Srpska masovno uvozi trupce jer „Šume“ krše ugovore
21.02.2019. / 14:16
– „Nova DIPO“ trupce morala da uvozi iz Hrvatske
– Šinik: Sumnjamo da je drvo završilo kod nekvalifikovanih kupaca
– “Šume”: Gazdinstva koja se ne budu pridržavala poslovne politike biće sanckionisana
BANJALUKA – Drvoprerađivači u Srpskoj ni prošle godine nisu dobili sve ugovorene količine drveta od „Šuma Srpske“ zbog čega su morali da se snabdijevaju u zemljama okruženja, a otvoreno sumnjaju da su „Šume“ trupce isporučivale kupcima koji nisu ispunjavali uslove.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik kaže za CAPITAL da su „Šume“ lani imale podbačaj u sječi od svega 0,7 odsto, a da je pad u preradi drveta bio čak 11 odsto.
„U proizvodnji namještaja lani je došlo do rasta od sedam odsto, a firme su morale da se snabdijevaju i u okruženju kako bi mogle ispoštovati preuzete obaveze, dok je u preradi drveta došlo do pada od 11,1 odsto u odnosu na 2017. Zbog toga se pitamo kako je moguće da „Šume“ imaju ostvarenje od gotovo sto odsto u odnosu na 2017, a mi imamo pad u preradi od 11 odsto. To znači da je drvo završilo tamo gdje nije trebalo i da su ga kupili nekvalifikovani kupci koji nisu prerađivali“, kazao je Šinik.
On je istakao da u ugovorima postoji klauzula koja kaže da su „Šume“ dužne raskinuti ugovor sa onima koji kupe trupce od njih, a ne prerađuju ih te da oni insistiraju na poštovanju te klauzule.
„Nova drvna industrija Podgradci“ u prošloj godini je dobila svega oko 65 odsto ugovorenih trupaca. Kako bi ispoštovali svoje ugovore drvo su morali da nabavljaju u Hrvatskoj što im je prouzrokovalo značajan rast troškova.
Direktor ovog preduzeća Veljko Beuk kaže za CAPITAL da su ugovorili 22.000 kubika bukovih trupaca, a da su dobili oko 14.000 kubika.
„Problem je što trupce dobijaju firme koje se bave trgovinom. Trupce na koje smo računali, a koje nam nisu isporučili, smo morali kupiti u Hrvatskoj. Samo po tom osnovu smo imali gubitak od 805.000 KM. Mi radimo za “IKEU”, imamo čvrste ugovore, ali da nismo uvozili sirovinu davno bismo bez njih ostali“, rekao je Beuk i dodao da najveću odgovornost za ovakvo stanje snosi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS koje ne drži pod lupom „Šume RS“.
Direktori pojedinih gazdinstava nisu poštovali poslovnu politiku preduzeća
Da ugovori nisu ispoštovani priznaju i u „Šumama“ u kojima ističu da „kod pojedinih gazdinstava isporuka nije vršena u skladu sa predviđenom dinamikom zbog problema u procesu proizvodnje“.
„Najveći problem je bio nedostatak izvođača radova, odnosno nedostatak adekvatne radne snage, što je usporilo proces proizvodnje drvnih sortimenata“, pravdaju se u „Šumama“.
U ovom javnom preduzeću istuču da su potrebe prerađivačkih kapaciteta znatno veće od planirane godišnje realizacije „Šuma“, ali priznaju i da je bilo pojedinačnih slučajeva nepoštovanja poslovne politike preduzeća od strane odgovornih lica u gazdinstvima.
„Kako bi se izbjegli problemi u isporuci šumskih drvnih sortimenata, uprava javnog preduzeća je stava da se, u tekućoj godini, ne može ugovarati veća količina od raspoloživog etata i da se zaključeni ugovori moraju ispoštovati u potpunosti za one drvoprerađivače koji uredno budu izmirivali obaveze prema „Šumama“, te da će sva šumska gazdinstva koja se ne budu pridržavala poslovne politike biti sanckionisana, bez izuzetaka“, navode u ovom preduzeću.
Strateška preduzeća
„Šume RS“ su prošle sedmice raspisale javni poziv za prikupljanje podataka kako bi se utvrdila strateška preduzeća iz oblasti drvoprerađivačke industrije, a firmama je ostavljen rok od 15 dana za prijavu.
Status strateških firmi, sa kojima će biti potpisani petogodišniji ugovori o isporuci drveta, moći će da dobiju preduzeća koja u ukupnoj proizvodnji imaju minimalno trećinu finalnih ili polufinalnih proizvoda, zapošljavaju minimalno 50 radnika, osim prerađivača trupaca četinara, imaju godišnji prihod veći od dva miliona maraka te izmirene poreske i obaveze prema „Šumama RS“.
Međutim, Beuk ni od ove godine ne očekuje ništa bolje. Navodi da je ranije već imao petogodišnji ugovor, ali da je i tada dobio mnogo manje količine od ugovorenih.
S druge strane, Lazo Šinik očekuje da će se stvari donekle urediti. Kaže da je za drvoprerađivače važno da imaju okvirne količine koje bi bile na raspolaganju prerađivačima jer su oni najvažniji subjekti koji najviše nose i vraćaju Srpskoj.
Prema njegovim riječima statust strateških firmi trebalo bi da dobije između 30 i 40 drvoprerađivača u Srpskoj koji ispunjavaju tražene uslove.
CAPITAL: M. Čigoja
Tagovi: drvopreradjivaciizborizdvajamosume rstrupciugovoriuvozvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zasto vlasnici pilana ne progovore o svom politickom angazmanu kad im je tako tesko? Citava drzava zna da oni finansiraju skupove socijalisticke partije i snsd-a! Znaju vlasnici da drugacije nece dobiti drvo ali niko nema dovoljno obraza da javno prizna da ih ucjenjuju.
Izmedju pristojnih plata radnicima i piksle crvenoj bandi vlasnici se biraju pikslu jer ne mogu da priuste nedostatak sirovine. A kad crvenima plate pikslu za radnike ostaje ku**ina….
Gdje ti živiš čovječe. Jel ti stvarno misliš da njih briga za vjeverice i sl. U šumama sve lopov do lopova. Vjerovatno su i ti trupci što uvoze prvo izvezeni negdje pa onda preprodani prerađivačima naravno samo kroz papire i po znatno većim cijenama.
Lijepo je da ima ljudi koji razmišljaju kao ti ali bojim se da ćeš se razočarati.,
Ovo je dobro. Uz to dobro bi bilo uvesti zakon koji bi sprijecio sjecu sume i uvesti ostre ekonomske kazne za to. Osim toga, jeftinije je uvesti drvo nego ga posjeci, a i nismo velika zemlja da mozemo da izdrzimo sve vecu potraznju na evropskom i svjetskom trzistu za nasim namjestajem posto na tim trzistima na kojim maltene samo nebo je granica za razvoj nase industrije namjestaja, kao i nas razvoj uopste, dok resursi su nam mali, cak i premali za izvoz. Domacu proizvodnju treba temeljiti na uvozu sirovine iz uvoza i sto manji angazman nasih suma, a nase sume iskoristiti za turisticki razvoj nase zemlje i povratku zivotinjskih vrsta poput vuka, medvjeda, vjeverice, jelena itd.