Srbija: Pripreme za MMF odložene za 13.mart

05.03.2009. / 9:18

BEOGRAD, U Vladi Srbije 13. marta biće održan koordinacioni sastanak, na kojem će se usaglasiti stavovi pred dolazak misije MMF, najavio je Božidar Đelić.

Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Djelić najavio je na tom u Vladi o strategiji razvoja i ekonomskim planovima u ovoj godini, pored njega biti predsjednik i premijer Srbije Boris Tadić i Mirko Cvetković, guverner NBS Radovan Jelašić i ministri finansija i ekonomije Diana Dragutinović i Mlađan Dinkić.

Predsjednik Srbije Boris Tadić očekuje da će sa MMF-om, sa kojim bi pregovori trebalo da počnu 15. ili 16. marta, biti postignut “stend-baj” aranžman, koji bi podrazumijevao veći iznos finansijske pomoći za jačanje deviznih rezervi Narodne banke Srbije.

Tadić je upozorio da moramo biti spremni na uslove koje će postaviti predstavnici MMf-a za postizanje “stend-baj” aranžmana i dodao da će Srbija prihvatiti rješenja koja su politički i društveno održiva.

Sumirajući utiske sa ekonomskog foruma Tadić je prenio da je iz razgovora sa privrednicima čuo njihove žalbe na nelikvidnost privrede, a od trgovaca je čuo zamjerke na visoke marže i sporost u realizaciji naplate, kao i na skupe kredite za poslovanje.

Tadić smatra da ni jedna mjera u smislu smanjenja finansijskog opterećenja po državu nije idealna u ovom momentu.

“Veoma je važno da pritisci na državu budu razvedeni na promišljen način da održimo stabilnost i da izdržimo ovu krizu. To danas svaka zemlja radi”, istakao je predsjednik.

Srbija se suočava sa krizom kao i svaka druga država u svijetu, ali u sve to ima i dodatni problem privrede koja nije restruktuirana, ocijenio je Tadić i dodao da je u proteklih osam godina Srbija i dalje više trošila nego što zarađuje.

“To je neodrživo na duži rok i dolazimo do trenutka kada ćemo to morati da presječemo”, upozorio je Tadić.

Predsjednik Republike je istakao da Srbija još nije povukla sredstva od međunarodnih finansijskih institucija, što rečito govori o tome da je Srbija imala unutrašnje kapacitete da odbrani postojeći nivo ekonomije.

Međutim, kao i svaka druga ekonomija u krizi, ni srpska ekonomija neće moći dalje bez pomoći sa strane, a ona nije besplatna već košta, podsjetio je Tadić i naglasio da građanima to treba otvoreno reći.

Tadić je ocijenio da bi u ovom momentu treba razmisliti o investicijama u oblastima u kojima će donijeti korist za buduće generacije, a to su poljoprivreda, energetika i infrastruktura.

U tim oblastima se može zaposliti veliki broj ljudi, a zaduženje kod banaka i međunarodnih finansijskih institucija značiće veliku korist za nekoliko budućih generacija, zaključio je Tadić. B92