Rastuće ekonomske sile jačaju zaštitni zid MMF-a
19.06.2012. / 11:30
LOS KABOS, Nove ekonomske sile, na čelu sa Kinom, obećale su pozamašna sredstva za jačanje globalnog zaštitnog zida u okviru Međunarodnog monetarnog fonda, što će fondu pomoći da gotovo udvostruči svoju moć kreditiranja da bi svjetsku privredu zaštitio od dužničkih problema u Evropi.
Kao jasan znak njihove snage u globalnoj ekonomiji, rastuće privredne sile prikupile su oko 95,5 milijardi dolara svježeg novca za MMF tokom samita Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta i onih u ubrzanom usponu u Meksiku, čime je ukupna kreditna moć fonda uvećana preko planiranih 430 milijardi dolara, prenijela je agencija AFP.
Organizacija sa sjedištem u Vašingtonu navela je da je kapacitet fonda uvećan na 456 milijardi dolara sa 430 milijardi, koliko je obezbijeđeno u aprilu. MMF trenutno ima 380 milijardi dolara na raspolaganju za kreditiranje.
Novac je, međutim, došao uz upozorenje da stvari moraju da se mijenjaju u fondu, u kom već dugo dominiraju sada posrnule ekonomske sile iz Evrope i SAD.
MMF je saopštio da je Kina obećala 43 milijarde dolara, Brazil, Rusija, Indija i Meksiko po deset milijardi, Turska pet milijardi, dok je još nekoliko ekonomija, među kojima su Južna Afrika, Kolumbija, Malezija, Novi Zeland i Filipini, obećalo manje sume.
Direktorka MMF-a Kristin Lagard rekla je da je još 12 zemalja ponudilo novac za fond tokom sastanka G20 u Los Kabosu u Meksiku, čime je ukupna broj donatora povećan na 37. SAD ne učestvuju u jačanju zaštitnog zida fonda.
Doprinosi pokazuju “snažnu posvećenost članstvu, da bi se osiguralo da MMF ima dovoljno sredstava da ispuni svoj mandat u interesu globalne finansijske stabilnosti”, navela je Lagardova.
“Male i velike zemlje su se odazvale našem pozivu na akciju, a još će ih se priključiti. Pozdravljam njih i njihovu posvećenost multilateralizmu”, navela je ona, dodajući da će nova sredstva biti upotrebljena samo kao “druga linija odbrane”, nakon iscrpljenja postojećih sredstava.
“Ovo je prvi put da će fond biti ojačan bez učešća SAD, što pokazuje značaj zemalja u usponu”, poručio je predsjednik Meksika Felipe Kalderon.
Ovo je drugo po redu punjenje kofera MMF-a u posljednje tri godine i, mada predstavlja pobjedu za Lagardovu, ipak je ispod njenog prvobitnog cilja da obezbijedi 600 milijardi dolara.
“Postoji zabrinutost da zaštitni zid koji je dostupan možda neće biti dovoljan da se izbori sa širenjem krize. Sredstva za koja se očekuje da će biti potrebna Evropi i MMF-u manja su nego što se procijenjivalo prije godinu dana, a kriza je, s druge strane, ozbiljnija”, rekao je na samitu premijer Indije Manmohan Sing.
Zemlje u usponu žele povećanje glasačke moći u fondu, da bi bolje odslikavala njihov sve veći značaj u svjetskoj ekonomiji. Izmjene još nisu stupile na snagu, budući ih da neke države, poput SAD, najveće članice MMF-a, još nisu ratifikovale u domaćem zakonodavstvu.
“Ekonomije u usponu spasavaju Evropu i zaslužuju mjesto za stolom gdje se odlučuje. Nečuveno je da zemlja veličine Belgije ima veću glasačku moć u MMF-u od Južne Afrike ili Argentine”, poručila je portparol humanitarne organizacije “Oksfam internešnel” Džezmin Barnli. Tanjug
Tagovi: dzezmin barnikinakristin lagardmeksikommftopvasington
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
