Capital.ba

Svjetska ekonomija “Trlja ruke” – dolaze Kinezi!

15.06.2017. / 11:54

PEKING, Kinezi imaju sve “dublji džep”- prosječan stanovnik Kine kupuje sve više stvari, što je odličan znak za svjetsku ekonomiju, ističu finansijski portali.

Do 2020. godine u Kini će biti 167 miliona domaćinstava, odnosno 400 miliona direktnih potrošača, navodi konsultantska firma “Mekinsi i kompanija”
/McKinsey & Company/.

To su potrošači čiji se godišnji prihod domaćinstava kreće između 16.000 i34.000 dolara. Oni čine takozvanu srednju klasu.

Nakon više od trideset godina dvocifrenog rasta, posljednjih godina kineski BDP raste po stopi od “samo” šest ili sedam odsto godišnje.

Ali, istovremeno, kineski potrošači sve su jači. Kinezi postaju bogatiji, imućniji i mogu više da troše.

Kada građani Kine, koja ima 1,38 milijardi stanovnika, počnu više da troše i traže više proizvoda i usluga, to se onda značajno odrazi na svjetsku ekonomiju.

Finansijski portali prenose ocjene stručnjaka da u tom segmentu usporavanja neće biti, kao u slučaju BDP-a, jer su kineski potrošači željni kupovine svega što nekada sebi nisu mogli da priušte. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Svjetska ekonomija “Trlja ruke” – dolaze Kinezi!

    1. vk

      sve države koje imaju niži bdp od kineza (mislim prvenstveno na bih) će biti u ogromnim dugoročnim problemima. veći bdp kineza povećava potrošnju istih a to indirektno znači i poskupljenja mnogih potrošačkih dobara što će se sigurno negativno odraziti na države sa nižim bdp-om pogotovo zarobljena društva poput bih. bih je 20 godina na evro-atlanskom putu i 20 godina joj je bdp zakovan na nekih 8000 dolara. mnoge afričke zemlje koje su srećne (jer nisu na evro-atlanskom putu) su nas prestigle prestigle po bdp-u jer je kod njih ušao svježi kineski kapital

      • Srbin

        To je jedna srana medalje. A na drugoj pise. Veca potrosnja u Kini smanjice izvoz Kine ili ga makar dobro usporiti, a istovremeno ce povecati uvoz. To za direktnu posledicu ima povecanje cijena proizvoda na svjetskom nivou sto znaci da ce proizvodjaci iz nerazvijenih drzava kakva je bih i srbija imati bolju sansu da prodaju svoje proizvode po vecoj cijeni a i vise prostora na trzistu. Tj manji izvoz i veci uvoz Kine znaci da ce proizvodjaci u svijetu moci da plasiraju vise(fizicki vise) robe. Ta potraznja se moze zadovoljiti samo povecanjem proizvodnje. Znaci da ce proizvodjaci u svijetu imati veci prihod i proizvodnju te ce vise investirati u proizvodnju i poslovati stabilnije. A to direktno utice na rast zaposlenosti u zemljama treceg svijeta kao sto smo mi. Rast zaposlenosti i proizvodnje dalje utice na rast potrosnje rast prihoda drzavi i naravno opet inderektno na dalji rast zaposlenosti i potrosnje.

        Tako da je ovo dobra vijest, iobako smo svi svjesni da smo preplavljeni proizvodima iz Kine koji bi sami mogli proizvesti.

        Naravno ovde se radi o procentima tako da se nista spektakularno nece desiti preko noci. Rijec je o procesu koji ce trajati narednih 20 do 50 godina. Ali ovo je pocetak kraja perioda u kome je sva proizvodnja bila locirana u Kini.

        • vk

          bojim se da mi nismo te sreće. evropa se protivila da kinezi uđu u željezaru smederevo iako su zvanično za poboljšanje standarda u srbiji. s druge strane amerikanci 10 godina rade na miniranju gasovoda iz rusije. jeftiniji energenti uz jeftiniju radnu snagu pogoduju konkurentnoj privredi. njemačka može dobijati gas iz rusije a mi ne. krajnje je vrijeme da se preispitaju politike i političari koji se zalažu za evro-atlanske integracije.