Capital.ba

Šansa u izvozu

15.06.2009. / 8:40

proiyvodnja-namjestajaBANJALUKA, Proizvodnja namještaja u Republici Srpskoj jedna je od rijetkih grana koja se u vrijeme velike ekonomske krize ne suočava s većim posljedicama.
U industriji namještaja i prerade drveta od kraja prošle godine povećao se broj proizvođača, a na tržište, nakon privatizacije, vratila su se velika preduzeća orijentisana uglavnom na izvoz.
Prema riječima Laze Šinika, sekretara Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS, mjerama Vlade RS za ublažavanje posljedica ekonomske krize na vrijeme je zaustavljena negativna tendencija kada je u pitanju proizvodnja namještaja.
– Kada se sve donesene mjere počnu u potpunosti primjenjivati, očekujemo da će za proizvodnju namještaja u RS doći još bolji dani. Ono na šta bi trebalo da usmjerimo svoje snage jeste zaštita domaće proizvodnje. Osim toga, treba spriječiti uvoz sirovina, tako što će se cijena domaćih sirovina, kojih RS ima sasvim dovoljno za potrebe ovdašnjih fabrika, prilagoditi tržišnim uslovima – rekao je Šinik.
On je napomenuo da, prema podacima APIF-a, u Republici Srpskoj postoji oko 560 preduzeća za preradu drveta i proizvodnju namještaja, koji zapošljavaju oko 10.000 radnika, što dovoljno govori o njihovom značaju.
Nataša Gudalo, menadžer prodaje u preduzeću Nova drvna industrija “Vrbas”, napomenula je da je ovo preduzeće, nakon uspješne privatizacije, obnove kapaciteta i pokretanja proizvodnje, na tržište izašlo s novim linijama, kao što su trpezarijski setovi, stolice, stolovi, komode, ugaone garniture, regalski sastavi. Osim toga, i dalje kupcima nude programe “Jelena” i “Tereza”.
– Još smo orijentisani izvozno, jer imamo ogromne proizvodne kapacitete. Trenutno 80 odsto proizvodnje namijenjeno je izvozu, a 20 odsto robe plasiramo ovdje. Nakon privatizacije, zabilježen je porast zaposlenih, pa sada imamo oko 400 radnika – napominje Nataša Gudalo.
“Vrbas”, kaže ona, osjetio je krizu utoliko što su im otežani kontakti s ranijim partnerima, ali i uspostavljanje saradnje s novim. Ipak, prihodi nisu znatnije umanjeni.
Preduzeće “Dipo” Podgradci godišnje izveze oko 100.000 stolica, a vrijednost ovog izvoza procjenjuje se na milion i 600.000 evra. Osim stolica, kaže direktor preduzeća Borislav Spasojević, “Dipo” izvozi i druge robe, kao što su trpezarijske i klub garniture, ali u nešto manjem obimu.
– Kriza se osjetila u oblasti proizvodnje i prodaje drvne građe i parketa, a namještaj je za sada ostao pošteđen. Ono čemu se nadamo jeste podrška resornog ministarstva za izvoz – rekao je Spasojević.
Portparol Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, Aleksandra Vukašinović, istakla je da ovo ministarstvo ne daje posebne podsticaje kada su u pitanju preduzeća koja proizvode namještaj. Ova preduzeća, s obzirom na to da su uglavnom izvozno orijentisana, mogu da konkurišu za sredstva namijenjena podsticaju izvoza. Fokus

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Šansa u izvozu

    1. trojanac

      Prema podacima sa sajta Republičkog zavoda za statistiku, dio “prerada i proizvodi od drveta” je 2009, u odnosu na prvi kvartal 2008. godine, zabilježila pad od 45%.

      ——————–
      “Kriza se osjetila u oblasti proizvodnje i prodaje drvne građe i parketa, a namještaj je za sada ostao pošteđen.”

      Pa koliki je onda bio pad proizvodnje drvne građe i parketa, ako je proizvodnja namještaja pošteđena?