Šta je isplativije – državni zapisi ili štednja u banci?
05.08.2017. / 12:45
BEOGRAD, Kako su kamatne stope na štednju izuzetno niske, a Narodna banka Srbije priprema mere kojim će stimulisati građane da deviznu štednju od 9,1 milijardu evra uloži u hartije od vrijednosti umjesto u banke, finansijski portal Kamatica istražuje kako kupiti ove hartije i koje rizike one nose sa sobom. 
“Investiranje u državne dužničke hartije u našoj zemlji počelo je intezivnije da se razvija od 2009. godine kada je država otpočela masivniju prodaju državnih hartija, a one nose najniži rizik pošto se sredstva gube tek bankrotom države, pa je samim tim i prinos niži u odnosu na sve druge vrste dužničkih hartija”, kaže Nenad Gujaničić iz WiseBrokera, i dodaje da je glavna prednost kupovine državnih dužničkih hartija upravo njihov nizak rizik, te predstavljaju najbolju alternativu štednje u banci, a nose nešto veću zaradu.
Ove hartije bilo dinarske ili denominovane u evrima oslobođene su plaćanja poreza, a mogu se prodati na Beogradskoj berzi i prije roka dospjeća, sa pripadajućom zaradom do momenta držanja.
Kupovina ovih akcija je prilično jednostavna, a neophodno je imati račun kod brokera ili brokerskog odjeljenja u banci i deponovati novčana sredstva u odgovarajućoj valuti.
“Prije dvije godine Beogradska berza omogućila je svakodnevno kupovinu ranije emitovanih državnih hartija na sekundarnom tržištu, ovo tržište nije toliko razvijeno, pa se na njemu ne trguje prečesto, a prinosi na ovim tržištima (primarnim i sekundarnim) bi logično trebalo da budu ujednačeni, ali se ponekad dese odstupanja s obzirom na neredovnost primarnih aukcija i neveliki kontinuitet sekundarnog trgovanja”, dodaje Gujaničić.
Aktuelni prinosi na državne dužničke hartije su na rekordno niskim nivoima kao i kamate na štednju, čemu su u velikoj mjeri doprinijela monetarna politika ključnih centalnih banaka, ali i stabilizacija domaćih javnih finansija.
Niske kamatne stope u svijetu, u posljednjih nekoliko godina, u velikoj mjeri su oborile zarade investitora, čak i u zemljama na trećim tržištima kao što je naše, ali u bliskoj budućnosti valja očekivati zaokret u pogledu vođenja monetarne politike kod Fed-a i ECB-a, pa će i prinosi na domaće državne hartije postepeno donositi veće zarade. GdeInvestirati/Kamatica
Tagovi: beogradska berzahartije od vrijednostinarodna banka srbijenenad gujanicicniske kamatne stopestednja
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
