Capital.ba

Samo četiri javna preduzeća RS na plate potroše 400 miliona KM

27.02.2017. / 16:57

– “Elektroprivreda”, „Šume“, „Pošte“ i ŽRS zapošljavaju više od 19.000 radnika

– Javna preduzeća u RS poligoni za partijsko zapošljavanje
– Ministar Đokić priznaje: „ERS ima viška radnika, na platama moguće najveće uštede“
– Trninić: „Sva javna preduzeća imaju višak radnika“

BANJALUKA – U četiri najveća javna preduzeća u Republici Srpskoj –„Elektroprivredi“, „Šumama“, „Željeznicama“ i „Poštama“ – trenutno radi više od 19.000 radnika za čije plate i naknade ova preduzeća godišnje potroše oko 400 miliona maraka. To je kao 56 odsto plata kompletnog javnog sektora RS za koji je u budžetu ove godine planirano 718 miliona KM, istražuje poslovni portal CAPITAL.

I pored državnog monopola ova preduzeća posluju sa milionskim gubicima zbog lošeg upravljanja i hiljade radnika viška.

Javna preduzeća u RS godinama su političkim strankama služila za zapošljavanje njihovih kadrova, a ta ustaljena praksa je, prema prikupljenim podacima, nastavljena i u 2016. godini.

Od ova četiri preduzeća samo su ŽRS prošle godine smanjile broj radnika i to, prije svega, zbog obaveze koju je Vlada RS preuzela Reformskom agendom, a koja se odnosi na restrukturiranje ovog gubitaša i smanjenje broja zaposlenih.

U „Elekroprivredi RS“ lani je primljeno oko 200 novih radnika, pa je ukupan broj zaposlenih u holdingu na kraju prošle godine povećan na gotovo 9.100 radnika. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi u ERS na kraju 2015. godine iznosili su 249,2 miliona KM. Ovi troškovi su samo u  posljednjih pet godina povećani za 20 miliona KM.

Najviše novih radnika primljeno je u Rudniku i termoelektrani „Gacko“ koji je na kraju prošle godine zapošljavao 1.791 radnika, a godinu ranije njih 1.724.

Izvršni direktor RiTE „Gacko“ Srđan Milović kaže za CAPITAL da ovo preduzeće ima evidentan problem kvalifikaciono i starosno neadekvatne i nedostajuće radne snage u radnim jedinicama i samostalnim sektorima, jer u preduzeću postoji veliki broj invalida, ratnih i invalida rada.

„Preduzeće ima zakonsku obavezu prema ovoj kategoriji radnika u smislu preraspodjele istih na druga radna mjesta sa preostalom radnom sposobnošću. Preraspodjelom invalida na druga, odgovarajuća radna mjesta prema stepenu invaliditeta, radna mjesta koja su oni do tada popunjavali ostaju upražnjena i otežavaju se uslovi za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa“, rekao je Milović.

Učešće bruto zarada u ukupnim rashodima u RiTE „Gacko“ takođe se povećava, a samo u prošloj godini povećano je sa 37,7 na 40,6 odsto.

Radnici „Elektrokrajine“ koštaju više od 30 miliona

Prema preliminiranim podacima ukupni rashodi u prošloj godini iznosili su 124,7 miliona KM, od čega je samo na bruto zarade otišlo 50,7 miliona KM.

Najveće distributivno preduzeće iz sastava ERS – banjalučka „Elektrokrajina“ lani je povećala broj radnika za 36 i na kraju 2016. je imala 1.781 zaposlenih. Ipak, u ovom preduzeću tvrde da nemaju viška radnika.

„Preduzeće ’Elektrokrajina’ nema višak radne snage, već konstantnu potrebu za povećanjem broja izvršilaca usljed konstantnog rasta obima posla, odnosno stalnog povećanja broja kupaca električne energije i ulaganja u izgradnju i modernizaciji distributivne mreže. Činjenica je da ’Elektrokrajina’ u radnom odnosu ima oko 100 invalida rada čiji radni angažman opravdano nema punu radnu produktivnost, dok postojeća starosna struktura zaposlenih zahtjeva pružanje prilike za zaposlenje mlađim kadrovima odgovarajućih stručnih profila“, rekao je portparol „Elektrokrajine“ Predrag Klincov.

Od ostalih distributivnih preduzeća broj radnika je povećan i u „Elektro – Bijeljini“ i to za 21, pa je ovo preduzeće na kraju 2016. godine imalo 929 zaposlenih, te u Elektrodistribuciji” Pale koja je na kraju 2016. imala 591 zaposlenog, odnosno jednog radnika više nego 2015.

„Elektro – Hercegovina“ je zadržala isti broj radnika kao 2015. godine i to 359, dok je „Elektro Doboj“ lani imao 405 zaposlenih, odnosno jednog radnika manje nego 2015. godine. Do povećanja broja radnika došlo je i u Matičnom preduzeću i to za 24, a ukupno ih je na kraju 2016. godine bilo 198.

Kada su u pitanju proizvodna preduzeća iz sistema ERS, najveći broj radnika ima Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“, a ovo preduzeće je lani smanjilo broj zaposlenih sa 1.877 na 1.861.

U 2015. godini za bruto plate radnika u ovom preduzeću izdvojeno je 49,9 miliona KM, a ovi troškovi su u ukupnim rashodima učestvovali sa 31 odsto. „U 2016. godini bruto plate radnika su iznosile ukupno 47,9 miliona KM i u ukupnim rashodima će učestvovati manje nego u 2015. godini“, rekli su u RiTE „Ugljevik“.

„Hidroelektrane na Vrbasu“ na kraju prošle godine imale su 133 radnika, odnosno dva radnika više nego 2015. godine. Troškovi bruto zarada i naknada u ovom preduzeću u prošloj godini iznosili su 3,3 miliona KM.

I pored zvanično upućenog zahtjeva i mnoštvo poziva odgovore nismo dobili iz „Hidroelektrana na Drini“, „Hidroelektrana na Trebišnjici“ i Istraživačko-razvojnog centra elektroenergetike. Međutim, prema podacima iz finansijskih izvještaja za treći kvartal 2016. vidljivo je da su i „HE na Drini“ lani povećale broj radnika. Na kraju devetog mjeseca „HE na Drini“ imale su 265 radnika, odnosno 16 zaposlenih više u odnosu na 2015. godinu kada ih je bilo 248.

„HE na Trebišnjici“ 2015. godine imale su 691 radnika, dok je IRCE imao 17 zaposlenih.

Ignorisanje:

Nekoliko firmi iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske jednostavno su ignorisali naše dvomjesečne pokušaje da dostave zvanične podatke o broju zaposlenih i troškovima njihovih zarada. Drugi su to učinile tek nakon razmjenjenih desetina mejlova, upita, telefonskih poziva…ali i tada smo dobili neujednačene podatke sa onima u zvaničnim finansijskim izvještajima, ili su podaci bili stariji od godinu dana.

U Matičnom preduzeću „Elektroprivredi RS“ su, pozivajući se na „pravni subjektivitet“ zavisnih preduzeća u sastavu ERS, odbili da nam daju ukupan broj zaposlenih u holdingu i uputili nas da se obratimo svakom preduzeću pojedinačno, a praksu nedostavljanja podataka nastavili i u nekim zavisnim preduzećima, kojima smo uredno poslali pitanja.

 „Kada se radi o Vašem zahtjevu za dostavljanje podataka po svim zavisnim preduzećima „ERS“-a i kako se kretao u prošloj u odnosu na kraj 2015. godine, podsjećamo Vas na činjenicu da su ta preduzeća sa pravnim subjektivitetom i da saglasno odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama potpadaju pod pojam „javnog organa“ i trebate se istim neposredno obratiti“, navodi se, između ostalog, u odgovoru ERS.

Đokić priznaje – ERS ima viška radnika

I dok u svim zavisnim preduzećima u sastavu ERS, na čijem čelu su uglavnom kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata, tvrde da nemaju viška radnika, ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić (SP) smatra drugačije. Đokić je za CAPITAL rekao da broj zaposlenih u ERS premašuje realne potrebe holdinga.

„U sistemu ERS ima viška zaposlenih, a koliki je taj višak to treba neko da procijeni. Troškovi plata bitno utiču na finansijski rezultat i to pitanje se mora rješavati. To je pozicija na kojoj se može napraviti najviše ušteda kako bi finansijski rezultat bio bolji, a interes Vlade RS je da rezultat bude što bolji“, kazao je Đokić.

Predsjednik Sindikata radnika „Elektroprivrede RS“ Nebojša Bjelica ne krije da u ovom preduzeću ima političkog zapošljavanja i da je i u prošloj godini broj radnika povećan za oko 200.

„Sindikat je uvijek bio protiv nekontrolisanog i selektivnog  zapošljavanja i na to smo upozoravali više puta, ali ERS trenutno skoro svaki dan iskazuje potrebu za novim i stručnim kadrovima. Problem je što se takvi ljudi djelimično zapošljavaju, jer se kroz političko zapošljavanje ne može naći baš takav izbor. Pored toga, gledala se i socijalna struktura, tako da se ne zapošljava prema realnim potrebama“, naglasio je Bjelica.

„Šume“ bez premca u novom zapošljavanju

Najviše novih radnika u prošloj godini zaposlile su „Šume Srpske“ – njih skoro 250. Iako su neznatno smanjile broj radnika na neodređeno, „Šume“ su značajno povećale broj zaposlenih na određeno vrijeme.

U „Šumama“ su rekli za CAPITAL da trenutno zapošljavaju 4.116 radnika na neodređeno, 569 na određeno, 96 pripravnika i sedam volontera. To je ukupno 4.781 radnika bez volontera.

S druge strane, na kraju 2015. godine imali su ukupno 4.534 radnika i to 4.144 na neodređeno, 352 na određeno i 38 pripravnika. Povećanje broja radnika uticalo je i na povećanje izdvajanja za bruto plate za oko 2,5 miliona KM u odnosu na 2015.

Ukupna izdvajanja za bruto plate zaposlenima u javnom preduzeću u 2016. godini iznosila su 68,85 miliona KM, dok su godinu ranije bila 66,47 miliona KM“, navodi se u odgovoru „Šuma“ na pitanja CAPITAL-a.

Ako uzmemo u obzir da prema evropskim standardima na 1.000 metara kubnih posječenog drveta dolazi jedan radnik, a da „Šume RS“ na godišnjem nivou sijeku oko dva miliona metara kubnih drvene mase, dolazimo do zaključka da je u ovom javnom preduzeću višak 2.500 radnika.

U „Šumama“ su naveli da je u fazi izrade Pravilnik o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ovom preduzeću.

Režu granu na kojoj sjede

Predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS Vlado Pavlović kaže da u ovom preduzeću po pitanju zapošljavanja vlada čista anarhija.

„U ’Šumama’ ne postoje kriterijumi  šta treba, a šta ne. Uglavnom se tu radi o nepotizmu i zapošljavanju po ličnim kriterijumima onog ko zapošljava. Ono što je posbeno pogubno je da preduzeće tone u sve veću dubiozu. Govori se i o višku radnika, a taj višak, i samim tim i otpuštanje, sigurno će se procjenjivati po upitnim kriterijumima“, naglasio je Pavlović i dodao od 2001. godine do danas broj radnika u „Šumama“ uvećan za oko 2.000.

Poštari gube trku

Još jedno veliko javno preduzeće – „Pošte Srpske“ lani su nastavile da povećavaju broj zaposlenih i on je na kraju 2016. dostigao 2.282 radnika.

Na kraju prošle godine ‘Pošte Srpske’ zapošljavale se 2.282 radnika. Tokom godine penzionisana su 24 radnika, a broj radnika se povećao za 27 radnika.  Dakle, prošle godine ‘Pošte’ su zaposlile 51 radnika”, rekli su za CAPITAL u „Poštama Srpske”.

I oni navode da nemaju viška radnika, ali ističu da imaju nepovoljnu starosnu struktura zbog produženja roka za odlazak u penziju sa 65 godine starosti.

„Radnici bez obzira na radni staž od 40 godina biraju mogućnost da rade do 65 godine”, istakli su u „Poštama” i dodali da je planirani broj zaposlenih u „Poštama” u ovoj godini iznosi 2.298 radnika. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi u 2016. godini u „Poštama” su iznosili oko 41 milion KM i u ukupnim rashodima učestvuju oko 69,88 odsto.

„U odnosu na 2015. godinu nije bilo povećanja plata, jer je prestao da važi zakon o Fondu solidarnosti za koji su ‘Pošte’ u 2015. godine izdvojile 335.346 KM, tako da su ukupna izdvajanja za plate na približno istom nivou kao i u 2015. godini”, dodali su u „Poštama”.

„Željeznice RS“ jedine smanjuju broj radnika

„Željeznice RS“ su jedno od rijetkih javnih preduzeća koje je lani smanjilo broj zaposlenih, ali nema sumnje da je to urađeno tek pod ogromnim spoljnim pritiskom na vlasti RS koje su se Reformskom agendom obavezale na reorganizaciju ŽRS. Ovo preduzeće trenutno zapošljava 3.097 radnika ili 75 manje nego 2015.

„Broj zaposlenih se iz godine u godinu smanjuje, tako da smo na kraju 2015. godine imali 3.172 radnika, dok je 2014. godine taj broj iznosio 3.379“, istakli su u ŽRS.

Istakli su da je urađena sistematizacija kojim je predviđeno dodatno smanjenje broja zaposlenih.

„Tokom 2017. godine očekuje se restrukturiranje i smanjenje broja zaposlenih u ’Željeznicama’. Neophodno je obezbijediti novac za otpremnine i isplate zaostalih primanja zaposlenima kako bi se na taj način smanjio broj zaposlenih“, rekli su u ŽRS.

Troškovi plata u 2016. godini iznosili su 39 miliona KM i manji su za 3,2 odsto u odnosu na 2015. godinu. Učešće troškova plata u ukupnim rashodima je 40 odsto. S obzirom na to da još uvek nije urađen završni račun „Željeznica RS“ za 2016., u ovom preduzeću procjenjuju da će gubitak iznositi 29 miliona KM.

„Jedan od bitnih razloga za ovakav rezultat poslovanja je povećanje finansijskih obaveza zbog kredita i kamata na kredite za infrastrukturu, kao i smanjenje prihoda od prevoza za oko šest miliona na godišnjem nivou“, kažu u ŽRS.

Predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportnih djelatnosti u ŽRS Zlatko Marin rekao je za CAPITAL da je u proteklom periodu smanjen broj radnika, a da je trenutno opet aktuelna priča o otpuštanju.

„Ono što je sigurno je da je rukovodstvo, kako sadašnje, tako i prethodna rukovodstva, dovelo preduzeće u ovakvu situaciju. Oni i Vlada RS kao naš većinski vlasnik krivi su za loše stanje u preduzeću. Mi smo godinama upozoravali da će doći do ovoga, međutim niko nije obraćao pažnju na to. Situacija u ŽRS nikad nije bila gora, radnicima se već godinu dana ne isplaćuju ni naknade za topli obrok niti za prevoz“, tvrdi Marin.

On je istakao da je najviše radnika u ŽRS zaposleno od 2007. do 2011. godine, navodeći da je u tom periodu primljeno oko 800 radnika.

Zbog dugovanja prema njima i najavljenih novih otpuštanja radnici ŽRS su najavili štrajk za 3. mart.

Trninić: Višak u svim javnim preduzećima

Ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić za CAPITAL kaže da sva javna preduzeća u RS imaju viška radnika i naglašava da će ona koja su u njegovom resoru morati da preduzmu mjere za smanjenje zaposlenih.

 „Insistiram da sva javna preduzeća koja su u mojoj nadležnosti smanje broj zaposlenih u skladu sa stvarnim potrebama. Ne mogu da tvrdim da li je negdje bilo nekih intervencija prilikom zapošljavanja, ali ako postoji samo jedan radnik u ŽRS za čije sam zaposlenje ja intervenisao, spreman sam podnijeti ostavku. ŽRS su do sada smanjile broj zaposlenih za oko 500 radnika, a ovih dana usvojena je i nova sistematizacija koja u ovoj godini predviđa smanjenje broja radnika za 320. To još uvijek nije dovoljno u odnosu na stvarne potrebe, ali za početak predstavlja značajan pomak“, rekao je Trninić.

On je istakao da su ŽRS napravile prve korake ka smanjenju broja radnika, a da isto očekuje i od „Pošta Srpske“. Iako u „Poštama“ smatraju da nemaju viška radnika, ministar ima drugačije mišljenje.

„I u „Poštama“ ima viška radnika i insistiram da se i tu izvrši analiza i dođe do smanjenja broja zaposlenih“, naglasio je Trninić.

Korajlić: Konkursi fasada za nepotizam

Portparol Transparency International BiH Ivana Korajlić rekla je za CAPITAL da su oni tražili spiskove svih radnika u janim preduzećima ne samo kako bi imali uvid u broj zaposlenih, već i zbog mogućnosti daljeg istraživanja o mogućim slučajevima nepotizma.

Ona je istakla da su slučajevi nepotizma najprisutniji upravo u javnim preduzećima, posebno zbog mogućnosti zapošljavanja bez sprovođenja javnog konkursa.

„Ovo svakako pogoduje najviše političkim strankama koje koriste javna preduzeća za uhljebljenje svojih kadrova, a na taj način preuzimaju i kontrolu nad načinom raspodjele sredstava kojima javna preduzeća raspolažu, zbog čega nije ni bilo volje da se propisi unaprijede. TI BiH redovno dobija prijave u vezi sa nepravilnostima u procesu zapošljavanja u javnim preduzećima. Javni konkursi i tamo gdje se koriste predstavljaju samo fasadu za stranačko zapošljavanje i nepotizam“, naglasila je Korajlićeva.

Hitna depolitizacija javnih preduzeća

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je u javnim preduzećima višak skoro 50 odsto zaposlenih i da oni otežavaju poslovanje tih firmi. On kaže da se politika mora isključiti iz poslovanja ovih preduzeća.

„Kod nas je u proteklom periodu bilo previše političkog zapošljavanja, zaposleni su ljudi koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu, a pored toga, tamo gdje treba jedan radnik, budu zaposlena tri. Dakle, pola radnika u javnim preduzećima nije zaradilo platu, jer nije imalo šta raditi, a s druge strane imamo radnike u realnom sektoru koji rade teške poslove, imaju malu platu, a često je i ne dobijaju.“, naglasio je Škrebić.

Pored toga, dodao je, neka od tih preduzeća, poput ŽRS, ne plaćaju doprinose i ne izmiruju obaveze prema radnicima, a dobijaju subvencije iz budžeta.

„Dakle, oni dobijaju novac od radnika iz realnog sektora koji rade za male plate, a imaju visoke poreze i doprinose. Krajnje je vrijeme da se stane u kraj takvom zapošljavanju i da se u ta preduzeća uvede red“, kazao je Škrebić.

CAPITAL: Marina Čigoja

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Samo četiri javna preduzeća RS na plate potroše 400 miliona KM

    1. Bogoljub Maric

      Djokic hoce da oni koji su unistili EPRD, koji su i primili sve ove ljude, da ih sada otpustaju. Plate jesu sansa za ustede, ali daleko od toga da su jedina i najveca sansa.Najvise radnika u Elektrokrajini je primljeno za vrijeme “legendarnog” Zelje Kovacevica i sada on treba da rjesava taj problem na nivou EPRS.Tragikomedija.

      • Seka

        Za vrijeme Zeljke Kovacevica su uderni mnogi temelji, pa i za Lanaco koji godinama dere Elektrokrajinu. Smjesno je gledati kakvi se poslovi potpisuju i po kojim cijenama. Relacija je Radmanovic-Kovacevic-Lanaco i tako godinama. Samo malo pogledaj koliko miliona godisnje Lanaco ugovor au Elektrokrajini, pa pomnozi sa 10 pa ce ti biti sve jasno.

    2. Prointer

      Pa ne cudi da u EPRS nemaju podataka koliko zaposlenih imaju i koliko trose na plate kada im programe radi Lanaco koji samo za Elektrokrajinu godisnje naplati 90.000KM za podrsku i odrzavanje. Ima na web sajtu realizacija ugovora, kao i plan za 2016 i 2017 gdje se sve vidi. Nisu samo radnici problem nego i ovakvi pljackasi koji uzimaju pare kao Lanaco a nista ne radi kako treba.

    3. Lanaco

      Sume RS ove godine planiraju 5-10 miliona KM za nabavku SAP programa koji treba da radi Lanaco i Prointer. Kad se sabere koliko se godinje u javnim preduzecima daje za SAP onda dolazim do cfire od nekih 20-30 miliona KM. A kod svih nikad vece zalihe, nikad manja vrijednost i nikad se vise nije kralo preko SAP modula nabavki koji koriste, i nikad se vise nije znalo sta se zapravo desava u tim firmam.

      • Vukota

        Program u Sumama RS, kao i Zdravstvo RS treba da radi Slavko Bojic, Procontrol. On ima predlog i za jedne i druge. Inace ga je i sin Igor zamolio za pomoc da nadje nekog u inostranstvu ko bi se mogao javiti namjesto Prointera kao glavni ugovorac u FZO RS. Zanimljivo je kada se malo progoogla po netu, da Slavko Bojic ima jos jednu firmu za IT u kojoj su suvlasnici djeca lokalnih tajkuna koji sa Bajom provode vrijeme na Guci, a sto je Vaskovic prosle godine i objavio slikom i rijecju. Slavko Bojic je inace dobar Cubrijev drug pa instalira kamere i sl. za drzavna preduzeca poput palate presednika, RITE Gacko itd.

        • Skorpio

          Kad se utale Prointer i Slavko Bojić iz Procontrola ne gine prevara sa programom iz koje se Šume neće izvući narednih 10 godina. Inače, nebi čudilo da ponovo prodaju isti programa koji sada Šume koriste jer samo je fokus na milione i kako što prije njih uzeti.

    4. Mirko

      Info pultovi u Klinickom centru Banja Luka, video nadzor u palati presednika, potplacivanje sefa kabineta RS Jelica itd sve su mutne radnje Slavka Bojica, mesetara iz kafane, tasna i masna firma. Sad se razumije i u softver, integracije itd.

    5. Vukadin

      Danas je vec zaposleno 20tak novih. Naravno pod partijskom kontrolom.

    6. Mirka

      Sve se nastavlja dalje, svakodnevno se zapošljavaju partijski poslušnici. Pitanje je gdje će sada Račića iz Privredne komore da zaposle..samo treba da sačekamo koje mjesto su mu namjenili i da onda opet uzima 3.500KM ni sam ne zna zašto i ko mu daje tolike pare.

    7. vaske

      Vaskovic opet pise o FZO i Prointeru.

    8. Sve i interesu RS

      Evo i rezultati za 2016g. polako izlaze, pa slijedi sada reketiranje direktora da moraju da rade sa drzavnom kompanijom zvanom PROINTER.

    9. ERS

      Reketiranje je već uzelo velikog maha i traje. Na tapetu su Pošte RS, Šume RS, Putevi RS, Fond Zdravstva RS, Fond PIO RS, Geodetska uprava RS, Poreska uprava RS i naravno Elektroprivreda RS sa SAP i sve oko SAP-a. Naravno glavni silovatelji su Prointer i Lanaco, a onda ostali za njima utabanim putevima.

    10. Tajkun

      Ne bi bio problem ni ovih 400 miliona da se potrosi na plate da se ne krade i otima na javnim nabavkama koje direktori ovih predizeca sprovode pomocu tajkunskih firmi, kao sto je Lanaco, a sada i Prointer. O njihovim poslovima se prica na daleko jer toliko miliona ne ulaze vise ni jedna zemlja u regionu. Kod nas ce na SAP pocet raditi i cevabdznice jer sin Igor ima interes sa tim pa ce kaoi fiskalne kase zakonom da to propisu.

    11. Neso

      Sume RS planiraju da uzmu SAP i plate 10-tak miliona KM, ali problem je sto im to nije dovoljno nego gledaju nacin kako da sve dignu na nekih 20 miliona KM jer samo tako mogu zadovoljiti apetite gladnih politicara, Baje i Djokica, ali je malo problem sto ce opet izbiti na prvo mjesto u Evropi po ulaganju jednog sumskog preduzeca u SAP. KAd se jednom udje u ovaj javna preduzeca i vide ugovori bice veselo na sve strane jer ih nije moguce ni sacim uporediti. Ovo sto Lanaco i Prointer rade je vrhunac rastrosi i otimanja. Pri tome ce i jedan i drugi nestati sa scene jer vlja u bajbukanu.

      • Stop laganju

        Ti si sigurno jedan od onih lažova iz neke treće firme koje imaju dva prijavljena zaposlena i pravi softver iz neke garaže. Pokušavaš obmanuti ovaj napaćeni narod, ali neće ti uspjeti. Daj predloži neku firmu koja bi mogla da radi taj softver, kad već znaš sve…

        • Opacupa

          Naravo da ima firmi koje mogu da to rade, samo je problem tiranije vlasti koja samo gura Prointer i Lanaco. Ko smije da se zali na bilo koji tender, ajde nadji barem jedan na kojem se neko zalio protiv ovih firmi. Odma sledi zvanje telefonom i pretnje direktno i preko posrednika. Imali igde u regiji da je neko platio softver koliko placaju Poreska uprava RS, Elektroprivreda koje rade ove firme. Budi fin na nadji barem jednu da pola placa srazmjerno broju korisnika i onog sto taj softver obavlja. Nadji ko je dao za e-knjizicu 25 ili 35 miliona KM. U IT bransi postoe neki odnosi koji su opst epoznati i zbog kojih ce jednog dana da se robija jer to nema nigde na svijetu.

          • Sanja

            Pa hajde navedi nam koje su to firme koje bi po tebi to mogle raditi? Hajde da čujemo od tebe…Molim konkretne nazive firmi

    12. Baja malai knindza

      Pa ko je do sada radio Sanja? Ko je do sada isporucivao opremu i softver ovim javnim preduzecima, elektroprivredi, fondovima, sumama, postama, geodetskoj, rtrs, toplani, agancijama itd. Pa sta je firma RACUNARI i Lanaco do sada radili u zdravstvu da bi sada neko sve to izbacio i ponovo kupio sve nanovo za 30 miliona. Pa do sada je utroseno toliko jer opet mora ispocetka.

    13. Radnik PURS

      Evo i plana nabavki u Poreskoj upravi RS i rasporeda poslova koje ce da odrade Lanaco i Prointer. http://www.poreskaupravars.org meni javne nabavke. Zanimljivo je da je preko 50% stavki plana nabavki zapravo poslovi koje ce Prointer da odradi, a nesto ce biti i za Lanaco i SnT. Krenimo redom:
      -SAP 2.800.000KM (SnT Lanaco i Prointer),
      -Sigurnosni pen-test 50.000KM (isti kao i u HE Trebisnica koju je dobio Prointer),
      -Wmware licence 50.000 (Prointer),
      -Komunikaciona oprema 150.000 (Prointer),
      -Backup rjesenje 50.000 (Prointer),
      -Nadogradnja servera 400.000 (Prointer),
      -Laptopi 75.000 (Prointer),
      -Pc racunari 70.000 (Prointer),
      -Rezervni dijelovi 50.000 (ovo bi mogao i neko drugi da dobije),
      -Microsfot licence 100.000 (naravno Lanaco),
      -AV licence 30.000 (Lanaco),
      -Informaticki kursevi 50.000 (Prointer),
      -Revizija informacionog sistema 200.000 (ovo je tek zanimljiva stavka koja je cisto izvlacenje para u interesu RS),
      -Najam kopir aparate 187.000 (Prointer ili Alf-om).
      -itd (Prointer).
      UKUPNO JE PLANIRANO PREKO 4.000.000KM (4 MILIONA KM).
      Vise od pola stavki plana nabavki jesu poslovi za sina Igora. Novina jeste i edukacija koju ce Prointer da drzi Poreskoj upravi i drugim javnim preduzecima koja odjednom izdasno pocinju da ulazu u edukaciju i opet skupo placaju sve poslove i usluge Prointer i Lanaco.

    14. Vuleta

      Svi mi znamo ko je radio SAP u PURS, ali znamo i ko ce da radi sada i pokupi ova 2.5 miliona KM, kao i zbog cega je sve prolongirano predhodnih mjeseci. Do sada je potroseno preko 20 miliona za ovu budalastinu od SAP i nista jos ne radi, a projekat nije stigao ni do pola nakon 5 godina izivljavanja SAP-ovaca, i ovih koji rade. Epilog je da je vecina zaposlenih iz IT pobjegla iz PURS jer neko ce morati u zatvor za ovako trosenje novca i potpisivanje zapisnika. Direktorica kao vojinik SNSD samo gura milione u ovaj projekat i trazi da j eniko nista ne pita po tom pitanju. Kako se pojavio prosle godine Prointer sada milioni odose u racunare, servere, virtualizaciju….