Capital.ba

TEGELTIJA: Provjerićemo da li IRB krši Zakon o bankama

01.04.2013. / 7:56

RS će zbog novih koeficijenata izgubiti 40 mil. KM! – Zakon o multilateralnoj kompenzaciji do kraja aprila u Skupštini – Vlada ne bježi od Zakona o rokovima plaćanja – Javni sektor jedan od izvora nelikvidnosti u RS – Dodatni novac za zdravstvo od alkoholisanih vozača i pušača – Dobit Centralne banke BiH mora pripasti osnivačima

Zoran Tegeltija ministar finansija RS 2

BANJALUKA – Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija najavljuje da će provjeriti da li IRB, direktnim plasmanima i bez nadzora Agencije za bankarstvo, krši Zakon o bankama. Do kraja aprila Vlada će Narodnoj skupštini predložiti dugoočekivani Zakon o multilateralnoj kompenzaciji. Vlada RS, rekao je Tegeltija u intervju za poslovni portal CAPITAL, ne bježi od donošenja Zakon o rokovima plaćanja, iako priznaje da je javni sektor jedan od generatora nelikvidnosti.

 


CAPITAL: Da li ste zabrinuti drastičnim padom prihoda od doprinosa u prvom mjesecu od osam odsto? Da li će se to odraziti na funkcionisanje fondova?
TEGELTIJA:  Siguran sam da će nivo naplate doprinosa biti na nivou plana koji je predviđen za 2013. godinu. Prvi mjesec  je bio jako loš i naplata doprinosa u principu često zavisi od dinamike isplate plata nekih javnih preduzeća, Vlade Republike Srpske, da li  se isplate na kraju jednog ili početkom drugog mjeseca. Poreska uprava ima obavezu da apsolutno pokrene sve procedure naplate doprinosa svih onih koji su u ovom periodu kasnili sa plaćanjem svojih doprinosa. Nažalost, velikih kašnjenja u ovom periodu imali smo i od nekih javnih preduzeća koja  su značajna u strukturi prihoda, ali su kasnili sa plaćanjem. Tako da ne postoji ni jedan razlog zašto bi iznos naplaćenih doprinosa bio manji od plana za 2013. godinu, pogotovo što od ove godine u sistem doprinosa ulazi plaćanje doprinosa za poljoprivredne proizvođače, kao obavezna kategorija.
CAPITAL: Mislite da „uvlačenje“ poljoprivrednika u sistem, može kompenzovati očekivani pad prihoda zbog umanjenje plata budžetskim korisnicima?
TEGELTIJA: U januaru se isplaćuju decembarske plate, tako da po tom osnovu nije smjelo biti umanjenja. Naravno računali smo procenat koji će biti smanjenje doprinosa po osnovu smanjenja plata u javnom sektoru i naravno za taj dio mislimo da se mora kompenzirati u onim prihodima, o kojima sam govorio, od poljoprivrednih proizvođača, pošto su oni apsolutno u novom sistemu doprinosa.

 

CAPITAL: Da li su fondovi u RS prezaduženi?
TEGELTIJA: Ne postoje fonodovi u svijetu koji nisu zaduženi, samo je pitanje u kolikoj mjeri, odnosno u kolikoj mjeri fond ima deficit i kako se pokušavaju prevladati te situacije. Ovih dana se ozbiljno razgovara o nekim pozicijama unutar Fonda zdravstvenog osiguranja RS i uradili smo ozbiljne reforme  kada je u pitanju Fond PIO, poput izmjene Zakona o doprinosima. U svim zemljama u svijetu se pomjeraju granice za odlazak u penziju, uvodi se penaliziranje za raniji odlazak u penziju. Mi ćemo se susresti sa tim problemom i u strategiji Fonda je naznačeno kako je veliki problem BiH starenje društva. U Fondu zdravstva su napravljeni ogromni pomaci, veliki dio novca uložen je u opremu i u objekte, a u pripremi su reforme zdravstvenog osiguranja kojima će se na drugačije osnove postaviti izvori osiguranja, ali i troškovi pružanja zdravstvenih usluga. Očekujem u naredna dva, tri mjeseca da Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstva izađu sa mjerama. Naše i procjene Svjetske banke  su da su fondovima zdravstvenog osiguranja u cijelom svijetu potrebni dodatni izvori finansiranja onih najrizičnijih kategorija društva za koji se izdvaja ogromna količina novca za njihovo liječenje, ali i da je potrebno napraviti uštede na nekim pozicijama. Kada kažem najrizičnija kategorija mislim na one koji voze u pijanom stanju, koji ne brinu o svome zdravlju poput pušenja. Za njih će se tražiti način dodatnog opterećenja tog rizika.
Zoran Tegeltija ministar finansija RS 3CAPITAL: Da li ste zadovoljni naplatom direktnih poreza?
TEGELTIJA: Dinamika naplate direktnih poreza, u prva dva i po mjeseca kreće se u okviru našeg finansijskog plana. Mi pravimo finansijske planove za svaki kvartal, on ne predstavlja u suštini ni četvrtinu godišnje planiranih direktnih poreza, poreza na dohodak i poreza na dobit. I on se kreće, nešto malo iznad našeg finansijskog plana, što znači da ćemo mi imati izvršenje direktnih poreza po našim procjenama sasvim sigurno na nivou sredstava koji su planirana u budžetu za 2013. godinu.

 

Zbog novih koeficijenata RS gubi 40 mil KM!

CAPITAL: Situacija nije baš tako sjajna kada su u pitanju indirektni porezi od kojih Budžet RS najviše zavisi. UO UIO je usvojio nove koeficijente raspodjele, prema kojima je RS dobila mnogo manji koeficijente i to za 0,8 odsto. To znači da će Budžet RS ove godine ostati bez 30-40 miliona KM. Da li Vas to zabrinjava?
TEGELTIJA: Koeficijenti naplate indirektnih poreza su jako nepredvidivi. Mi se već skoro dvije godine zalažemo za promjenu načina utvrđivanja raspodjele indirektnih poreza sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje. Nažalost moram priznati da nemam podršku kod Federacije za takvu izmjenu zakonskog rješenja. Veliki uticaj na to imaju predstavnici nekih međunarodnih institucija, koji su inače kreatori tog rješenja raspodjele sa jedinstvenog računa. Tako da krajnju potrošnju je veoma teško utvrditi, ona ima neko kretanje, čas ide u prilog Republici Srpskoj, čas u korist FBiH. Što se tiče novih koeficijenata, koje smo mi utvrdili, gledali smo kako su se kretali koeficijenti u zadnjem kvartalu 2012. godine, tako da se naše procjene prihoda od indirektnih poreza kreću čak i na nešto nižim koeficijentima od onih koje smo mi utvrdili. Znači nismo pravili procjenu prihoda od indirektnih poreza na bazi koeficijenta koji smo imali u 2012. godini, već na procjeni kako se kretao posljednji kvartal, a on je bio nešto slabiji, pa smo išli sa opreznijom procjenom, čak od one po kojoj su sada privremeni koeficijenti.
CAPITAL: Zašto nije urađeno drugo privremeno poravnanje raspodjele indirektnih poreza u 2012. godini, a to ste morali uraditi sa presjekom na 31. januara ove godine? Da li je tačno da po pripremljenom prijedlogu tog poravnanja, RS duguje Federaciji BiH novih 19 miliona KM?
TEGELTIJA:  Nismo željeli da napravimo poravnanje jer smatramo da je vrlo nekorektno da ga radimo za drugu polovinu 2012. godine, a nismo napravili poravnanje ni za 2008 godinu. Poravnanje za potraživanja koja mi imamo morali smo, nažalost, da tražimo na sudu i imamo čak prvostepene presude, a čekamo odluku Apelacionog odjeljenja Suda BiH po osnovu žalbe UIO. RS četiri godine čeka svoj novac, a poravnanje je bilo prije mjesec dana za 2012. godinu. Naše razmišljanje, kada je u pitanju raspodjela sredstava indirektnih poreza sa jedinstvenog računa, je da se tu zaista nešto mora promjeniti. Zbog toga trebamo utvrditi jasne kriterijume za raspodjelu sredstava sa jedinstvenog računa.
CAPITAL: Zakon o načinu izmirenja poreskog duga izazvao je oštre reakcije u Narodnoj skupštini. Osnovna primjedba je bila neravnopravan tretman. Da li se ovim država nagrađuju loše privrednike?
TEGELTIJA: Većina diskutanata koja je govorila imala je određene rezerve prema zakonskom rješenju,  odnosno strah da će to ono dovesti do nekakvih poteškoća. Zakon o načinu izmirenja poreskog duga je rezultat dogovora Vlade i poslovne zajednice i sindikata da se pokuša pomoći privrednim preduzećima koji se nalaze u teškoj situaciji, ne samo po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa,  već i po ostalim elementima poslovanja gdje je država, takođe, jedan od povjerilaca u tom sistemu. Nakon dugo usaglašavanja država je prihvatila da traži načine izlaska iz krize, a u cijelom lancu, pored Vlade RS, povjerioci će biti i banke. U ovom zakonu nismo detaljisali kako stvari do kraja sprovesti, jer ovo je prvi zakonski oblik u toj formi. To je izazov i za poslodavce, i za Vladu RS, ali mislim da je ovo način izlaska iz krize za kolektive koji se nalaze zaista u teškoj situaciji. Vlada RS ne smije stajati po strani i mora biti spremna da bude učesnik u rješavanju ovih problema. Svjestan sam svih mogućih izazova ovoga zakona, ali sigurni smo da je to jedno od mogućih rješenja, da se nekim kolektivima pomogne. Drugo, ovo neće apriori značiti da će Vlada RS ulaziti u restrukturiranje pojedinih preduzeća, već  će to zavisiti od slučaja do slučaja kada svi zajednički procjenimo, mislim na banke i druge povjerioce, da preduzeće ima šanse da izađe iz krize.
CAPITAL: Poslovna zajednica traži da se zakonski omogući multilateralna kompenzacija. Kada će to biti?
TEGELTIJA: Zakon o multilateralnoj kompenzaciji je u proceduri i mislim da ćemo do kraja aprila imati zakonsko rješenje koje ćemo ponuditi parlamentu, a koji će omogućiti mogućnost za multilateralnu kompenzaciju. Naravno različite su procjene koliko će multilateralna kompenzacija omogućiti da se međusobna potraživanja zatvore, jer imamo mali broj dužnika sa velikim dugovanjima. Mnogo bi bila bolja pozicija da imamo mnogo veći broj dužnika sa manjim dugovanjima, pa bi taj efekat multilateralne kompenzacije dao bolje rezultate.
Ne bježimo od Zakona o rokovima plaćanja, ali to je populistička mjera

Zoran Tegeltija ministar finansija RS 4CAPITAL: Stiče se utisak da Vlada bježi da donese Zakon o ograničavanju rokova plaćanja. Zašto to ne uredite po ugledu na Hrvatsku, Srbiji… Da li se država boji da ona sama neće moći poštovati zakonske rokove?
TEGELTIJA: To su samo neki od pokušaja da nešto formalizujete. Način izmirenja o rokovima izmirenja obaveza je sve ono što svaka od tih strana ima međusobno već regulisano ugovorom. U svakom ugovoru o izvođenju radova, o kupovini robe ste definisali rokove za izvršenje svojih obaveza i tamo u tom cijelom ugovoru ste regulisali i sankcije ukoliko svoje obaveze taj neko od povjerilaca ne izvrši….
CAPITAL: Ali Zakonom bi naplata bila mnogo brža i efikasnija, po automatizmu bi se vršila blokada računa?
TEGELTIJA: Zakonom ne možete to ubrzati. Dođete u istu situaciju da vama taj dužnik nije u stanju da izvrši obavezu. Vlada RS uopšte ne bježi od toga, ali nije bilo baš mnogo zahtjeva za donošenje takvog zakona. To su samo zakoni  koji će biti više neka vrsta populističke mjere nego što je dala i efekte u onim zemljama koji su oni usvojili. Naravno ne bježimo od toga, ali pitanje plaćanja i suštinski najvažnije pitanje u toj priči je pitanje finansijske sposobnosti da taj neko izvrši svoje plaćanje, u nekim situacijama zaista sposobnost i država i nekih državnih organa da izvrši svoje obaveze, da li su upitanju fondovi, socijalna sigurnost, da li nekad javna preduzeća, da li su to lokalne zajednice, pa da li i u nekim situacijama i sam budžet Republike Srpske.
CAPITAL: Hoćete li i ove godine dokapitalizovati neke od komercijalnih banaka u Republici Srpskoj?
TEGELTIJA: To je prije svega odluka Investiciono-razvojne banke. Da li će neka od poslovnih banaka u Republici Srpskoj izvršiti emisiju obveznica ili će raditi neki vid dokapitalizacije to ćemo tek vidjeti, naravno na osnovu prijedloga IRB RS. U finansijskom planu Investiciono- razvojne banke postoji mogućnost, nije ničim limitirano ni investiciono ni bilo kakvo drugo ulaganje u finansijski sektor ni u banke, ali nemamo niti jednu takvu pojedinačnu odluku.

 

IRB kontroliše strožiji regulator od Agencije – javna revizija!?

CAPITAL: Da li IRB direktnim plasmanima krši Zakon o bankama RS? Članom 2. Zakona propisano je da niko ne može davati kredite bez dozvole Agencije za bankarstvo, a IRB takvu dozvolu nema?
TEGELTIJA:  Pravilima plasmana koje je usvojila Vlada Republike Srpske je omogućeno da IRB RS može u nekim situacijama da vrši direktne plasmane pojedinim preduzećima i mi smo donosili takve odluke u 2012. godini. Da li po članu 2. IRB krši Zakon o bankama je stvar koju ću provjeriti, jer ni u jednom trenutku nije bilo nikakve naznake da IRB RS krši bilo koji zakon.
CAPITAL: Ko vrši nadzor nad IRB-om? Agencija za bankarstvo je jedini regulator na bankarskom tržištu, a ona ne može ući u instituciju koja je direktno podijelila desetine miliona marka kredita, jer IRB nema dozvolu Agencije? Ko i kako u IRB vrši klasifikaciju kredita, rezervacije….
TEGELTIJA: Kontrolu Investiciono razvojne banke, reviziju njenog posla vrši mnogo srožiji taj regulator, nego što je to u nekim našim bankama. Svake godine to radi Služba za reviziju javnog sektora, a podliježu i reviziji spoljnog revizora i na kraju krajeva izvještaj IRB dolazi na najviše zakonodavno mjesto, Parlament Republike Srpske, gdje se ocjenjuje njen rad.
Podsticaji poljoprivrednicima preko banaka će biti nastavljeni
CAPITAL: Zašto je obustavljena isplata podsticaja poljoprivrednicima preko banaka?
TEGELTIJA: Isplata podsticaja nije obustavljena nego je prekinuta u jednom trenutku iz tehničkih razloga zato što je Vlada Republike Srpske donijela odluku da isplati zaostale podsticaje iz 2012. godine do kraja marta. Dok su banke vršile plaćanje, Agencija za agrarno plaćanje, koja je dio Ministarstva poljoprivrede nije mogla da zna koji poljoprivredni proizvođači nisu naplatili svoje potraživanje putem banaka da mogu da ih unesu u sistem, pa da im platimo preko Ministarstva finansija, a koji dio sredstava ima obavezu da doznačimo bankama koje su već izvršile prenos građanima. Presjek bi trebalo da se napravi da znamo šta je preostalo od tih obaveza prema Agenciji za agrarno plaćanje. Mi smo banke zamolili da one prestanu sa tim, mi ćemo svoje plaćanje izvršiti poslije 1. aprila, naravno banke i dalje mogu da nastave plaćanje i u 2013. godini. Mislim da će to biti dobra mjera za poljoprivredne proizvođače.
CAPITAL: Vi ste u avgustu prošle godine obećali da će do kraja godine sa Privrednom komorom biti redukovan broj parafiskalnih nameta, naknada, taksi, koji se pokažu kao nepotrebni. Zašto se to toliko odugovlači, u čemu je problem? Da li je problem sa opštinama, jer se uglavnom radi o njihovim prihodima?
TEGELTIJA:  Ima nameta koji su apsolutno nepotrebni sa stanovišta da opterećuju samo poslovanje, a skoro nikakve finansijske efekte ne proizvode. Svaku mjeru analiziramo pojedinačno, a prvi put sistemski kroz dva zakona doći će do značajnih redukcija tih parafiskalnih nameta. Činjenica da jedan značajan dio prihoda postoji u samim opštinama i one se toga vrlo teško odriču, a podjela različitih nivoa vlasti ne dozvoljava da mi to radimo. Naravno u pojedinim situacijama mislim da bi oni koji traže ukidanje tih nameta trebali da razmisle, jer ćemo na kraju doći u situaciju da ne trebamo ništa da plaćamo. Mislim da u ovom trenutku nema velikih primjedbi na poreske oblike, nema primjedbi na visine stopa, a kad su u pitanju parafiskalni prihodi više su čini mi se poslodavci opterećeni pričom komplikovanosti procedura, različitih računa koje moraju da plate, praćenjem različitih rokova i tome slično, nego samom visinom.
Zoran Tegeltija ministar finansija RS 5CAPITAL: Nelikvidnost sve jače steže vrat RS. Broj blokiranih računa se uduplao u odnosu na prošlu godinu. Imamo više od 14.000 blokiranih računa, 40.000 postupaka prinudne naplate. Kako to riješiti? Šta mislite ko je glavni generator nelikvidnosti u RS, da li je to država, trgovački lanci ili banke?
TEGELTIJA: Mislim da je teško bilo koga izdvojiti kao poseban izvor, jer svi imaju svoju ulogu u ovom lancu. Ne treba od toga amnestirati ni javni sektor. Da li budžet sa nekim rokovima kasni, fondovi, javna preduzeća, sve to apsolutno postoji, ali s druge strane imate situaciju da to rade i privatna preduzeća. Čini mi se da mi nismo ni svjesni da su mnoga preduzeća dio novca trošili u drugačije namjere od onih koja su bila predviđena kreditnim sredstvima i od plana investiranja i sada vrlo teško mogu da taj novac vrate u redovne tokove i to pokušavaju prikriti raznoraznim pričama. Pojavljuju se priče oko trgovačkih lanaca koji postavljaju ogromne rokove, jako dugačke sa posebnim zahtjevima početkom godine za većim rabatima nego što sami uvoznici robe i daju rabate. Isto tako znam da naročito na nivou lokalnih zajednica ima preduzeća koja se pojavljuju kod načelnika opštine sa pričom samo da mi radimo a pare će doći. Međutim, mnogi od tih poslova su ostali nezavršeni, a računi se drže u ladicama. Znači nelividnost ne generiše samo jedan izvor, pa i u okruženju je postala jedan od najvećih problema, a razlog za to vjerovatno jeste i samnjenje obima privrednog rasta.
CAPITAL: Šta uraditi? Da li IRB tu može nešto može učiniti?
TEGELTIJA: IRB banka je ogromnu količinu novca plasirala u privredu i naše poslovne banke danas imaju dovoljno novca da ga plasiraju. Međutim, nisam siguran da su uslovi, pogotovo kod nekih banaka, adekvatni trenucima u kojima se nalazi privreda. Ono što nije dobro, i što je nažalost činjenica je da se veliki broj kredita koji se traže u IRB RS u principu svodi na refinansiranje, kao i dodatni investiciono-razvojni radovi koji takođe imaju cilj samo hajde da prikažemo kako ćemo još nešto investirati. Znači nije problem u IRB RS, oni će i ove godine obezbijediti više od 200 miliona KM plasmana po različitim osnovama.
Banke moraju imati više razumijevanja za privredu

CAPITAL: Da li Vlada RS može „natjerati“ komercijalne banke da imaju više razumijevanja za privredu?
TEGELTIJA: Banke će u narednom periodu morati mnogo hrabrije da ulaze u poslovanje svojih komitenata i da pomažu da preduzeće izađe iz krize, a ne da ide u sistem blokade tog preduzeća. Nisam siguran ni da li su neka preduzeća spremna na to, a isto tako nisam siguran da sve banke imaju ljude koji bi ušli u taj proces restruktuiranja tih preduzeća. Naime, veći je izazov da se preduzeća koja imaju problem sa finansijama restruktuiraju, pokrenu, od toga da im date neki novi kredit. Odnosno, ovaj model bi značio da na neki način banke postanu partneri preduzeća. To sam rekao kod usvajanja zakona koji se odnosi na izmirenje poreskog duga da banke moraju biti spremne zajedno sa državom i dobavljačima da razgovaraju pojedinačno o svakom privrednom subjektu.

 

CAPITAL: Da li politički dogovor na nivou BiH da banke kao obaveznu rezervu kod Centralne banke mogu držati državne obveznice može ugroziti stabilnosti monetarnog sistema?
TEGELTIJA: To će biti realizovano kroz set zakona, a smatram da će relaksirati situaciju u bankarskom sektoru i da ćemo doći u situaciju da možemo da kupimo državne obveznice, a ne da razmišljamo kako te obveznice po mnogo nepovoljnijim uslovima moramo da kupujemo od banaka ili na inostranom tržištu. Mislim da je to dobra namjera, a ovakvo rješenje apsolutno ničim ne bi ugrozilo stabilnost monetarnog sektora.
CAPITAL: Najavili ste još 2011. godine parlamentarci iz RS predložiti izmjene Zakona o centralnoj banci BiH u smislu da se dobit koju ostvaruje Centralna banka dijeli na osnovu vlasničkog udjela?
TEGELTIJA: Taj zakon je urađen i nalazi se u nekoj od procedura. Smatram da je to poštena priča kojom bi došli blizu dogovora kao i kada je u pitanju Elektroprenos BiH. Dividenda mora biti podijeljena na osnovu vlasništva. Znam da mnogi na to gledaju kao političko pitanje i da ćemo imati poteškoća oko implementacije tog zakona ali to po meni jasno oslikava cijelu situaciju u državi.
Siniša Vukelić

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: TEGELTIJA: Provjerićemo da li IRB krši Zakon o bankama

    1. Pita SIPA

      Zoka pita SIPA jesi li provjerio IRB???

    2. Grga

      Neka provjere kako radi Unicredit banka Banja Luka