Capital.ba

Stečajevi progutali 32 miliona KM

29.07.2014. / 7:31

stecaj1BANJALUKA ,  Tokom prvih pola godine Poreska uprava RS (PU RS) je na osnovu 112 sudskih rješenja o nenaplativosti potraživanja u stečajnim postupcima otpisala dug težak 32,28 miliona KM.
Na to da je u crnoj stečajnoj priči nastavak negativnog trenda otpisa dugovanja propalih preduzeća sve očitiji ukazuju zvanični podaci PU RS, prema kojima je, za cijelu prošlu godinu, na bazi 90 sudskih rješenja otpisano ukupno 47,85 miliona KM, dok će, po svemu sudeći, ova cifra do kraja 2014. biti daleko veća.
Najviše duga u prvih pola godine je otpisano preduzeću “Inga” iz Gradiške, 5,31 milion KM. Ova firma je prije osam godina završila u stečaju, a samo godinu dana prije toga je bila velika uzdanica novih ulaganja poljskih investitora. Tik iza nje, sa 5,3 miliona KM otpisanog duga, je čelinačka “Svila”, takođe poznata po maratonski okončanom stečajnom postupku. Iza nje, po visini otpisanih dugovanja, slijede “Šipad 10. avgust” iz Vlasenice, “Čajavec elementi automatike” iz Čelinca, te teslićka “Borja”.
Iz PU RS konstatuju da prosjek naplate potraživanja iz stečajnih postupaka iznosi svega oko deset odsto. Ivan Vučković, portparol ove institucije, kaže da je u RS trenutno u toku 251 stečajni postupak.
“Prijavljena su nam potraživanja u iznosu od 436,49 miliona KM, od čega su zaključno sa 30. junom ove godine priznata potraživanja u iznosu od 273,32 miliona KM”, kaže Vučković.

Iz PU RS potvrđuju da je njihov stav prema podnošenju prijedloga za pokretanje stečajnih postupaka u krajnjoj mjeri određen efektima prinudne naplate, koji su rezultat analize ukupno preduzetih mjera i aktivnosti u tom postupku.
Na bazi rezultata analize postupaka prinudne naplate, a u saradnji s resornim ministarstvom i Vladom RS, imajući u vidu ukupnu društveno-ekonomsku situaciju i posebno uvažavajući njen socijalni momenat, PU RS nerado daje prijedlog za pokretanje prethodnog stečajnog postupka”, kaže on.

Aleksa Nježić, stečajni upravnik sa dugogodišnjom praksom u vođenju ovih postupaka, kaže da bi PU RS trebalo da u većoj mjeri obezbijedi sopstvena potraživanja prije otvaranja stečaja.
“Oni sebe treba da postave u nivo razlučnih povjerilaca, a ne povjerilaca opšteg isplatnog reda. Na taj način bi u svakom postupku uspjeli u većoj mjeri da se naplate. Obično se u postupku prve naplate banke, ali ukoliko bi se PU RS stavila na drugu poziciju, mogli bi da naplate veće iznose“, kaže Nježić. On je dodao da veliki problem predstavlja i praksa da se nekim firmama dugovi prećutno gomilaju, a kasnije otpisuju dugovanja.
“Ukoliko u nekoj firmi stečajni postupak traje tri ili četiri godine, niko se ne može praviti lud na to da ne zna kako se tu dugovanja gomilaju“, kaže Nježić. On objašnjava da oni koji prave takva dugovanja dođu u Poresku i kažu – mi moramo otpustiti 200 ili 300 radnika, onda im nakon toga država obezbijedi reprogram, koji oni kasnije ne plaćaju.

Nezavisne novine

Pet poreskih obveznika s najvećim rješenjima za otpis

Poreski obveznik                                Iznos duga
1. “Inga” Gradiška                              5.314.578,92 KM
2. “Svila” Čelinac                               5.305.533,29 KM
3. “Šipad 10. avgust” Vlasenica           4.529.595,35 KM
4. “Čajavec elementi
automatike” Čelinac                           3.075.917,18 KM
5. “Borja” Teslić                                 2.802.793,98 KM

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!