Capital.ba

Srbija još zazire od javno-privatnog partnerstva

08.01.2014. / 7:05

javno privatno partnerstvoBEOGRAD, Partnerstvo privatnog i javnog sektora u investicionim poduhvatima u svijetu je odavno dobitna kombinacija, i u bogatim državama – bez izuzetka, ali Srbija, iako ima pravnu i institucionalnu osnovu, još zazire od ovakvog oblika finansiranja.

Javno-privatno partnerstvo je model decenijama prisutan na svim meridijanima, kada su u pitanju najveće infrastrukturne investicije.

Skorašnji primjeri učešća privatnog kapitala u partnerskom odnosu sa javnim sektorom su, recimo, renoviranje stadiona Francuske teniske federacije (FFT) – Rolan Garos, i izgradnja i održavanje metroa u Londonu.

Energetski efikasna javna rasvjeta u gradovima Njemačke, Velike Britanije, Italije, Madjarske, Japana, i brojnih razvijenih zemalja takodje je proizvod javnog i privatnog partnerstva, kao i izgradnja stadiona Pjer Moroa fudbalskog kluba Lil, ili arene za zimske sportove – Snoras Snou u Litvaniji…

Definicija javno-privatnog partnerstva (JPP) kaže da ono predstavlja koncept koji služi da se zadovolje društvene potrebe uključivanjem privatnog partnera prvenstveno kao finansijera, ali i kao vršioca usluga.

U situacijama kada javni sektor, bez obzira na to da li je u pitanju nacionalni, regionalni ili lokalni nivo, nema kapacitet da iz budžeta finansira projekte ili da se zaduži, poželjno je uključiti privatni sektor koji je mnogo fleksibilniji i ima veći finansijski kapacitet.

Slučaj iz regiona koji može da posluži kao primjer rješavanja opštedruštvenog problema je rekonstrukcija, održavanje i pružanje usluga i upravljanje centrima za dijalizu u Rumuniji, objavljeno je u novom broju časopisa Privredne komore Srbije “Novi Korak”.

Više od 25 odsto rumunskih državljana u protekloj deceniji se liječilo u centrima za dijalizu formiranim putem javno-privatnog partnerstva. To je inače treći slučaj primjene JPP modela u saradnji Medjunarodne finansijske korporacije (IFC) sa Vladom Rumunije u zdravstvu od 2002.godine.

Kako se navodi, Srbija ima zaokružen normativno-pravni okvir i institucijalnu osnovu za primjenu JPP, ali ono što nedostaje u ovom trenutku je nedovoljna afirmacija JPP.

Zbog toga i postoji veoma mali broj projekata – samo ih je šest odobreno od strane Komisije za JPP za nepune dvije godine. Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!