Štiglic: SAD ruše međunarodno tržište suvernog duga
14.09.2013. / 17:27
NJUJORK, SAD su, poslije odluke američkog Apelacionog suda da Argentina mora u cjelini platiti spekulantima sa Vol strita iznos njenog ranije restrukturisanog duga, na putu da sruše postojeće međunarodno tržiše suverenih dugova, ocjenjuje nobelovac Džozef Štiglic.
Spekulanti sa Vol strita sada su kupili argentinski dug u ukupnoj vrijednosti od približno četiri milijarde dolara, uloživši u taj posao svega 30 odsto od te sume i sada od vlade u Buenos Airesu potražuju da im isplati cjelokupnu sumu duga.
Sudija Američkog apelacionog suda je odlučio da Argentina nema prvo odlučivanja o otplati svog suverenog duga, ukoliko se time dovode u pitanje interesi američkih investitora.
Takvom odlukom je, prema riječima ekonomista na koje se poziva portal Finmarket, visoka sudska vlast u SAD donijela “istorijsku odluku” koja će, dok Štiglic kaže da će to rješenje imati “rušilačko dejstvo na ukupno svjetsko tržište suverenih dugova”.
Predstavnici MMF, ministarstva pravde SAD i neke viđenije humanitarne organizacije su, doduše, već saopštili da se protive pomenutoj odluci američkog Apelacionog suda.
To, međutim, neće u stvarnosti imati bilo kakvog uticaja, pa Argentina sada sve nade polaže u odluku američkog Vrhovnog suda.
Ukoliko Vrhovni sud SAD ne ukine rješenje nižeg po važnosti suda, sve dugovima opterećene zemlje u svijetu suočiće se problemom koji sada muči vladu u Buenos Airesu.
Štiglic kaže da se mora priznati i objektivna krivica zemalja-velikih dužnika za izbijanje krize, ali prema mišljenju slavnog američkog ekonomiste, ni glavni međunarodni kreditori ne mogu bježati od svoje uloge i odgovornosti.
“Oni (kreditori) su davali zajmove u velikom obimu i često neoprezno, iako je trebalo pažljivo da odmjere rizike. I pošto i kreditori imaju odgovornost u takvim poslovima, treba da plate i određenu cijenu takvog ponašanja”, tvrdi Štiglic.
Istorija sa državnim dugom Argentine počela je, inače, prije 12 godina. Tada se ta latinoamerička zemlja suočila sa dubokom finansijsko-ekonomskom krizom, nakon što su višegodišnje liberalne reforme, po receptu MMF, doživjele potpuni slom, a državni dug premašio sumu od 100 milijardi dolara.
Argentinski ministar finansija i privrede Domingo Kavaljo je započeo, početkom 1990-ih godina, a prema preporuci MMF, ošre ekonomske reforme koje su, između ostalog, podrazumijevale vezivanje nacionalne valute za američki dolar, dok su inostrani investitori oslobođeni raznih poreskih i drugih nameta.
Kroz nekoliko godina, sprovođenje takve ekonomske politike se pokazalo vrlo problematičnim, jer je međunarodna konkuretnost proizvoda iz Argentine naglo opala, a vlada je praktično ostala bez bilo kakvih poluga u upravljanju monetarnim sistemom koji je, faktički, bio pod vlašću MMF.
Bankrot se u slučaju Argentine pokazao kao dobar potez, a zemlja je sve do izbijanja velike globalne finansijske krize imala vrlo visok privredni rast od prosječnih oko osam odsto godišnje, dok je restrukturisanje duga obavljala tako što je za svoje stare dužničke hartije plaćala svega 30 odsto od nominalne vrijednosti.
Proces vraćanja dugova na taj način je, međutim, poremećen kada je grupa američkih spekulanata sa Vol strita, prije svega okupljena u hedž-fondu Elio menadžment, kojim upravlja milijarder Pol Singer, odlučila da ostvari veliku zaradu trgujući dugovima ne samo Argentine, već i drugih visokozaduženih latinoameričkih zemalja.
Poslije velike ekonomske krize u Argentini bilo je prijedloga da se postigne globalni sporazum o načinu reglisanja suverenih državnih dugova, ali je taj aranžman zbog protivljenja vašingtonske administracije propao, pa je tako otvoren put da se u takve sporove, kad je reč o interesima investitora iz SAD, umiješa i američki sud. Tanjug
Tagovi: argentinadugdzozef stiglicsjedinjene americke drzave
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
