ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Svjetska banka: Povećani izgledi za nova radna mjesta u BiH

Objavljeno u FINANSIJE, POSAO

Svjetska-banka1SARAJEVO, U BiH se, prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu, u ovoj godini prognozira nastavak ekonomskog rasta, otvarajući put povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva.

U Sarajevu je danas posredstvom video-linka iz Brisela predstavljen izvještaj u kojem se navodi da se za BiH u ovoj godini projektuje rast od 2,8 odsto, što je nešto niže od tri procenta u 2015, uz prognoze da do 2018. godine dostigne 3,7 odsto, ako strukturalne reforme budu sprovođene po planu.

Očekuje se da ekonomski rast na regionalnom nivou dostigne 2,7 procenata u ovoj godini, što je povećanje u odnosu na 2,2 odsto u 2015, a nastavak ubrzanja rasta očekuje se i tokom 2017. i 2018. godini.

U izvještaju se ističe da ovaj ubrzani rast pomaže povećanju zaposlenosti u BiH i utiče na smanjenje siromaštva u regiji. Nezaposlenost u BiH je smanjena za 2,3 odsto, ali se još kreće oko 25 procenata.

Viši ekonomista Svjetske banke i vodeći autor izvještaja Barbara Cunha istakla je da Srbija, najveća ekonomija u regiji, predvodi ovo ubrzanje rasta. “Srbija je ostvarila pomak s prošlogodišnjih 0,7 procenata rasta, neposredno nakon poplava iz 2014, na očekivanih 2,5 odsto ove godine”, navela je ona.

Očekuje se i da ostale ekonomije u regiji u ovoj godini održe rast u rasponu između 2,8 i 3,6 procenata, uz izuzetak usporavanja u Makedoniji. Rast se u mnogim zemljama pretače u radna mjesta. Zaposlenost je u prvoj polovini ove godine porasla za 4,7 procenata u Srbiji i 6,7 procenata u Albaniji.

Regionalni direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Elen Goldštajn istakla je da snažniji rast počinje da ima pozitivan uticaj na siromaštvo i nezaposlenost u regiji.

“Iako je stopa nezaposlenosti ostala visoka, na oko 25 procenata u prosjeku, ove su godine stope nezaposlenosti smanjene u pet, od ukupno šest zemalja Jugoistočne Evrope”, navela je ona.

Globalne ekonomske okolnosti ne idu u prilog ekspanziji, navodi se u izvještaju, ali za male ekonomije, poput ovih u Jugoistočnoj Evropi, interne reforme mogu stimulisati snažniji izvozno orijentisani rast, čak i u prilikama globalnog usporavanja.

“U zemljama sa snažnim reformskim programom dolazi do povećanja investicija koje su u prvoj polovini godine postale solidan pokretač rasta. Privatne investicije su snažno doprinijele rastu u Srbiji i Albaniji, a fiskalni deficiti i javni dug su smanjeni kao odgovor na reforme u ovim zemljama”, kaže Katja Vostroknutova, vodeći ekonomista Svjetske banke i jedan od autora ovog izvještaja.

Prosječni fiskalni deficit u regiji je smanjen sa 3,6 procenata u 2015. na 3,3 procenta u ovoj godini. Ovim prosjekom su, navodi se u izvještaju, zamaskirane značajne varijacije između zemalja, gdje javni dug raste u onim zemljama u kojima su fiskalni računi bili prenapregnuti zbog velike javne potrošnje.

Izvještaj zaključuje da regija nastavlja rast bez obzira na teške prilike u Evropi i svijetu, a da bi rast bio održan potrebne su dalje reforme u svrhu očuvanja makroekonomske stabilnosti, stimulacije aktivnosti privatnog sektora, jačanja efektivnosti javnog sektora i izgradnje otpornosti na spoljne šokove. Srna

Ključne riječi:  , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+