Capital.ba

Srbija vraća Zagrebačkoj banci 2,1 milijarde evra?

26.09.2013. / 7:55

slikaBEOGRAD, Ako Srbija ne pokrene pitanje vlasničkog udjela u Zagrebačkoj banci, prijeti joj opasnost da, kroz proces sukcesije, Hrvatskoj isplati čak 2,1 milijardu evra na ime “nestale” stare devizne štednje.

Dokumenti koji dokazuju ovu tvrdnju treba da budu prezentovani u petak u Vladi Srbije.
– Ministar građevinarstva Srbije Velimir Ilić zvanično nas je pozvao na sastanak u Vladi, na kom treba da mu predamo kompletnu dokumentaciju u vezi sa osnivanjem Zagrebačke banke, koja dokazuje i vlasnički udio Srbije, od oko dvije milijarde evra – kaže hrvatski novinar Domagoj Margetić, koji već 11 godina istražuje ovaj slučaj. – Novac koji Hrvatska kroz sukcesiju traži od Srbije, na ime devizne štednje svojih građana, zapravo nikada nije ni bio na računima Narodne banke Jugoslavije u Beogradu, kako to tvrde u Zagrebačkoj banci. Uprava Zagrebačke banke ih je držala na dobro kontrolisanim računima u desetak banaka u inostranstvu.
Margetić ističe da je štednja građana prebačena sa računa u Zagrebačkoj banci u Adrija banku AG u Beču.
– Tamo je stara devizna štednja opljačkana iz Zagrebačke banke pretvarana u vlasništvo nad akcijama te banke, u visini od 21 odsto ukupnog vlasništva – ističe on.
Isti scenario je bio i u LHB Internacional banci u Frankfurtu (štednja pretvorena u pet odsto vlasništva), Anglo Jugoslav banci u Londonu (pet odsto akcija), Banci Franko Jugoslav u Parizu (šest odsto vlasništva). Margetić ističe da posjeduje dokaze, gdje je jasno vidljiv tok novca koji pokazuje da ništa od stare devizne štednje Zagrebačke banke nije završilo na računima Narodne banke Jugoslavije, a potom u budžetu Srbije. Stoga ne postoji ni osnov da Hrvatska ovaj novac potražuje od Srbije.
Da je Srbija, tačnije Jugobanka (danas u stečaju), vlasnik dijela akcija Zagrebačke banke, jasno je iz osnivačkog Samoupravnog sporazuma o udruživanju iz 1977. godine, i Samoupravnog sporazuma o osnivanju iz 1986. godine. Tu se vidi da su se osnivači Kreditne banke Zagreb i Jugobanke udružili u Zagrebačku banku. Međutim, vlasništvo Srbije u ovoj banci “nestalo” je u pravnom vakuumu od 1989. do 1990. godine, kada je kapital Zagrebačke banke prebačen u akcionarsko društvo. Margetić navodi da su, po tajnom spisku akcionara, izvorni vlasnici Zagrebačke banke 1.287 ustanova, javnih preduzeća i građana, zatim Grad Zagreb, zaposleni u banci, Republika Srbija kao pravni sljedbenik Jugobanke i Republika Hrvatska.
– Međutim, ni Srbija, ni Hrvatska nisu kod pretvaranja u AD isplaćene, niti obeštećene, za svoj udio u osnivačkom kapitalu banke – kaže Margetić.
– Prebacivanje Zagrebačke banke iz društvenog vlasništva u privatno nije se moglo sprovesti bez dogovora na relaciji Zagreb – Beograd, jer je to morala da odobri Narodna banka Jugoslavije. Iz toga slijedi da je neko u NBJ i iz tadašnjeg političkog vrha Srbije namjerno ili “slučajno” propustio da postavi pitanje utaje vlasništva Srbije nad akcijama Zagrebačke banke.
Ni danas se, po riječima Margetića, ne vidi jasna struktura vlasništva u ovoj banci, često skrivena iza takozvanih “kastodi računa” u kojima nije vidljiv pravi vlasnik. Margetić tvrdi da upravo Zagrebačka banka ima vlasništvo nad tim računima i praktično “upravlja sama sobom“.

Srbija – Kipar
U ZagrebaČkoj banci je, po tvrdnji Domagoja Margetića, završavao i novac koji je devedesetih godina iznošen iz Srbije na Kipar.
– Famoznih 11 milijardi dolara sa Kipra, bilo je u mreži stranih banaka koje je kontrolisala Zagrebačka banka, a sredinom devedesetih završio je na objedinjenim računima Hipobanke – tvrdi Margetić. – Taj isti novac korišćen je i za brojne privatizacije.
Svi dokazi kojima raspolaže, o osnivanju i tokovima novca, biće predati u Vladi Srbije.
Srbija se ipak ne odriče vlasništva
Iako Agencija za osiguranje depozita, kao stečajni upravnik Jugobanke, tvrdi da ne posjeduje niti jedan papir kojim se dokazuje postojanje vlaništva nad Zagrebačkom bankom, dokument iz jednog sudskog spora pred Okružnim privrednim sudom u Zagrebu govori drugačije. Sama Jugobanka se u dopisu sudu poziva upravo na Samoupravni sporazum iz 1977. godine, gdje se navodi da je Zagrebačka pravni sljedbenik Kreditne banke Zagreb i Jugobanke. Novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!