Capital.ba

Roboti sve češće mijenjaju sezonske berače

07.06.2020. / 8:26

ZAGREB – Manjak radne snage problem je koji već neko prisutan u mnogim zemljama, a posebno se to odnosi na berbu sezonskog voća i povrća.

Roboti

Hrvatska takođe ima taj problem, malo je stalnih poljoprivrednih radnika, a često se zapošljavaju studenti ili penzioneri željni dodatne zarade, ali je i njih je svake godine sve manje. Hrvatska se tako proteklih godina suočavala sa znatnim nedostatkom berača. Dnevnice se tako penju i do viskokih 400 kuna, a procjenjuje sa da na godišnjem nivou nedostaje i do 10.000 berača.

Ovakav problem može imati i uticaj na turističku i gastronomsku ponudu, štandovi uz saobraćajnice mogli bi biti prazniji, a turistima bi tako ostalo manje mogućnosti da im se kroz prodaju voća i povrća prezentuje domaća poljoprivredna djelatnost.

Od ovog problema, čini se, nije izoliran niko, a pandemija uzrokovana novim koronavirusom  dodatno je pomrsila računa planiranja uvoza radnika.

Na primjer, u Velikoj Britaniji, princ od Walesa apelovao je na “vojsku” ljudi da pomognu u žetvi voća i povrća na poljima zemlje, dok je njegova vlada pokrenula kampanju “Pick for Britain”. S druge strane, osim ljudskom faktoru, sve više pažnje posvećuje se i alternativnim rješenjima, a ona se nalaze u tehnologiji.

Tokom protekle decenije razvijali smo pametne robote sposobne za kretanje po voćnjacima, prepoznavanje plodova i njihovo branje. Upravo ova vrsta automatizacije mogla bi ublažiti nestašicu radne snage i omogućiti proizvodnji da nastavi”, rekao je za BBC suosnivač kompanije Robotic Plus Steve Saunders.

Kako objašnjavaju iz Robotic Plus kompanije već imaju jednog robota koji se  koristi u SAD-u, na Novom Zelandu i u Evropi, a koji bi možda bio koristan uzgajivačima. Njihov automatizovani uređaj za pakovanje jabuka koristi usisavanje da osjetljivo pokupi jabuke s transportera, stavi ih u korpu za prikaz i usmjeri ih tako da strana s najboljom bojom bude okrenuta prema gore. Može pakovati oko 120 jabuka u minuti, tako da je to brže od ljudskog i puno konzistentnije – ne umara se i voće ima manje modrica, čak i pri najvećoj brzini.

Međutim da bi se postigao stvarni uticaj, potrebna je automatizacija tokom cijelog postupka. Zbog toga razvijaju i bespilotna zemaljska vozila koja se mogu kretati kroz voćnjake i polja. Oni koriste senzore za mapiranje okoline kako bi se mogli približiti biljkama bez da ih oštete.

Jedno od takvih je naš kombajn za kivi voće, kojeg je u početku razvio moj suosnivač Alistair Scarfe za vrijeme doktorata na Sveučilištu Massey u Palmerston North, Novi Zeland. Dokazao je da je moguće upotrijebiti robota za prepoznavanje voća, pružanje ruku, povlačenje i skupljanje u spremnik. Kivi-plodovi relativno su jednostavni kada vise s nadzemne nadstrešnice, ali nadamo se da ćemo ovaj dokaz koncepta upotrijebiti za prijelaz na drugo voće”, dodao je za BBC Saunders.

Roboti neće moći zamijeniti ljudski faktor u potpunosti, kao što je to primjerice dohvaćanje plodova skrivenih iza lišća, no ono na što se cilja jest automatizacija poslova koji se mogu automatizirati. Tako nedostatak radne snage ima potencijala smanjivati se, a posao će se u tim uslovina moći obavljati brže.

Automatizacija neće samo pomoći u smanjenju nedostatka radne snage u poljoprivredi, već će zaštititi radnu snagu tako što će im omogućiti učinkovitiju socijalnu udaljenost. Uz manje ljudi koji dodiruju proizvod, to bi trebalo biti i više higijenski. Za tri do četiri godine od sada možemo očekivati ​​da ćemo na poljima vidjeti više ove tehnologije nego što bismo inače”, zaključio je za BBC suosnivač tvrtke Robotic Plus Steve Saunders.

Poslovni.hr

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!