ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Ratarima za soju 150 KM po hektaru

Objavljeno u PRIVREDA

BANJALUKA – Ratari u Srpskoj koji se bave proizvodnjom soje ove godine dobiće prvi put 150 KM podsticaja po hektaru, a za ovu novu mjeru Vlada RS će izdvojiti pola miliona maraka.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je ova mjera uvršćena u Pravilnik o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2018. godinu.

– Očekujemo da će ove godine biti posijano najmanje 3.500 hektara soje, što je za 16 odsto više nego lani. Za novu mjeru ove godine biće izdvojeno ukupno 500.000 KM – potvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede. Istakli su da su povećane i premije za industrijsko bilje za 42 odsto i ove godine će iznositi 575.000 KM, u odnosu na 404.000 maraka, koliko je iznosio trogodišnji prosjek, od 2015. do prošle godine.

– Najveće povećanje premija ostvareno je za industrijsku uljanu repicu i to 88 odsto. Za ratare koji se bave ovom vrstom proizvodnje ove godine će biti izdvojeno 100.000 KM. Premija za industrijsku soju povećana je 49 odsto i iznosiće 150.000 maraka, a više novca ove godine dobiće i proizvođači duvana, ukupno 315.000 KM – naveli su u resornom ministarstvu dodavši da je premija za industrijski suncokret povećana 23 odsto.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da će ove godine za regres po hektaru sjetvene površine za strna žita, koji iznosi 200 KM, biti izdvojeno 2,5 miliona KM, što je 14 odsto više u odnosu na trogodišnji prosjek, dok će dodatnih 2,5 miliona biti izdvojeno za premiju za proizvedenu i merkantilnu pšenicu koja iznosi 0,05 KM po kilogramu.

– Iako su premija za proizvedenu pšenicu po kilogramu i regres po hektaru ostali isti kao lani, iznos koji će biti izdvojen za sjetvu i proizvodnju strnih žita je znatno veći, jer se svake godine povećava broj proizvođača, što govori da je ova mjera izrazito stimulativna – rekli su u ministarstvu.

Predsjednik Udruženja “Sela Semberije” Boško Radić ističe da je svako povećanje podsticaja značajno, te da vjeruje da će se ratari okrenuti većoj sjetvi industrijskog bilja.

– Za pšenicu već odavno postoji podsticaj i po kilogramu i po hektaru i bilo je logično da se ova mjera uvede i za soju, koju je isplativije sijati nego kukuruz. Ona ne iscrpljuje zemlju, tako da sijanje pšenice poslije nje ne zahtijeva mnogo đubrenja – rekao je Radić.

Poljoprivrednik iz Donjeg Žabara Branislav Stojišić ove godine planira da zasije oko 13 hektara soje, a dodatni podsticaji po hektaru olakšaće mu rad.

– Pozdravljam svako povećanje podsticaja jer smo do sada bili u nezahvalnom položaju u odnosu na kolege iz Brčkog koje su nam prve komšije. Kod njih su podsticaji po hektaru 400 KM, a mi nismo imali ništa. Sada ćemo im koliko-toliko biti konkurenti – rekao je Stojišić.

Pšenica

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je lani smanjen ukupni regres za sjetvu pšenice sa 250 na 200 KM po hektaru, ali je to urađeno zbog povećanja broja proizvođača.

– Nominalno, konstantno svake godine izdvajamo više novca.

Osim toga proizvođači u FBiH nemaju mjeru od 0,05 KM po kilogramu merkantilne pšenice, a RS će samo po tom osnovu ove godine izdvojiti 2,5 miliona – rekli su u ministarstvu. Glas Srpske

 

Ključne riječi:  , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+