BANJALUKA – Štrajk radnika u pravosuđu potpuno je paralisao privredni krvotok Srpske kojoj brojni privredni subjekti prijete tužbama za naknadu štete koju su pretrpjeli zato što nisu mogli da dobiju izvode iz sudskih registara.
Advokati i notari tvrde da Srpskoj prijeti pravi kolaps ako se odmah ne uspostavi minimum rada sudskih registara. Predsjednik Notarske komore RS Borislav Radić kaže da nerad sudskih registara izaziva dodatne probleme nakon nedavnog stupanja na snagu zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH.
„Prema odredbama tog zakona koji je usvojen polovinom februara za bilo koji pravni posao neophodan je izvod iz sudskog registra ne stariji od tri mjeseca. Pošto ne radi sudski registar, notari ne mogu da ovjere nijedan ugovor, čak ni ugovor o kreditu, usljed čega privrednim subjektima propadaju poslovi koji su trebali da budu plaćeni tim kreditnim sredstvima“, objašnjava Radić za CAPITAL.
U problemu su brojne kompanije koje se ne mogu prijavljivati na tendere koje raspisuju javne institucije i preduzeća jer ne mogu priložiti važeći izvod iz sudskog registra.
Radić dodaje da je Notarska komora RS dobila obavještenje da se izvodi iz sudskog registra mogu dobiti ukoliko je ugrožena bezbjednost Republike ili prijeti opasnost po zdravlje stanovništva.
„Paralisanje privrede sigurno ugrožava bezbjednost Republike i zato je neophodno što prije, a najbolje odmah uspostaviti bar minimum rada sudskih registara u svim sudovima“, kaže Radić.
Strani investitori odustaju od osnivanja firmi u RS
Banjalučki advokat Aleksandar Sajić kaže za CAPITAL da privreda jednostavno ne može da istrpi nerad sudskih registara, prije svega u Okružnom privrednom sudu Banjaluka, ističući da su investitori već počeli da dižu ruke od Republike Srpske.
„Investitori su dolazili u Republiku Srpsku upravo zbog olakšanog i bržeg postupka registracije u odnosu na Federaciju BiH. Mi smo dva dana pred početak štrajka preuzeli posao registracije jedne strane IT kompanije i obavezali se da ćemo to u skladu sa praksom završiti za desetak dana. Međutim, sudovi su već 20 dana u štrajku i investitori prijete da će odustati od investicije“, kaže Sajić, dodajući da je to samo jedan u nizu sličnih slučajeva.
Prema njegovim riječima, rješenje je da se uspostavi bar minimum rada sudskih registara, jer je ovakva situacija neodrživa i prijeti da ostavi ogromne posljedice.
„Jedna velika njemačka firma treba da dođe u BiH i investira ogroman novac, ali izvođač radova ima probleme sa registracijom zbog čega je cijela investicija u pitanju“, kaže Sajić.
I banjalučki advokat Darko Kremenović kaže da zna za slučaj u kojem je jedna firma prošla na tenderu u Mostaru, ali da nije mogla da sklopi ugovor o realizaciji posla zato što nije mogla da dostavi neophodni izvod iz sudskog registra.
„Ugovorni organ ne interesuje zašto ta firma ne može da dostavi izvod. Ukoliko ta firma u propisanom roku ne dostavi svu neophodnu dokumentaciju, ugovorni organ će sklopiti ugovor sa drugom firmom, a firma koja je izgubila posao zbog nemogućnosti da dostavi izvod iz sudskog registra moći će da tuži Republiku Srpsku“, objašnjava Kremenović.
On dodaje da ima situaciju u kojima je firmama i fizičkim licima propadala kapara.
„Ljudi su za neki posao dali kaparu, a sada ne mogu da dobiju izvod iz sudskog registra da bi po ugovoru mogli da plate ostatak i tako dolaze u situaciju da im propada kapara“, kaže Kremenović.
Pored toga, ističe ovaj advokat, postoji još niz problema, među kojima je i taj da firme ne mogu da dobiju ili da realizuju već dobijene kredite, ali i da običnim ljudima koji su prošli na konkursu za posao u nekoj institiuciji sve propadne zato što u propisanom roku nisu dostavili svu neophodnu dokumentaciju.
Predsjednik Sindikalne organizacije Okružnog privrednog suda Banjaluka Aleksandar Čavić kratko je rekao za naš portal da bez usaglašavanja sa štrajkačkim odborom i rukovodstvom Sindikata pravosuđa RS ne može da daje izjave u vezi sa problemima koje izaziva, kako je rekao, opravdani štrajk radnika u pravosuđu RS.
Podsjećamo, radnici u pravosuđu RS stupili su u generalni štrajk 28. februara od kada je u 34 suda i tužilaštva u RS obustavljen proces rada uz poštovanje zakononskog minimuma.
Među glavnim zahtjevima sindikata je da se procenat povećanja plata svih zaposlenih uskladi sa procentom povećanja plata nosilaca pravosudnih funkcija. Takođe, traže da se prestane sa diskriminacijom radnika pravosudnih institucija u odnosu na sudije pri isplati regresa, toplog obroka i naknada po osnovu radnog staža.
CAPITAL: D. Momić
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Advokati, notari i ostali korisnici usluga, zao nam je sto vam nedostajemo i sto ne mozete bez nas. S’ druge strane, drago nam je da ste to uvidjeli.
Zbog niskih primanja radnici u tim istim sudovima nisu kreditno sposobni i isto tako im propadaju sve prilike za boljim zivotom. Podrzite, ne osudjujte.
Pa vi sada radite po zakonu u Republici Srpskoj. Čitav sistem je napravljen da ti zagorča život ako igraš po njegovim pravilima (tj. sistema).
Dobar i potreban komentar.
Ako radnici u pravosuđu krpe kraj s krajem kako onda žive radnici koji rade u marketima sa 1 slobodnim danom u sedmici,1000KM mjesečnom neto platom i narušenim zdravljem bolovima u leđima i nogama.
Sve će vas zamijeniti vještačka inteligencija, samo vi štrajkuje.
Neradnike u pravosuđu to ne zanima. Lako je sjediti na državnim jaslama i štrajkovati. Kod privatnika bi dobili odmah otkaz, pa štrajkuj onda koliko god želiš.