u obzir da se veliki dio robe uvozi tako da građani lično prijavljuju robu, kao kada, recimo, uvoze privatne automobile kupljene u inostranstvu.

Uz podatke Transportne zajednice objavljene su i dvije mape koje pokazuju broj kamiona i period od maja do kraja jula, a iz kojih se vidi da je teretni saobraćaj u oba smjera u opadanju. Primjera radi, oni tvrde da je 13. maja kroz Gradišku prošlo oko 800 kamiona, a kroz Šamac nešto više od 600. Već krajem maja kroz Gradišku je prošlo oko 450 kamiona, a kroz Šamac oko 420, dok je početkom juna u Gradišci registrovano oko 410 kamiona, koliko i u Šamcu. Krajem juna u Gradišci je zabilježen prolaz samo 300 kamiona, a u Šamcu 400.

U podacima Transportne zajednice navedeni su i oni za prosječno trajanje čekanja prolaska granice za putnička vozila. Kada je u pitanju BiH, najduže se čekalo u aprilu u Gradišci, s ukupnim vremenom na obje strane granice i u oba smjera od čak 150 minuta. Krajnji regionalni “rekorder” po dužini čekanja je Batrovci – Bajakovo, u kojem se u maju na prelazak granice čekalo čak 230 minuta. Što se tiče BiH, u Gradišci se u maju čekalo 100 minuta, a u junu i julu po 52 minute. U Šamcu se na prelazak granice najviše čekalo u julu, i to oko sat. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!