Capital.ba

Rad na crno i minimalac koštaju Fond PIO 60 miliona KM

14.01.2016. / 12:54

– Na platu ispod 400 KM u RS trenutno prijavljeno oko 74.000 radnika
– Čak 2.639 radnika sa VSS je prijavljeno na platu od 370 do 400 KM

BANJALUKA, Zbog neprijavljivanja radnika ili prijavljivanja na minimalac Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS godišnje gubi oko 60 miliona KM prihoda, pokazala je analiza Fonda PIO.

U Fondu PIO su za poslovni portal CAPITAL.ba rekli da su ovu analizu uradili upravo s ciljem kako bi vidjeli koliko se manje novca po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje slije na njihov račun po nekoliko osnova, kao što su prijava na najnižu osnovicu, potpuno neprijavljeni radnici i slično.

„Kada bi bili uvedeni platni razredi i to tako da je na najnižu osnovicu moguće prijaviti samo NK radnike, radnike sa SSS na 400 do 450 KM, sa VŠS na 600 KM, a da zaposleni sa VSS ne mogu biti prijavljeni na platu nižu od prosjeka u Republici Srpskoj, prihod po osnovu doprinosa za PIO, pri sadašnjoj strukturi zaposlenih, bio bi veći za oko 60 miliona KM na godišnjem nivou“, kazali su u Fondu PIO.

U evidencijama Fonda PIO na platu ispod 400 KM u RS trenutno je prijavljeno oko 74.000 radnika, od čega je 16.000 radnika prijavljeno na manje od 370 KM, što je zakonski minimum.

„Čak 2.639 radnika sa VSS je prijavljeno na platu od 370 do 400 KM, dok je njih još 5.992 prijavljeno na pola radnog vremena, sa kraćim radnim vremenom i slično“, naglasili su u Fondu.

Predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS Tane Peulić kaže da je problem prijavljivanja radnika na minimalac posebno izražen u niskoakumulativnim granama kao što su industrija tekstila, kože i obuće, trgovina, ali da je ovaj problem veoma prisutan i u grani koju on predstavlja.

„Određena preduzeća u grani koju predstavljam su sistematizovali sva radna mjesta kao NK i radnicima odredili minimalnu platu na koju plaćaju obaveze. Ja sam u više navrata postavljao pitanje rukovodstvima tih preduzeća kako je moguće da u firmi koja ima 150 radnika nema nijednog ni PK ni KV radnog mjesta“, rekao je Peulić.

Komentarišući podatke Fonda PIO, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić ističe da je ključno pitanje šta rade kontrolni organi.

„Mislim da je pokušaj da u RS bude povećana najniža plata potpuno pogrešan put. Treba spriječiti one koji nemaju pravo da isplaćuju najnižu platu to čine. Šta rade kontrolni organi? Kako je moguće da radnik sa visokom strčnom spremom bude prijavljen na 370 KM? To je nemoguće i to svi znamo. Unija udruženja poslodavaca RS podržava svaku mjeru koja će tu uvesti reda, ali to nije povećanje najniže plate“, naglasio je Škrebić.

Poslodavci neredovno ili nikako ne uplaćuju doprinose za 21.000 radnika

Alarmantan je i podatak da odredjen broj poslodavaca u Republici Srpskoj ne uplaćuju redovno doprinose za 21.000 radnika, od čega za polovinu njih poslodavci uopšte ne plaćaju obaveze na plate već duži vremenski period.

Tane Peulić je istakao da u RS ima dosta preduzeća koja ne uplaćuju obaveze ni na minimalne plate i po deset godina.

„U mojoj grani poslodavci neredovno uplaćuju doprinose za oko 30 odsto radnika. Državni organi bi trebali ozbiljnije da se pozabave ovim pitanjem“, naglasio je Peulić.

Dragutin Škrebić je istakao da je najveći broj radnika za koje se neredovno uplaćuju doprinosi zaposlen u preduzećima čiji je vlasnik država.

„Naravno, mi to ne podržavamo. Mi tražimo da se stope poreza i doprinosa smanje, ali da niko ne bude oslobođen te obaveze“, rekao je Škrebić.

 

CAPITAL: Marina Čigoja

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Rad na crno i minimalac koštaju Fond PIO 60 miliona KM

    1. Istina pusti maglu

      Ma pusti rad na crno, Fond je pojeden iznutra.
      Taj nesretni Milić, kroz javne nabavke i kamate koje je plaćao za četiri godine, iz Fonda iznio je u mandatu oko 100 000 000 km.
      Eto šta je Fond gurnulo u veliku dubiozu.
      On je za to debelo sebe nagradio i one bitne za njega koji ga čuvaju na poziciji, bez obzira što je Fond bankrotirao.
      Vama medijima davao po nekoliko hiljada, da pišete afirmativno. Ako slučajno neki iskoči zovu se telefonom moli se i plća i situacija se smiruje.
      Teška tragedija se desila u RS, a to je da je Fond PiO bankrotirao, potpuno kada je Mladen Krilić bio direktor.
      To je neoboriva priča!
      Fond se u budućem periodu treba zvati agencija za rješavanje o pravu, obzirom da su ga potpuno normativno devastirali. Biće ga jako teško izliječiti, dakle teško mu ima spasa.

      Zato je nesretni i nadsve korumpirani Mladen Krilić, ženu i snagm fonda PIO smjestio u Unikredit banku, ni manje ni više nego za direktora.
      Po ocjeni svih, ista bi trebala da odgovara za kriminal koji je počinila u propaloj Bobar banci, kod nas su mogući i takvi apsurdi.
      A šta je sa kredita za radnike, koje su navratili Bračni par, da se kao fol fiktivno zaduže kod Bobar banke a danas to ljudi vraćaju, svaki od njih blizu po 40000 km.
      Nikom ništa, nema napredka ovo društvo niti ovaj narod dok se ovakvi kao što je Mladen Krilić i njemu slični ne dovedu tamo gdje im je i mjesto, a to je mnogo niže od ovoga što danas Krilić nažalost radi.

      Kaže jedan Bijeljinac kada smo ga pitali kako ocjenjujete Mladena Krilića, kakav je?

      On kaže:
      nikako,
      nisam čuo u Bijeljini da mi je neko rekao da mu je Mladen Milić prijatelj.

      Nažalost nije jedini sa ovakvim stvom svi tako misle, eto kakva ličnost figurira ovim gradom i ovom državom. Špijunaža, trač i druge ružne mjere su mu najveće akademsko znanje, koje je stekao u nekakvom svadbenom salonu Fabusa.

      Tragedija dragi moji!