Capital.ba

Republika Srpska gubi milione na preduzeću “Ratarstvo”, koji odlaze u privatne džepove

13.07.2020. / 16:23

NOVA TOPOLA – Nemogućnost izdavanja zemljišta u zakup, bogaćenje pojedinaca, prevareni radnici, opljačkana i opustošena imovina preduzeća – sve ovo je epilog stečaja u preduzeću “Ratarstvo” a.d. Nova Topola, koji traje preko 12 godina.

Sve počinje 2008. godine, kada je otvoren stečaj u preduzeću Ratarstvo, koje je nastalo podjelom PIK “Mladen Stojanović” Nova Topola. Za stečajnog upravnika izabran je Slavko Vujančević, koji počinje da knjiži imovinu na preduzeće i predlaže da se obaveze od oko 10 miliona KM namire tako što će Vlada Republike Srpske postati vlasnik preduzeća, u prostorije Ratarstva bi se preselio Poljoprivredni institut, a imovinu u Trapistima bi unovčio i namirio obaveze, dok bi sva imovina koje samo u zemljištu ima preko sedam hiljada hektara čija vrijednost se procjenjuje na oko 500 miliona KM pripala Poljoprivrednom institutu, odnosno Republici Srpskoj. Taj prijedlog je naišao na odobravanje rukovodstva Poljoprivrednog instituta ali ne i od strane određenih interesnih grupa koje su imale druge planove.

Planove Vujenčeviću je pomrsila tadašnja “Hypo Alpe Adria“  banka, danas “Addiko” banka, koja je podnijela potraživanja zbog greške službenika na iznos od 3.209.652,57 KM. Banka je kasnije željela poravnanje na 1.100.000,00 KM ali je to stečajni upravnik uspio da ospori, da bi novi stečajni upravnik Dušan Kovačević, zaključio poravnanje s bankom u iznosu od 900 hiljada KM, što je klasična otimačina, isticao je tada bivši stečajni upravnik Vujančević. Mimo jasne odluke Osnovnog suda u Gradišci, okružni sud u Banjoj Luci donosi presudu u korist “Hypo Aple Adria” banke, odnosno, “Addiko” banke. Tužilaštvo čini očigledan previd jer ni jedna banka ne bi uzela manje nego što joj pripada, osim ako joj ne pripada ništa.

Obzirom da se javljaju brojne nelogičnosti i nepravilnosti, a rješenju se ne nazire kraj, na Dnevni red Vlade Republike Srpske stavlja se razmatranje informacije o stečajnom postupku preduzeća “Ratarstvo” a.d. Nova Topola pod tačkom 4. Međutim, razmatranje o Ratarstvu nikada nije došlo došlo na sjednicu Vlade RS. Nikome nisu poznati razlozi zbog čega.

Nakon pritiska od strane stečajnog sudije Midhe Vukalića, Slavko Vujančević odlazi sa pozicije stečajnog upravnika u Ratarstvu, a njega nasljeđuje Dušan Kovačević. Njega su se, kako kažu radnici, najviše plašili. Tada počinje isplata potraživanja radnicima i razni pritisci na radnike, a ako se uzme u kontekst grada Gradiške, gdje su većina tih ljudi poljoprivrednici kojima treba zemlja, a većinu zemlju uzima u koncesiju, jasno je da su morali popustili.

Međutim, 19 radnika ne želi da odustane, već nastavlja dalju borbu angažujući advokate iz Sarajeva, jer niko iz RS ih nije smio zastupati. U sve se uključuje gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, koji je prvo obećavao radnicima da će im pomoći u rješavanju stečaja, a zatim je učestvovao u pritiscima na radnike, kako bi uzeli ponuđenu otpremninu.

Adžić je išao toliko daleko da je optužio radnike na Sjednici Skupštine grada Gradiška da oni žele da dovedu Arape i da su njima namijenili zemlju Ratarstva. Zbog ovih izjava gradonačelnik Adžić je zaradio krivičnu prijavu.

Adžića tužba nije zaustavila da se bavi Ratartvom na svoj način. Pa je prošlog mjeseca na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske izjavio da je od ministra Pašalića dobio obećanje da će Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo uložiti napor da se riješi problem i ubrza proces dodjele poljoprivrednog zemljišta u zakup, čime bi lokalna uprava mogla da objezbijedi ukupno 4,5 hiljade hektara za domaće proizvođače.

“Naš cilj je da to zemljište dodijelimo na korištenje poljoprivrednim proizvođačijma sa područja Gradiške koji će ga koristiti za dalju poljoprivrednu proizvodnju”, istakao je na pomenutom sastanku Adžić.

Ovo je samo bilo jedno od predizbornih obećanja poručili su tada radnici. No, posebno su zanimljive izjave ministra Pašalića, koji je rekao da  još nije riješeno pitanje preraspodjele poljoprivrednog zemljišta koje je trenutno pod koncesijom određenih privrednih subjekata.

“U narednih desetak dana obaviću razgovore sa predstavnicima privrednih subjekata, od kojih su neki van Republike Srpske, kako bi konačno vidjeli šta ćemo da radimo sa tim zemljištem jer sada držimo u neizvjesnosti naše proizvođače. Nama je cilj da objezbijedimo dovoljne površine domaćim proizvođačima”, istakao je Pašalić.

Pašalić potvrdio da zemljište Ratarstva daju u koncesiju

Upravo ovom izjavom Ministar Pašalić je potvrdio da se zemlja Ratarstva izdaje u koncesiju, što je potpuno nelegalno. Zemlja površine oko 7,5 hiljada hektara rasparčana je između nekoliko velikih poljoprivrednika u Gradišci i dijela malih poljoprivrednika, koji koriste od 10 do 50-ak hektara zemlje.

Zemlju su zaposjeli Pero Dukić vlasnik preduzeća “Vita land” d.o.o. Gradiška i Bogdan Sladojević, vlasnik preduzeća  “Agroexport” d.o.o. Gradiška, te drugi preduzetnici koji su bliski SNSD-u, među kojima se pominje i Darko Sekimić, vlasnik preduzeća “Darko Komerc”, koji je oštetio budžet Republike Srpske iskopima za 500 hiljada KM.

Pero Dukić i Bogdan Sladojević ilegalno naplaćuju koncesiju poljoprivrednicima u Gradišci

Pero Dukić uz Bogdana Sladojevića obrađuje najveći dio zemlje Ratarstva. Dukić je od same privatizacije Ratarstva učestvovao u raspodjeli imovine, mašina i priključaka. Ono što je posebno zanimljivo jeste način naplate koncesije, jer svi koji žele da obrađuju zemlju moraju dobiti odobrenje od Dukića. Pošto zemlja nije njegova, samo rješenje je fiktivno. Ipak, to ne sprečava Dukića da naplaćuje koncesiju, a iza njega stoji čitav državni aparat na čelu sa Ministarstvom poljoprivrede.

Prije nekoliko mjeseci u periodu sjetve, izbio je sukob u naselju Cerovljani kod Gradiške. Tu su seljaci željeli da obrađuju zemlju, međutim, Dukić im to nije dozvolio. Ta zemlja godinama zarasta u korov i potpuno je neiskorištena, ipak Dukić ne dozvoljava da iko obrađuje zemlju, a ono što su nam seljaci u neformalnom razgovoru rekli, je da ako bilo ko krene obrađivati zemlju, po nepisanom pravilu, zemlja je njegova.

Uspjeli smo da stupimo u kontakt sa jednim od malih proizvođačem, koji obrađuje nekoliko desetina hektara. On nam je u povjerenju potvrdio da nema nikakvu dozvolu u obradi zemlje. Kako kaže politika je glavna i bez političkog uticaja ne možete ništa da dobijete. On redovno podmićuje službenike kako bi opstao i nastavio da radi na ničijoj zemlji.

Pored ove stuacije Dukić ograđuje zemlju u Novoj Topoli, za koju radnici Ratarstva tvrde da ograđeni dio nije njegov. Dukić se prvi upleo i u rasparčavanje imovine propale firme “Farmland”, naplaćujući svoja potraživanja na taj način. Firma “Farmland” a.d. Nova Topola je takođe bila u vlasništvu PIK-a “Mladen Stojanović”, a njeno rukovodstvo je na nezakonit način prisvajalo dio zemljišta i knjižilo na “Farmland” kako bi mogli doći do većih podsticaja i kredita.

Nakon što smo kontaktiralo Dukića, on je kratko odgovorio da obrađuje samo deseti dio zemlje Ratarstva i da želi da se nađe s našom ekipom ali da je trenutno zauzet i nije u prilici da daje izjave. Sada već bivši stečajni upravnik Dušan Kovačević, koga je sud razriješio te funkcije tek nakon pisanja našeg portala, jer je po starosnoj dobio morao biti razriješen, u nekoliko navrata je u saradnji sa sudijama Midhom Vukalićem i Dejanom Petričićem, prodavao imovinu Ratarstva Dukiću ali naša ekipa nikako nije moga doći u posjed tih transakcija. Isto tako do tih transakcija nije mogao doći ni Odbor povjerilaca Ratarstva.

Pored Dukića, drugi poljoprivredni proizvođač iz Gradiške Bogdan Sladojević se takođe vezuje za brojne afere s Ratarstvom, ona koja je i danas aktuelna je kupovina Radne jedinice “Cerovljani”, koju je Bogdan Sladojević kupio za 180 hiljada KM, iako je procijenjena vrijednost radne jedinice iznosila oko 5,5 miliona KM. Sladojević se u početku pravdao da je ulagao novac u rekonstrukciju Radne jedinice, što nije istina. Ono što su nam pravnici rekli u ovom slučaju jeste činjenica da se imovina ne može kupiti za manje od 30 odsto njene procjenjene vrijednosti, dok je Sladojević Radnu jedinicu dobio za manje od pet odsto ukupne procijenjene vrijednosti.

Naša ekipa je nekoliko puta pokušala stupiti u kontakt sa rukovodstvom preduzeća “Agroexport” Bogdana Sladojevića ali bezuspješno. Sladojevića vežu za brojne afere, a najpoznatija je ona vezana za gradišku “Levitu” gdje nakon privatizacije tog preduzeća radnici do dan danas nisu dobili svoje plate.

Sladojeviću je kupovinu pomenute imovine u Cerovljanima omogućio sudija Branislav Maletić, kojem je, kako tvrde radnici Sladojević za tu uslugu kupio stan u Banjoj Luci. Maletić je poznat kao sudija sa brojnim malverzacijama, a posljednja je ona sa suđenjem Draganu Naercu, kojeg je Maletić osudio iako je Naerac u pritvoru u Francuskoj, o čemu je pisao Žurnal.

Korumpirani sudovi i tužilaštvo

Rak rana ovog sistema su sudovi i tužilaštva, tvde radnici i njihovi advokati, preko kojih se godinama bore sa korupcijom u pravosuđu ali bezuspješno. Glavni krivci za propast Ratarstva su, kako tvrde radnici sudije Okružnog suda Midho Vukalić i Dejan Petričić, sudija osnovnog suda u Gradišci Branislav Maletić, tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka Želimir Lepir i čitav sistem pravosuđa koji odbija sve tužbe i žalbe radnika, nalazeći uvijek način da presude u korsti privatnih lica.

Nemar Tužilaštva je posebno vidljiv na primjeru nezakonite prodaje imovine Ratarstva preduzeću “Savić company”, poznatijem kao “Savimix”. Ovdje je bez ikakve potrebe uključen notar Zlatan Ljubljanac, preko kojeg su vršene transakcije, gdje je Ljubljanac nakon nekoliko mjeseci uplatio novac Sudu, čime je prekršen ugovor koji jasno kaže da novac treba da bude uplaćen u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.

“Zakonom o Izvršnom postupku i Zakonom o stečajnom postupku kupac mora u roku od 30 dana uplatiti dogovorenu cijenu na račun preduzeća, što je u oglasu licitacije jasno navedeno. Ne može kupac uslovljavati prodavca sa donošenjem Rješenja o dosudi”, pojašnjavaju pravnici.

Ove zakonske odredbe nisu spriječile Lepira da oslobodi Kovačevića i Savića bilo kakve odgovornosti.

Odbor povjerilaca pravi najveći problem sudijama i privatnicima

Odbor povjerilaca je jedina šansa borbe preostalih 19 radnika. Tu ih je maksimalno blokirao stečajni upravnik Kovačević. Članove Odbora povjerilaca su Kovačević i sudija Vukalić smjenjivali i radili bez njihovog znanja. Svaka Skupština odbora povjerilaca se samo zakaže, sudija se ne pojavi, i sve se ostavi za naredni datum. Zadnja skupština, održana 30.08.2019. godine, nosila je mnogo nezakonistosti u Rješenju Okružnog privrednog suda Banjaluka, protiv kojeg je član Odbora povjerilaca ispred radnika, njihov advokat Avdo Salihbegović, podnio tužbu.

Radnike žele da ućutkaju putem Fonda PIO, koji je otkupio njihova potraživanja, međutim, radnici se ne predaju već traže odgovornost i pitaju zašto Fond PIO otkupljuje potraživanja radnika ako i prema njemu postoje obaveze.

Naša ekipa je uporno tražila novog stečajnog upravnika ali nam se na broj preduzeća niko nije javljao. Kako saznajemo jedini zaposlen u preduzeću je Ostoja Crnogaća, koji radi na održavanju, a za kojeg smo iz Fonda PIO doznali da je u penziji.

Kada sve sumiramo dolazimo do zaista poraznih podataka u kojima su najveći gubitnici Republika Srpska i grad Gradiška, odnosno njihovi građani. Prostom računicom koju znaju svi poljoprivrednici iz Lijevče polja, u kojoj godišnja koncesija za jedan dunum košta oko 100 KM, a Ratarstvo u svom posjedu ima oko 7,5 hiljada hektara, što je 75 hiljada dunuma, što znači da je godišnje nestajalo oko 7,5 miliona KM. Ako uzmemo u obzir da sve traje 12 godina, možete naslutiti koliko je novca isisano kroz ove malverzacije.

Mikro Mreža

Share Tweet Preporuči

Tagovi:

Povezane vijesti

Komentari

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!