ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

„Švajcarski dužnici“ traže da se franak prepolovi

Objavljeno u FINANSIJE

franakBEOGRAD, Ukupno četiri modela olakšica koje su banke u Srbiji ponudile zaduženima u švajcarskim francima nisu naišle baš na veliki odziv.

Prema podacima koje su komercijalne banke dostavile Narodnoj banci Srbije, od 21.000 stambenih zajmova koliko otplaćuje na olakšice je pristalo tek 1.700 dužnika i tu potražilo spas od enormnog skoka franka u prethodnih sedam godina.

Oni su već zaključili anekse ugovor ili će to učiniti ovih dana. Klijenti koji se nisu odlučili imaju još vremena da se predomisle. Banke su produžile rok za konačnu odluku do kraja septembra. Pa vremena još ima.
O švajcarskim dužnicima brine i Udruženje bankarskih klijenata „Efektiva“ .Predsjednik ove organizacije Dejan Gavrilović kaže da oni nastavljaju svoju bitku dalje.

Tražiće prijem i sastanak kod nadležnih u Vladi Srbije i zahtjevaće da ovi klijenti dobiju isti tretman kao što je to slučaj u Poljskoj,.Mađarskoj i Crnoj Gori.
Odnosno, da kredit otplaćuju po kursu franka koji je važio na dan puštanja računa.

Ukoliko ne naiđu na razumjevanje sljedeća stanica je MUP i opet pripremaju proteste dužnika. Klijenti svakodnevno podnose tužbe sudu zbog ovog problema i nadaju se da će tu dobiti presudu koja će im omogućiti otplatu pod povoljnijim uslovima.
O kreditima vezanim za franke se kod nas dosta pisalo. Ali nije zgoreg podsjetiti kao je bilo prije sedam-osam godina. Tada su zbog povoljnog kursa franka ovi zajmovi bili jako popularni. Većina stambenih kredita vezanih za franak kod nas je odobrena 2007.godine i tada je jedan franak bio u koridoru 50-60 dinara. Ali, već 2011. došlo je do skoka i za jedan franak trebalo je izdvojiti 80 dinara.
To je još uvijek bilo prohvatljivo. Najveći udar ovi dužnici su doživjeli početkom ove godine .Tada je švajcarska valuta prešla sto dinara. A juče je po srednjem kursu „švajcarac“ vredio 111,55 dinara. Sa rastom kursa rasle su i rate.
Koje su to olakšice koje su u dogovru sa NBS poslovne banke pondule klijentima ? Ukupni ih je četiri .Dva modela su nudila prebacivanje zajma iz franka u evro po povoljnijem kursu ili uz nižu kamatu. Za tu opciju se do sada opredjelilo 255 dužnika.

Treći model je išao uz prijedlog da kredit ostane u francima uz snižavanje kamatne stope za jedna odsto.Tu opciju do sada je izabralo najviše klijenata – 1.445 dužnika.
Četvrti model je predvidio snižavanje rate za 20 odsto a uz obavezu da se ta suma vrati banci nakon otplate cjelog kredita na 12 rata.
Poseban problem za zadužene klijete u ovoj valuti je i to što im zbog dvostrukog valutnog rizika , koji su preuzeli, kredit u evrima, godinama rastu umjesto da se smanjuju. Oni koji su uzeli zajam 2007. od 100.000 evra na početku otplate su dugovali 83.000 evra. Danas nakon sedam godina otplate dug im je 99.000 evra.
Što se tiče kretanja franka stručnjaci se slažu da će doći do pada, ali ne treba očekivati da to bude brzo i u većem procentu.
Spas samo iz Švajcarske
Olkašice u otplati kredita vezanih za švajcarske franke mogli bi doći za dužnike odande odakle je cijeli problem i počeo, iz same Švajcarske. Ako jedna zemlja ima jaku valutu to je dobar signal za strane investitore . Građani osjećaju sigurnost, rado putuju i idu u šoping jer im je van granica sve jeftinije. Ali, jaka valuta ima i svoju drugu stranu. Roba koja dolazi iz te zemlje je skuplja pa samim tim i manje konkurentna. To su osjetili i priyođači iz Švajcarske, zato ako već ne treba očekivati da će franak da gubi vrijednost ne bi trebalo ni da raste. Dnevnik

Ključne riječi:  , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+