BANJALUKA – Republika Srpska uspostavila je registar posrednika u trgovini kriptovalutama čime je nastavila da reguliše ovo tržište.
Naime, Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske donijela je Pravilnik o evidenciji pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama i precizno definisala prava i obaveze onih koji žele da budu uključeni u ovaj proces.
U pravilniku se pojašnjava da posrednici mogu biti registrovana preduzeća i preduzetnici koja mogu da čuvaju i upravljaju virtuelnim valutama, da organizuju platformu za njihovo trgovanje, da ih razmjenjuju i prodaju.
Oni su dužni u banci otvoriti račun za posebne namjene, a novac sa tog računa može se koristiti isključivo za kupovinu i prodaju kriptovaluta.
„Novčana sredstva na računu za posebne namjene nisu vlasništvo pružaoca usluga, ne ulaze u njegovu imovinu niti u likvidacionu ili stečajnu masu, niti se mogu koristiti za izmirenje potraživanja povjerilaca pružaoca usluga, niti mogu biti predmet prinudnog izvršenja u postupcima protiv pružaoca usluga“, navodi se u pravilniku.
U ovom dokumentu piše da su posrednici, prije sklapanja ugovora, dužni da svoje klijente upoznaju sa poslovnim rizicima.
„Republika Srpska, Komisija i drugi organ javnog sektora ne garantuju za vrijednost virtuelnih valuta i ne snose odgovornost za bilo koju eventualnu štetu i gubitke. Na transakcije sa virtuelnim valutama se ne primjenjuju propisi kojima se uređuje osiguranje depozita, kao ni propisi kojima se uređuje zaštita korisnika finansijskih usluga“, jasno se precizira u pravilniku.
Kada je riječ o registru, upis u isti vršiće Komisija za hartije od vrijednosti, a po osnovu zahtjeva posrednika.
Uz zahtjev za upis u evidenciju posrednici će morati da prilože rješenje suda o registraciji, statut preduzeća, dokaz o identitetu, potvrdu banke o poslovnom računu.
Klak: Veća pravna sigurnost ulagača i relaksacija odnosa sa bankama
Registar će biti javan i objavljen na sajtu Komisije. Onaj čije ime ne bude u njemu, neće se smatrati legalnim trgovcem.
Nikola Klak, direktor kompanije “Digital Asset Managament” (DAM) koja je vlasnik platforme „BCX“ na kojoj se razmjenjuje i trguje kriptovalutama smatra da je ovaj akt korak u pravom smjeru.
Po njegovoj ocjeni, on će dovesti do veće pravne sigurnosti ulagača, ali i relaksacije odnosa sa bankama koje su do sada bile izričito negativno nastrojene prema poslovanju sa kriptovalutama.
Kao jednu od najbitnijih odredbi, Klak navodi onu kojom je propisano da se sredstva klijenata obavezno drže na bankovnim računima posebnih namjena.
„Ona su sada „zaštićena“ od zloupotrebe onoga koji njima upravlja, ali i od izvršnih postupaka i stečaja nad kompanijom koja upravlja sredstvima. U suštini, mi smo u skladu sa praksom na finansijskim tržištima i do sada sredstva klijenata uvijek držali na ovim računima posebne namjene, ali do sada nije bilo posebnog pravnog osnova da se tuđi novac kojim mi upravljamo izuzme iz našeg imovinskog bilansa. Na ovaj način, zakonodavac i regulator su zaštitili imovinu korisnika tako što su zabranili njenu zloupotrebu od strane kompanija kojima su sredstva povjerena, te su takođe istu imovinu korisnika zaštitili od povjerilaca kompanije koja upravlja tim sredstvima“, kaže on u izjavi za CAPITAL.
Ocjenjuje da se ovakvom regulacijom povećava pravna sigurnost investitora što će u budućnosti dovesti sigurno i do povećanja aktivnosti na tržištu te većeg interesovanja svih korisnika, a pogotovo pravnih lica i institucija.
Apeluje na regulatore, ali i na korisnike da zajedno rade na sprečavanju trgovine na crnom tržištu.
„Zakonom je sada propisano da se ovom djelatnošću mogu baviti samo registrovani posrednici koji su pod nadzorom komisije, te će imovina klijenata biti pravno zaštićena jedino ako se transakcije vrše preko registrovanih posrednika. U suštini, cilj je da se spriječi promet na crnom tržištu te da se sav promet odvija kroz zvanične i regulisane kanale“, zaključio je Klak.
CAPITAL: D. Tovilović
10 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zašto ih nazivate valutama?
Zato što se sa njima može PLAĆATI?! Jedino što više nisu je kripto, jer se ispostavilo da nikakvu anonimnost ne nude, al da su valute, jesu
A koju to robu ili uslugu možemo platiti kripto “valutom”?
Da bi se nešto nazvalo valutom, zna se koje kriterije treba ispuniti. Kripto magla ne ispunjava nijedan,
Slažem se da ni kripto više nije kripto 🙂
Mozete pogledati mapu lokacija na kojima je moguce platiti kripto valutama: https://coinmap.org/view/#/world/44.39257962/17.03979492/8. Cak je moguce platiti i na nekim lokacijama u BiH. Postoje i druge mape takodje… Drugo, ne znam zasto mjesate kripto valute i anonimnost, to nije ni bila pocetna ideja kripto valuta…Neke od njih imaju visi stepen anonimnosti npr. Monero, neke manji ali sve zajedno mnogo viši stepen od bilo kojih drugih vidova elektronskih transakcija, ali kako sam vec naveo anonimnost nije osnovna ideja kripto valuta…
Ja mogu plaćati i poklon bonovima na desetinama mjesta u državi pa jesu li i poklon bonovi “valute”?
Da li je valuta ono što će mi u mojoj (a i u drugim državama) 99,999% pravnih lica odbiti kao sredstvo plaćanja za proizvode i usluge?
Da li ja mogu porez da platim “kriptovalutom”?
Da li mogu režije da platim “kriptovalutom”?
Da li mogu platu da primim u “kriptovalutama”?
Zašto vlada ne definiše zakonski minimalac u “kriptovalutama”?
Da li u fakturama kao sredstvo plaćanja mogu da se navedu “kriptovalute”?
Ne lupetaj.
Da, možete “plaćati” kripto “valutama” u čak 14 lokacija u BiH. Većina ih je u vezi informatičke opreme…
Znamo šta označava riječ crypto… A što se tiče naziva valuta, super je da svaki iole pismen informatičar može da kreira sopstvenu valutu i da postane sredstvo plaćanja. Kako da ne…
Ne treba miješati babe i žabe, ali ne treba biti ni isključiv. Jedino zakonito sredstvo plaćanja u BiH je KM, ali to ne mora da znači da se ne mogu posredno plaćati robe i usluge, režije ili porez u kriptovalutama. Konkretno, sasvim legalno i jednostavno je zamjeniti kriptovalute u KM i onda tim KM platiti bilo šta. U suštini tehnologija i IT platforme su te koje obavljaju sav posao u pozadini tako da se danas na dosta mjesta u BiH može plaćati i kriptovalutama bez da prodavac tj. trgovac uopšte ima ikakva znanja o kriptovalutama ili tehnologiji uopšte. U principu isto kao i kreditne kartice, one su neka vrsta valute (bolje reći sredstvo plaćanja) jer nisu novac, ali izdavaoci garantuju za vrijednost iznosa dostupnog na kartici te omogućuju plaćanje. Jedva čekam da naši zakonodavci dozvole plaćanje taksi, poreza (registracija vozila !!!) i slično putem kreditnih kartica ili kriptovaluta (u suštini ista stvar) jer bi to umnogome olakšalo život građanima.
OK, znaci moze se platiti…14 lokacija u BiH, kakva drzava toliko i lokacija 🙂 Pogledajte u Sloveniji da ne govorim zapadnije ima mnogo vise lokacija. Ne moze bas svaki pismen informaticar da kreira sopstvenu valutu, nije bas tako 🙂 Kripto valute su tu da ostanu, vrijeme ce pokazati koje, te ce vjerovatno vecina sadasnjih kriptovaluta da prestaje postojati u nekom periodu…
Mozes li ovo gore nabrojano kupiti/platiti Americkim dolarima? Da li to znaci da i to nije valuta?
Evo link za nekih stotinjak lokacija i to većina koliko vidim u BL.
https://lova.ba/lova-dostupne-lokacije/
Što se tiče dolara, ako npr, državljanin USA plaća nešto svojom karticom u BiH, on u principu plaća svojim dolarima. Na isti način može plaćati i kriptodolarima (USDT, USDC i slično). U suštini dok god postoje posrednici u razmjeni raznih vrsta valuta (banke, kartičari, mjenjačnice, kriptoberze i slično), ova sredstva plaćanja će imati funkciju razmjene vrijednosti između kupca i prodavca u valuti u kojoj se obračunava transakcija.
Suverena valuta jedne države je osnova platnog sistema te se sve transakcije uglavnom vrše i poravnavaju isključivo u toj valuti. Knjigovodstvena vrijednost se takođe iskazuje i računa isključivo u nacionalnoj valuti. Međutim, samo plaćanje se može vršiti na milion raznih načina dok god je vrijednost iskazana ili fakturisana u valuti koja je zakonsko sredstvo plaćanja.
Tendencija u svijetu je povećanje digitalizovanog plaćanja i smanjenje opticaja gotovine u platnim sistemima. Treba iz tog svega izvući neku korist i potjerati naše banke da se malo otvore za neke nove ideje, a ne da se čitav bankarski sistem svede na borbu za tržište keš kredita do 5000KM.