Sberbanka Banjaluka ostvarila rast dobiti i pored otežanih uslova poslovanja
17.05.2016. / 14:27
BANJALUKA – Sberbanka Banjaluka u prošloj godini je ostvarila rast dobiti koja je na kraju godine iznosila 4,5 miliona KM, a uprkos teškim uslovima poslovanja na bankarskom tržištu RS i povećanim rizicima stvoreni su uslovi dugoročne stabilnosti i profitabilnosti, rekao je u intervjuu za poslovni portal CAPITAL.ba član Uprave Sberbanke Banjaluka Slobodan Zrilić, čija je odgovornost upravljanje rizicima i finansijama banke.
Zrilić je istakao da sankcije koje je Rusiji još 2014. godine uvela Evropska unije ni na koji način nisu negativno uticale na njihovo poslovanje.
CAPITAL: Sberbanka je povećala dobit u 2015. godini u odnosu na 2014. Šta je tome najviše doprinijelo?
ZRILIĆ: U protekloj godini smo ostvarili dobit u iznosu od 4,52 miliona KM, odnosno 1,04 miliona KM ili 29 odsto više nego godinu dana ranije. Rast dobiti naše banke u procentualnom iznosu je bio najznačajniji na bankarskom tržištu Republike Srpske i realizovan je primarno zahvaljujući činjenici da nam naši klijenti već sedamanestu godinu za redom u sve većem broju ukazuju svoje povjerenje. Samo u jednoj poslovnoj godini smo pridobili povjerenje 22.000 novih klijenata, što nam pokazuje da smo na pravom putu kada je u pitanju naše pozicioniranje na tržištu. Na ovaj način širimo i jačamo svoje poslovanje, odnosno gradimo poslovni model koji može kvalitetno da odgovori izazovima trenutne ekonomske situacije u našoj zemlji, ali i okruženju i u svijetu. S druge strane moram naglasiti da su ostvarenja bila samo moguća kroz odličnu saradnju i timski rad svih zaposlenih u banci.
CAPITAL: Kolika je aktiva banke i da li je povećana u 2015. godini?
ZRILIĆ: Naša bilansna suma je krajem 2015. godine iznosila skoro 820 miliona KM, i bila je nešto niža u odnosu na početak godine. Smanjenje je posljedica naših aktivnosti na optimizaciji strukture i veličine bilansa stanja, u smislu kvalitetnijeg korišćenja raspoloživog kapitala. Blago smo povećali kreditne plasmane, finansirajući ih iz povećanja oročenih depozita. Banke u RS, ali i u svijetu, trenutno posluju u okruženju niskih kamatnih stopa, što negativno utiče na profitabilnost poslovanja. Posebno su banke koje veći dio svojih prihoda ostvaruju iz ulaganja u kamatonosnu imovinu osjetljive na trend snižavanja kamatnih stopa, a poslovni modeli naših banaka su upravo takvi. U tim situacijama je za povećanje rentabilnosti potrebno značajno povećati volumene kreditnih plasmana, čime povećavate preuzete rizike, te morate da povećavate kapitalnu bazu da biste mogli nositi preuzete rizike. Izvore kapitala nije lako pronaći, budući da su povrati na ulaganja u bankarski sektor u prosjeku relativno niži u odnosu na mnoge druge grane ekonomije. Zadržavanje aktive banke na nivou sa kraja 2015. godine ili eventualno blagi rast su kretanja sa kojima ćemo biti zadovoljno u tekućoj, 2016. godini.
CAPITAL: Jedan od najvećih problema bankarskog sistema Republike Srpske i BiH su nekvalitetni krediti. Kakva je situacija po tom pitanju u Sberbanci, koliki su loši plasmani i imaju li tendenciju rasta?
ZRILIĆ: U poređenju sa ostatkom bankarskog sektora RS imamo nadprosječno kvalitetan kreditni portfolio. To je rezultat efikasnog procesa upravljanja kreditnim rizicima kroz sve njegove segmente. U odnosu na prethodnu godinu nekvalitetni krediti su blago povećani, što je posljedica okruženja u kome se nalazimo.
CAPITAL: Koliki su hipotekarni krediti u Vašoj banci i koliko ste zbog neredovnog vraćanja kredita, oduzeli nekretnina koje su bile pod hipotekom, odnosno kolika je njihova vrijednost?
ZRILIĆ: Udio hipotekarnih kredita u kreditnom portfoliju fizičkih lica Sberbanke Banjaluka je oko jedne trećine. Ovo jeste značajan udio, ali se rijetko dešava da dođe do okolnosti u kojima je banka primorana da preuzima imovinu fizičkih lica. Do posezanja za ovakvim, krajnjim mjerama, uglavnom ne dolazi upravo zbog načina na koji upravljamo lošim i potencijalno lošim kreditima, jer intenzivno radimo na ranoj naplati. Istakao bih i to da politika odgovornog bankarstva pred nas stavlja zadatak da budemo maksimalna podrška svojim klijentima tako da kad dođe do problema u otplati kredita pokušavamo restrukturisati plasman ili na drugi način pomoći klijentima da vratimo kredit u redovne tokove otplate.
CAPITAL: Kakvi su planovi Sberbanke za ovu godinu?
ZRILIĆ: Od ulaska u Sberbank grupaciju otvorili smo sedam poslovnih jedinica. Naš ovogodišnji plan je da u potpunosti okončamo postupak rebrendiranja mreže filijala što se primarno odnosi na filijale u Prijedoru i Kozarskoj Dubici koje su još uvijek u starom ruhu. U zahtjevan posao, kakav je rebrendiranje, ušli smo prije tri godine, i u okviru njega smo u skladu sa visokim standardima Sberbank Rusija rebrendirali 26 poslovnica širom Republike Srpske. Pored fizičkog prisustva na teritoriji RS, unaprijedili smo i svoje digitalne kanale distribucije: imamo osvježenu internet stranicu, unaprijeđeno internet bankarstvo, a od oktobra 2014. godine i mobilno bankarstvo, sa aplikacijom koja obezbjeđuje najviši nivo korisničkog iskustva našim klijentima.
CAPITAL: Da li i u kojoj mjeri sankcije EU prema matičnoj banci u Rusiji utiču na poslovanje Sberbanke u RS?
ZRILIĆ: Sankcije Rusiji su uvedene na ljeto 2014. godine, i uprkos navedenoj činjenici poslovanje Sberbanke Banjaluka se konstantno proširuje i razvija. To je poslovna činjenica koja dovoljno govori o tome da odnos Evropske unije i Rusije ni na koji način nije negativno uticao na naše poslovanje i rad na ciljevima koje smo sebi postavili. Mi smo danas banka koja je postigla kvalitetnu strukturu izvora finansiranja i njihove alokacije. U potpunosti se finansiramo iz vlastitih, stabilnih izvora. Dobro smo kapitalizovana banka sa solidnom zarađivačkom sposobnošću, sa izgrađenim održivim poslovnim modelom, sa kvalitetnim kadrom, i sa primjenjenim modernim tehnologijama.
CAPITAL: Na kojin način dolazite do svježeg kapitala?
ZRILIĆ: Do svježeg kapitala dolazimo putem dokapitalizacije i zadržavanjem ostvarene dobiti. Od preuzimanja naše grupacije od strane Sberbank Rusija, naša banka je dva puta dokapitalizovana u ukupnom iznosu od 38,5 miliona KM i to u 2013. godini u iznosu od 15 miliona KM i u 2014. godini u iznosu od 23,5 miliona KM. Time smo značajno povećali svoj knjigovodstveni i regulatorni kapital, te podržali rast imovine u proteklom periodu, odnosno stvorili osnovu za razvoj banke u budućnosti.
Sberbank se ne povlači sa tržišta Republike Srpske
CAPITAL: Da li su tačne informacije o povlačenju Sberbanke iz Republike Srpske?
ZRILIĆ: Stav grupacije je da se ne komentarišu nezvanične informacije koje kruže na tržištu, ali ono što možemo za vaš portal potvrditi je da se Sberbank ne povlači sa tržišta Republike Srpske. Pored ovoga, vjerujemo da smo u prethodnim godina kroz nastup na tržištu pokazali da se građani i privreda RS mogu osloniti na nas kod donošenja svojih svakodnevnih ličnih i poslovnih odluka.
CAPITAL: Kako ocjenjujete trenutno stanje u bankarskom sistemu RS s obzirom da su za dvije godine propale dvije banke?
ZRILIĆ: Vjerujem da je bankarski sektor RS u ovom trenutku stabilan. Postojeće banke su likvidne, svi depoziti po viđenju pokriveni visoko likvidnim novčanim sredstvima. Kvalitet kreditnog portfolija je blago pogoršan u odnosu na prethodnu godinu, ali uzimajući u obzir solidan nivo kapitalizovanosti većine banaka, pogoršanje kvaliteta kreditnog portfolija ne bi trebalo predstavljati prevelik problem, iako zahtjeva dalje unapređenje kada su u pitanju upravljanja rizicima i kapitalom u bankama. Obustavljanje poslovanja dvije banke iz RS je posljedica problema interne prirode i nije sistemska karakteristika poslovanja naših banaka. Naš bankarski sektor je visoko konkurentan, sa relativno velikim brojem banaka u odnosu na stepen razvoja i vrijednost naše ekonomije. Naše banke će, kao i ostale u svijetu, nastojati da iskoriste priliku da obogate svoje poslovanje kroz korišćenje novih tehnologija: mobilno i internet bankarstvo, novine u kartičnom poslovanju, i uopšte, da iskoriste prednosti i mogućnosti koje nam donose digitalne tehnologije – bilo da je riječ o novim proizvodima i uslugama, unaprijeđenim korisničkim iskustvom ili efikasnijim i pouzdanijim poslovnim procesima. U kojoj mjeri ćemo to uspjeti zavisi i od stepena u kome će te tehnologije biti prihvaćene na nivou našeg društva u cjelini, a to na žalost, još uvijek nije na nivou ostalih evropskih društava.
CAPITAL
Tagovi: izborsberbanka banjalukaslobodan zrilicvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovaj je doktor nuklearne fizike za Suputa i Radovica.
Sberbanka je odlična banka