Rekultivacija zemljišta za proizvodnju zdrave hrane
08.12.2015. / 15:19
UGLJEVIK, U pet plastenika površine oko 2.500 metara kvadratnih koji su završeni u okviru Rudnika i temoelektrane /RiTE/ Ugljevik, počela je proizvodnja povrća, čime su degradirani i neiskorišteni prostori vraćeni u prvobitno stanje, odnosno stavljeni u namjenu proizvodnje zdrave hrane.
Rukovodilac Sektora za investicije, razvoj i projektovanje RiTE Ugljevik Cvjetko Stojanović rekao je da je ovo pilot projekat kojim će biti iskorištena takozvana otpadna energija i koji će doprinijeti povećanju energetske efikasnosti.
“Završili smo jesenju sjetvu sezonskih kultura. U dva plastenika zasijana je mlada salata, u dva mladi luk, a u jedan špinat”, rekao je Stojanović i dodao da je sljedeći korak toplifikacija.
On je pojasnio da će na ovaj način biti omogućen i uzgoj vansezonskih kultura. “Očekujemo da ćemo radom na ovih pet plastenika steći određena iskustva za dalju fazu koja se odnosi na revitalizaciju već degradiranog prostora usljed površinske eksploatacije uglja”, rekao je Stojanović novinarima.
On je istakao da se ovaj prostor na području opštine Ugljevik mora učiniti multifunkcionalnim, odnosno dostupnim većem broju korisnika. “Neophodno je da formiramo šumske ili akvatične sisteme dostupne širem broju zainteresovanih građana, potencijalnim korisnicima za razvoj lovnog turizma i slično”, rekao je Stojanović.
Rukovodilac Područne jedinice Bijeljina za pružanje stručnih usluga u agraru pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske Zoran Maletić rekao je da se RiTE Ugljevik registrovao kao korisnik podsticajnih sredstava za potrebe proizvodnje hrane.
“Ovo je dobar primjer u kojem su iskorištene otpadne vode za pet plastenika u kojima se proizvodi povrće, koje će u prvoj fazi biti korišteno za potrebe sopstvene kuhinje”, rekao je Maletić.
On je naglasio da resorno ministarstvo podržava ovakve projekte sa 30 odsto sredstava od uloženog u plasteničku proizvodnju.
Maletić je naveo da RiTE Ugljevik planirala da uradi i grijanje u plastenicima jer je riječ o objektima koji imaju automatizovano otvaranje i zatvaranje i u kojima će moći da se proizvode razne kulture.
Šef tima koji je radio na plastenicima RiTE Ugljevik Milan Spasojević kaže da su plastenici prilagođeni uslovima kako bi koristili toplotnu energiju koja se, inače, rasipa. “Ovo je prvi dio projekta, drugi je instalacija grijanja”, rekao je Spasojević i naveo da će sve proizvedene količine biti predate restoranu društvene ishrane RiTE.
On je dodao da će svi viškovi biti plasirani na tržište.
Rukovodilac Službe za rekultivaciju, ekologiju i upravljanje otpadom u Radnoj jedinici Rudnik Ljiljana Rudić Mihić podsjetila je da se, osim ovih ekoloških projekata u okviru RiTE, intenzivno radi i na rekultivaciji zemljišta još od 2006. godine.
“Od tada, pa zaključno sa 2015. godinom, rekultivisano je 156.000 hektara i time zasađeno 586.000 šumskih sadnica. Prednost se daje lišćarima jer su autohtone vrste i čine 70 odsto zasada u odnosu na četinare”, rekla je Mihićeva.
Ona je navela da je prosječni prijem sadnica od 75 do 80 odsto, te da je zadovoljavajući na ovom zemljištu, a čak i za šumarske uslove.
“Na ovaj način je uspostaljen eko-sistem, biodiverzitet, vraćene su životinje i biljke na ove degradirane površine”, rekla je Mihićeva i dodala da je značaj sađenja šumskih sadnica višestruk, počev od zaštite zemlje od erozije, zaštite vazduha, podzemnih i površinskih voda, a time i uspostavljanja biodiverziteta. Srna
Tagovi: cvjetko stojanovicplastenicirite ugljevikzoran maletic
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
BISER NAD BISERIMA JE DA SE U UGLJEVIKU PROIZVODI ZDRAVA HRANA. ŽAO MI JE ŠTO MORAM KONSTATOVATI, ALI UGLJEVIK JE JEDNA OD NAJZAGAĐENIJIH OPŠTINA U EVROPI. NARAVNO, RADI PRISUSTVA TERMOELEKTRANE KOJA NE RASPOLAŽE OGOVARAJUĆIM FILTERIMA. KAD BIH SAZNAO ČIJA JE OVO IDEJA LIČNO BIH OTIŠAO DA MU OKAČIM MEDALJU ZA HRABROST. OVO JE MOGAO DA URADI SAMO PRETJERANO LUD, ILI PRETJERANO HRABAR ČOVJEK. PA LJUDI MOJI, NE POSTOJI NI JEDAN FILTER KOJI ĆE ONEMOGUĆITI ZAGAĐENI VAZDUH DA UĐE U PLASTENIK. A ONDA ….. BOŽE SAČUVAJ. ZA GINISOVU KNJIGU “VJEROVALI ILI NE”