BANJALUKA – Rješenja za probleme u pravosuđu BiH trebaju doći iznutra. Ono što je apsolutno neophodno kao prvi korak jesu izmjene i dopune Zakona o VSTS-u koje se odnose na integritet, ali za vladavinu su važne i izmjene zakona o sukobu interesa i o sudovima.
Rekao je to u intervjuu za CAPITAL šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.
„Dakle, tu se radi o sudijama i tužiocima i potrebi da objave svoje prihode. Bio sam i ambasador u Albaniji i tamo je sprovedena jedna sveobuhvatna pravosudna reforma, nakon koje je 60 odsto sudija i tužilaca moralo napustiti pravosuđe. Ne vidim da u Parlamentu BiH trenutno postoji velika većina za tako nešto“, rekao je Sattler.
CAPITAL: Gdje je BiH danas kada je u pitanju ispunjavanje 14 ključnih prioriteta? Ima li napretka?
SATTLER: Moramo priznati da je BiH napravila veliki korak prošle godine sa dobijanjem kandidatskog statusa. Svih 27 zemalja članica je saglasno dalo zeleno svjetlo i vi ste sada zvanično kandidat za članstvo u EU. Ali 14 ključnih prioriteta jesu osnovni kompas i potrebno je da vidimo njihovo sprovođenje. Do sada smo vidjeli da je kandidatski status doprinio bržem formiranju vlasti tako da su pred nama tri i po godine za sprovođenje prioriteta. Drago mi je da je Savjet ministara promijenio svoj put, da rade brže i da su se riješili stvari koje su stajale. Dogovorili su se oko budžeta uključujući i povećanje od 20 odsto za institucije na državnom nivou. Vidjeli smo i određene korake kada je riječ o pravosuđu, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije što i dalje ostaje alfa i omega cijelog ovog procesa. Važno nam je da vidimo zakon o sudu, zakon o sprečavanju sukoba interesa, zakon o VSTS-u, izmjene koje se odnose na integritet, da ti zakoni budu u proceduri, ali u isto vrijeme. Vidjeli smo da ima pomaka, ali moramo vidjeti više toga.
CAPITAL: Pravosuđe je tu presudno i to svi postavljaju kao glavnu temu kada govorimo o problemima u BiH. Kako to riješiti? Imate li vi neki konkretan prijedlog da pravosuđe konačno profunkcioniše?
SATTLER: Nema magičnih rješenja, ali postoje dobri i loši primjeri. Rješenja trebaju doći iznutra. Ono što je apsolutno neophodno kao prvi korak jesu izmjene i dopune Zakona o VSTS-u koje se odnose na integritet. Dakle, tu se radi o sudijama i tužiocima i potrebi da objave svoju imovinu i prihode. Bio sam i ambasador u Albaniji i tamo je sprovedena jedna sveobuhvatna pravosudna reforma, to se zvao proces provjere, kroz koji su morali proći sve sudije i tužioci. Na kraju je više od 60 odsto njih izašlo dobrovoljno ili je moralo napustiti pravosuđe. Tako da je došlo do određenog novog početka što je dovelo i do povećanja plata kako bi se smanjile mogućnosti za potkupljivost.
Povlačenje izmjena KZ najbolje rješenje
CAPITAL: Da li će EU konkretnije reagovati ukoliko vlast RS usvoji izmjene Krivičnog zakonika koje predviđaju kriminalizaciju klevete?
SATTLER: Mislim da smo u protekla tri mjeseca pokazali da svi podržavamo vas kada je riječ o ovom pitanju. Radi se o temeljnim ljudskim pravima što je ključno u procesu pristupanja EU. Najbolje bi bilo da se radi na povlačenju tog zakona. U tom sektoru ima problema koje je potrebno riješiti, ali postoje bolji načini za to. Dakle, da se krene sa konstruktivnim razgovorima i da se iznađu rješenja koja će uvažiti evropske vrijednosti. Ima i određeni broj zemalja u EU koje još uvijek to imaju, ali tu je važno i kako njihov pravosudni sistem funkcioniše. Ovdje postoje veliki problemi u radu pravosudnog sistema i postoji velika opasnost da će ovaj zakon, ako do njega dođe, biti zloupotrijebljen.
CAPITAL: Ima li mogućnosti da se to i kod nas uradi?
SATTLER: Mislim da su preduslovi za to politička volja. Mora postojati široki konsenzus. To jeste postojalo u Albaniji. Imali smo 95 odsto podrške za to u parlamentu. Ne vidim da u Parlamentu BiH postoji velika većina za to. Ali postoje drugi koraci. Na primjer, izmjene i dopune zakona o VSTV-u koje se odnose na integritet, novi zakon o VSTV-u. Postoje načini da se to postigne.
Srpskoj 23 miliona za suzbijanje poskupljenja energenata
CAPITAL: EU je nedavno dodijelila BiH 70 miliona evra pomoći za suzbijanje posljedica poskupljenja energenata. Koliko novca dobija Republika Srpska, koliko je namijenjeno za pravna, a koliko za fizička lica i kada počinje konkretna realizacija te pomoći?
SATTLER: Prva tranša od 90 odsto sredstava je doznačena BiH, konkretno Ministarstvu finansija BiH. Slijedi dalja raspodjela na entitete i Brčko distrikt. Republika Srpska će dobiti oko 23 miliona, više od 70 odsto je namijenjeno za ugrožene porodice, dakle ljude koji zaista imaju poteškoće u plaćanju računa. Preostali iznos je namijenjen za jačanje energetske efikasnosti zgrada i malih i srednjih preduzeća. Nadležni u Republici Srpskoj su već počeli da objavljuju javne pozive, kako bi se ljudi prijavili jer ne postoji dobra baza podataka. I to je takođe nešto što je potrebno unaprijediti. Samo u Distriktu Brčko smo imali jedan dobar pregled socijalno ugroženih porodica, ali slične statistike su nam potrebne i u Republici Srpskoj i FBiH.
CAPITAL: EU insistira na dekarbonizaciji i gašenju termoelektrana u BiH. Međutim, energetska kriza je pokazala da i neke evropske zemlje nisu spremne za to i bile su prinuđene da se vrate proizvodnji struje iz termoelektrana. Šta je rješenje?
SATTLER: Ruska invazija na Ukrajinu je promijenila mnoge stvari. Kada je riječ o ekonomiji, sa zatvaranjem gasa iz Rusije prema EU našli smo se u vrlo teškoj situaciji, ali smo se takođe prilično brzo snašli i zamijenili smo ruski gas sa energijom iz Srednjeg istoka, Norveške i SAD-a. Da, u pravu ste, neke zemlje su produžile životni vijek njihovih termoelektrana. Ali ono što ostaje je krajnji rok do 2050. godina. Ovo što se desilo na određeni način jeste ubrzalo taj prelazak na zelenu energiju. Kada je riječ o BiH, i ona se mora uključiti na ovaj voz. Postoji jedna velika zavisnost o uglju i to se mora promijeniti. Prije svega, to više nije ekonomski isplativo jer ćete imati problem sa izvozom energije koja se proizvodi iz uglja, a drugo postoji veliki zdravstveni problem. U gradovima poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, pa čak i u Banjaluci, kvalitet vazduha nije dobar. Zbog situacije sa ratom u Ukrajini i energetskom krizom shvatamo da je BiH potrebno dodatno vrijeme i spremni smo da razgovaramo o svim tim mogućnostima koje su nam na raspolaganju, ali ono što jeste potrebno je da BiH uradi svoj dio posla. Tu su dva uslova i oni se vrlo lako mogu ostvariti ukoliko postoji politička volja. Jedan je da BiH donese zakon o električnoj energiji, što bi omogućilo da se pridružite toj mreži u regionu gdje biste mogli razmjenjivati energiju. Drugi uslov je sistem za trgovanje emisijama. Oba uslova su sprovodiva. Nakon toga će se dozvoliti dodatno vrijeme za prelazak na zelene izvore energije. Dakle, biće vremena, ali potrebno je da vidimo određena zalaganja jer vidjeli smo koliko je zakona bilo u prethodnom periodu blokirano u Parlamentu.
CAPITAL: Republika Srpska je po tom pitanju uradila nešto više nego FBiH.
SATTLER: Jeste. RS je u tom smislu učinila značajno više od FBiH, uključujući i Zakon o obnovljivim izvorima energije. Ima mnogo projekata koji se pripremaju za Republiku Srpsku, mislim više od 1.000 megavata. Dakle, velike količine energije iz vjetra, solarnih izvora, što je jako dobra vijest. Morate prirodne darove koje imate bolje koristiti.
CAPITAL: Predsjednik RS Milorad Dodik optužuje EU za blokadu projekata u Republici Srpskoj. Imate li vi informaciju koji su to projekti, da li postoji neki zvaničan stav i kolika je njihova vrijednost?
SATTLER: Prošle godine je ovdje bila jedna duboka politička kriza. Vidjeli smo vrlo jasne secesionističke težnje, zakonodavstvo, nova vojska, UIO. Mi smo u rukama država članica EU, a veliki broj njih je rekao da u isto vrijeme pomažemo zemlji, a RS želi zemlju da podijeli i tu moraju biti neke posljednice. Tako da smo imali blokirana dva projekta, jedan je projekat željeznica, a drugi projekat izgradnje autoputa. Radi se o dionici Johovac – Vukosavlje. To je još uvijek blokirano, ali je to moguće deblokirati i mi želimo da krenemo dalje i završimo cijeli Koridor 5C. Naš cilj je da se taj autoput do 2028 – 2029. završi, mi želimo završiti i ovaj dio u Republici Srpskoj, ali ono što tražimo jeste da se prestane sa prenosom nadležnosti. Još uvijek postoje zaključci u Narodnoj skupštini RS koji govore o vraćanju nadležnosti. Naravno želimo vidjeti i napredak na evropskom putu, donošenje zakona. Sve je u rukama nadležnih.
CAPITAL: Da li postoje neke tihe sankcije prema Republici Srpskoj? Vidjeli smo da su neke zemlje pojedinačno ukidale svoje projekte.
SATTLER: Ja sam jedino čuo za Njemačku. Nisam čuo za neku drugu zemlju da je zaustavila svoje projekte u Republici Srpskoj. Takođe, Njemačka nije zaustavila sve projekte. Ona je zaustavila projekte od kojih koristi imaju vladine strukture, ali nije projekte prema civilnom sektoru. Ti projekti su tu.
CAPITAL: Da li se tako kažnjavaju građani ili oni za koje smatrate da ne vode svoju zemlju ka Briselu?
SATTLER: Razgovori o sankcijama su uvijek teški i imaju više aspekata. Sankcije su po mom mišljenju alat kroz koji se želi postići određeni cilj, promjena politike, ali vrlo često imaju suprotan efekat i zato mi kao EU pristupamo tome vrlo pažljivo. Dakle, to nije nikakav čarobni štap i ja imam jedan vrlo pažljiv pristup jer vrlo često na kraju građani plaćaju cijenu.
BiH se pridružila sankcijama Rusiji
CAPITAL: Da li se slažete da put u Brisel ne vodi preko Moskve?
SATTLER: Apsolutno je tako. Mi želimo da naši najbliži saveznici i oni koje se žele približiti EU budu na našoj strani kada je riječ o tom vitalnom pitanju kao što je rat Rusije u Ukrajini koji je ničim izazvan i ima nesagledive posljedice za stanovništvo Ukrajine, ekonomsku situaciju, ali ogromne posljedice i za same ruske građane.
CAPITAL: Vlast i opozicija u RS različito interpretiraju informacije o sankcijama Rusiji, šta je istina? Da li se BiH pridružila sankcijama EU prema Rusiji i kakva su očekivanja EU od BiH po ovom pitanju?
SATTLER: Vrlo jasan odgovor je došao od visokog predstavnika Borelja kada su ga pitali neki lideri opozicije iz RS. Ako pogledate sve velike odluke u međunarodnim organizacijama, od Ujedinjenih nacija do OSCE-a, Vijeća Evrope, BiH kao i sve druge zemlje sa Zapadnog Balkana su bile na pravoj strani. Tu je bila vrlo jasna situacija. Kada je riječ o deset paketa sankcija EU prema Rusiji, BiH se takođe usaglasila sa tim paketima sankcija. Kada je riječ o interpretaciji i implementaciji to je druga stvar, ali to više spada u domen politike.
IPA fondovi
CAPITAL: Kolika je iskorištenost IPA fondova koji su BiH na raspolaganju?
SATTLER: Ako pogledate IPA 2 period, 2014 – 2020. godina, BiH je dobila više od 500 miliona evra u grantovima. Novac je bio namijenjen pravosuđu, uspostavljanju tržišnih struktura, za podršku medijima, ljudskim pravima, energetskom sektoru. Drugo, ima jedan dio koji se zove regionalni IPA i tu imamo isti iznos za BiH, dakle 500 miliona evra, i on se odnosi na velike transportne projekte. Dakle, u suštini Koridor 5C. Osim toga, za infrastrukturne projekte bilo je na raspolaganju milijardu i po evra u zajmovima za BiH u proteklih sedam – osam godina. Naš model izgradnje autoputa jeste interesantan za ovu zemlju upravo zato što uvijek imamo do 40 odsto u grantovima, dok se ostatak novca plasira kroz vrlo povoljne zajmove.
CAPITAL: Republika Srpska će emitovati novu emisiju obveznica na Banjalučkoj berzi od 210 miliona KM, što pokazuje da je budžet u prilično teškoj situaciji. Imamo posjetu premijera Viškovića Kini od koje se tražila pomoć, zatim je uslijedila posjeta Dodika Putinu od kojeg se takođe očekivala pomoć. Kako ocjenjujete stanje finansija RS i činjenicu da predstavnici RS rješenje finansijskih problema vide na istoku?
SATTLER: Fiskalna stabilnost je veoma važan princip EU i za one koji se žele pridružiti EU upravljanje javnim finansijama i transparentnost su nešto na čemu insistiramo. Ako samo jednom pogledate ekonomsku sliku dovoljno je da se vidi ko su vam najvažniji partneri. Kada je riječ o trgovini dvije trećine se odvija sa EU, 70 odsto ulaganja dolazi iz EU. Kada je riječ o finansijskoj podršci, jasno je da je EU došla sa makrofinansijskom pomoći za vrijeme krize sa kovidom, sada donosimo 70 miliona za energetski sektor, dakle bićemo uz vas kada god stvari budu teške. Nisam vidio, a već dugo se bavim ovom zemljom, nikakvu veliku finansijsku pomoć iz Moskve, tako da je to pitanje više teoretsko. Tu je MMF i RS je iskazala interes za stend baj aranžman. Važno je za RS da može dobiti povoljne uslove. Biće jedna fer, razumna ponuda, ali kao i u svakoj drugoj zemlji moraju postojati određeni uslovi koji su sprovodivi.
CAPITAL: Vidimo sve veći broj kineskih investicija u BiH u infrastrukturi, energetskom sektoru. Medijska zajednica se žali jer nemamo dostupne informacije, ne znamo koje su naše obaveze, nismo uvjereni u kvalitet tih projekata i u način njihovog finansiranja.
SATTLER: Velika većina investicija dolazi iz EU. Nije problem da privlačite i druge investicije. Jedino na čemu mi insistiramo je da postoji transparentnost. Vrlo često kod investicija iz Kine, posebno ovdje u regionu, vidimo da su ti ugovori državna tajna. I naravno da građani sumnjaju i pitaju se ima li tu nešto što se treba kriti. Tu smo i mi kritični. Kada posmatrate ugovore sa EU, sve je otvoreno, što je znak da je sve u redu, mi nemamo ništa da krijemo. Moj savjet je kada dobijete te neodoljive ponude da pročitate i ona mala slova.
CAPITAL: Državna imovina je još jedno pitanje koje opterećuje politički prostor. Ustavni sud BiH je 1998. godine donio odluku da RS ima ustavno pravo da uređuje svoje imovinske odnose. U skladu s tim i po teritorijalnom principu sproveden je i proces privatizacije u RS i cijeloj BiH. Taj sud je kasnije zauzeo potpuno suprotan stav. Kako to komentarišete?
SATTLER: Ovo jedno od najkompleksnijih pitanja u BiH. Slično je bilo i u mnogim drugim zemljama ovdje u regiji u tom periodu nakon raspada Jugoslavije, ali i kasnije. To je pitanje koje je potrebno regulisati i urediti. Ne smije postojati nikakvo pitanje vezano za vlasništvo i imovinu. Ustavni sud je razvio vlastitu sudsku praksu kada je riječ o tom pitanju. Ima odluka iz 2011. godine, koja zauzima sličan stav koji je zauzet u susjednim zemljama, a koji kaže da je potreban okvirni zakon na državnom nivou. Ali to je samo okvirni zakon, sve ostalo je moguće regulisati. Zemljište može koristiti onaj kojem je potrebno, sve do nivoa entiteta, opština, tako da tu postoji razlika između vlasnika i titulara i postoje različiti modeli kako je moguće urediti. Ono što želim da kažem je da je to jedan kompleksan proces i iz tog razloga ima više eksperata iz BiH i zemalja u regiji koji sada rade na preporukama, nešto kao najbolje prakse. Te preporuke će biti upućene u Parlament BiH. Razumijem emocije, ali bih zamolio obje strane da se malo povuku, sačekaju preporuke i nađu dobra rješenja.
CAPITAL: RS je najavila povlačenje srpskog sudije iz Ustavnog suda BiH i donesen je takav zaključak na NSRS. Očekujete li da će do toga zaista doći i šta ako do toga dođe?
SATTLER: Ovdje treba biti veoma oprezan jer pravosuđe jeste konačni sudija u bilo kojem demokratskom društvu. Sudije Ustavnog suda kada stupe na svoju funkciju su odgovorni samo svojoj profesiji i svojoj savjesti. Moramo biti izuzetno oprezni kada se politika pođe miješati u ta pitanja. Kao odgovor na vaše pitanje mislim da do toga neće doći.
CAPITAL: Siniša Vukelić