Capital.ba

Sutra u Brčkom o projektima potencijala Save i Drine

17.03.2019. / 15:03

BANJALUKA, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić prisustvovaće sutra u Brčkom sastanku ministara zemalja regiona na kojem bi trebalo da budu identifikovani prioritetni projekti u vezi sa ekonomskim potencijalima rijeka Sava i Drina.


Skup će biti održan u Gradskoj vjećnici sa početkom u 11.00 časova, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Projekat je regionalnog karaktera i pripremila ga je Svjetska banka, a uključene su sve države u slivu rijeke Save.

Ukupna vrijednost projekta za Republiku Srpsku je 28,37 miliona evra, a prije bilo kakvih radova potrebno je izvršiti deminiranje desne obale Save, što prema procjenama iznosi oko 7,5 miliona evra. Još je nepoznato iz kojih sredstava će biti izvršeno finansiranje.

Prema informacijama koje su dobijene u razgovorima sa predstavicima Svjetske banke, implementacija projekta se očekuje u periodu od 2020. do 2025. godine, a u međuvremenu je potrebno da se izradi tehnička dokumentacije i usaglase svi detalji za početak realizacije, ali i da se iznađu izvori za finansiranje projekta, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U okviru ovog projekta, Svjetska banka je prezentovala pregled komponenti i potkomponenti projekata, sa procijenjenom vrijednošću njihove realizacije.

Komponenta jedan ovog projekta predstavlja integrisani razvoj koridora rijeke Save, obuhvata radove kojim bi se unaprijedili pristupi za razvoj turizma, trgovine i usluga duž plovnog puta rijeke Save, ublažili rizici od poplava i revitalizovala ekološka bogatstva.

U ovoj komponenti prediđeni su radovi na pripremi Drugog plana upravljanja slivom rijeke Save, izradi hidrološke i studije aluvijalnih vodonosnika u slivu rijeke Save, rehabilitaciji “Luke Brčko”, uređenju vodnog puta, deminiranje desne obale, čišćenju korita rijeke, uspostavljanju pontonske mreže, praćenju i upravljanju poplavama, planiranju i upravljanju životnom sredinom i planiranju i razvoju turizma u koridoru Save.

u komponentu dva uključeno je upravljanje ekološkom imovinom i kaskadom brana u drinskom koridoru, a odnosi se na koridor rijeke Drine i integralni razvoj kroz ulaganja u višenamjensko korišćenje vodnog potencijala ove rijeke.

Kroz dvije potkomponente obuhvaćene su suštinske oblasti djelovanja i ulaganja, sa posebnim osvrtom na hidroenergetiku i ublažavanje uticaja i rizika od klimatskih promjena.

Komponenta tri sa svojim potkomponentama definiše politike, institucionalnu podršku i upravljanje programom, kako na regionalnom, tako i na lokalnom nivou.

Poseban osvrt je usmjeren na planiranje i razvoj turizma u koridoru Save i Drine, što je svakako od velike važnosti za ovaj program.

Ministarstvo saobraćaja i veza Srpske je nadležno za potkomponentu unapređivanja vodnog puta i održan je sastanak sa predstavicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i Ministarstva trgovine i turizma Srpske, na čije resorne nadležnosti se odnose pojedine potkomponente iz ovog projekta i Ministarstva finansija.

Zajednički stav svih učesnika je, s obzirom da se dobar dio mjera, odnosno potkomponenti projekta, odnosi na oblast resorne nadležnosti sektora voda Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da je obavezno učešće ovog sektora pri svim početnim planiranjima i pokretanjima regionalne saradnje za ostvarivanje produktivnih ulaganja.

Zaključeno je da ovaj sektor treba aktivno da učestvuje na međunarodnom planu u oblasti upravljanja vodama i zaštiti od štetnog djelovanja voda, kroz Međunarodnu komisiju za zaštitu kvaliteta vode rijeke Dunav i Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save.

Takođe, zajednički stav je da Savska komisija ne može vršiti poslove navedene u programu dostavljenom od Svjetske banke, jer je mandat Komisije jasno utvrđen Okvirnim sporazumom.

Ključno za projekat je da se jasno definiše uloga entiteta u implementaciji projekata, jer se entiteti i zadužuju za svoje projekte.

Na dijelu rijeke Save koji pripada Republici Srpskoj, predviđeni su radovi na čišćenju korita-uklanjanja plićaka kod Vršana.

Shodno tome, upravni odbor trebalo bi da bude formiran na nivou Republike Srpske, a predstavnici Srpske treba da budu uključeni i u upravni odbor na nivou BiH, te na regionalnom nivou.

U proljeće prošle godine Svjetska banka je počela intenzivno raditi sa nacionalnim i regionalnim timovima zemalja u slivu rijeka Save i Drine, uključujući BiH, na identifikovanju prioritetnih intervencija koje mogu pokrenuti značajan ekonomski potencijal ovih rijeka.

Na osnovu obavljenih diskusija, identifikovane su prioritentne intervencije koje će biti realizovane u sklopu predloženog Regionalnog integrisanog programa upravljanja koridorom Save i Drine.

Opšti cilj programa je da se unaprijedi regionalna integracija i ekonomski rast putem unapređenja plovnih puteva, zaštite od poplava, transnacionalnim upravljanjem vodama u koridoru Save i Drine. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Sutra u Brčkom o projektima potencijala Save i Drine

    1. Bili

      Predhodni ministar poljoprivrede starac Fočo je prespavao svoj mandat.Možda je bolje da i ovaj ministar prespava svoj.Pa čovječe ovaj se samo bavi Svjetskom bankom,i drugim bankama,rjekama,nasipima,svime samo ne poljoprivredom.E sada da budemo realni,tu ima novca,pa i za ministre,svakako.Med vrcati,a prste ne olizati,to naša vlast ne razumije,niti može.A poljoprivreda?Ma ko vas pita za selo i seljaka.Digli su ustanak 41, pa digli bunu 91, e pa nećete više, raselit će mo mi vas po gradovima,dati kredite za stanove pa ti onda vidi da li ćeš dizati više ustanak,kada te zadužimo,damo ti posao na kome nećeš ništa raditi,i uključimo ti desetak porno kanala na televizoru.A kada ostaneš bez posla,što je neminovno,ideš raditi u Sloveniju,i onda smo mi završili posao sa vama.Nekako im narod smeta,ako bi ikako mogli u Evropu,da troše novac u Evropi a koji su popljačkali ovdje.Sa ovima na vlasti od 92 godine do danas nema poljoprivrede,ma nema ni privrede,ali ima puteva po kojima se niko ne vozi,bolnica u kojima nema aparata da se lječe pacijenti,škola u kojima nema djece,sportskih dvorana u koje niko ne ide jer smo bolesna nacija,febrika u kojima nema mašina,trgovačkih centara u kojima kupuju samo oni koji su na vrjeme otišli u Sloveniju,ili na nama mrski Zapad,i trulu dušmansku Ameriku,i tako dalje.Lud narod ili smišljena akcija???Ni oni to više neznaju.
      Moje mišljenje je da nam je poljoprivreda u dubokoj krizi,i da trebamo svi koji volimo svoju zemlju i selo,dati doprinos u ponovnom oživljavanju poljoprivrede i sela.Ubjeđen sam da, KO ZANEMARI POLJOPRIVREDU I SELO,IZGUBIT ĆE I DRŽAVU, I NAROD..Uništena privreda, a posebno poljoprivreda, imat će dalekosežne posledice za stanovništvo naše zemlje . Neshvatljivo je da se u ovoj zemlji ,siromašnoj zemlji, troše milioni KM na uvoz vode i poljoprivrednih proizvoda u kojoj su neuporedivo kvalitetniji domaći proizvodi, a imamo ih u izobilju. Pokrivenost uvoza izvozom je najgora na hrani i piću i iznosi 25 %. Shvatio sam da će posledice svega ovoga što sam naveo, biti gušenje domaće proizvodnje,neangažovanje domaće radne snage, a time se povećava nezaposlenost, što proizvodi ekonomsko socijalnu nesigurnost kod ljudi.Bosna i Hercegovina izdvoji preko 2,5 milijardi KM na uvoz pomenutih namirnica.