ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Privreda traži izlaz

Objavljeno u PRIVREDA

BEOGRAD, Pregurali su tešku 2011. očekuju još težu 2012, a reformama se nadaju tek 2013. godine.

Nelikvidnost, pad potražnje i na domaćem i stranom tržištu, naslijeđeni problemi, siva ekonomija, samo su dio prepreka sa kojima će privrednici u Srbiji morati da se bore naredne godine. Naruku im ne ide ni to što ulazimo u izbornu godinu, pa i Vladu koja bi mogla da započne neophodne reforme, čekaćemo, najvjerovatnije do – jeseni.
– U narednoj godini očekuje nas više teškoća nego u 2011. jer planirano nismo realizovali, dok se tek početkom 2013. u Srbiji mogu očekivati neki reformski koraci – smatra Nikola Pavičić, počasni direktor kompanije „Tarket“ iz Bačke Palanke.
On podsjeća da smo u 2011. zabilježili veliki spoljnotrgovinski deficit i dodatno se zadužili u zemlji i inostranstvu, da nismo smanjili javnu potrošnju koja je glavni razlog problema u Srbiji, već smo je povećali.
– Sa takvim rezultatima ulazimo u 2012. godinu koja će biti mnogo teža, jer je ukupna situacija u svijetu vrlo složena – upozorava Pavičić. – Ono što je za Srbiju pravi hendikep, to su izbori. Ako izbori budu u maju, mi ćemo, u najboljem slučaju na jesen imati novu vladu, pa će toj vladi trebati još pola godine, da napravi temeljan program reformi. U 2012. godini ostaje ono što će uraditi 20.000 srednjih i malih preduzeća u Srbiji i od toga kako će se ona snaći, zavisi sudbina Srbije.
Dragoljub Vukadinović, predsjednik Upravnog odbora kompanije „Metalac“, ocjenjuje da će 2012. biti teška za srpsku privredu jer u nju ulazimo sa naslijeđenim problemima iz prethodne, dok će se dio teškoća sa kojima su suočene razvijene evropske zemlje i ne mogu da ih riješe prelitii na Srbiju.
– To svako treba da zna, da se prilagodi i traži nova rješenja – kaže Vukadinović, dodajući da su glavni problemi koji će i u Novoj godini mučiti srpsku privredu biti isti: nelikvidnost, siva ekonomija, rashodi budžeta koji će biti povećani u izbornoj godini, inflacija i nizak standard i pad kupovne moći stanovništva.
Prema njegovim riječima, u skorijem roku mogao bi da bude riješen problem nelikvidnosti i da se nađe model kako da dio kratkoročnih kredita privrede bude pretvoren u dugoročne, kako bi domaća ekonomija lakše prevazišla probleme u 2012. godini.
Toplica Spasojević, predsjednik Asocijacije menadžera Srbije, smatra da dobar odgovor na krizu može da bude okretanje tržištima zemalja koje nisu zahvaćene recesijom, kao i angažovanje domaćih neiskorišćenih potencijala, prije svega, u energetici i poljoprivredi.
– Ova godina nije bila laka, mislili smo da će sljedeća biti lakša, ali su se nastavili loši trendovi u EU i ne ide nam naruku ekonomska kriza u tri zemlje, koje imaju najviše banaka u Srbiji, a to su Austrija, Italija i Grčka – napominje Spasojević.
On ističe da Srbija ima kvalitetne menadžere, neiskorišćene kapacitete i da je krajnje vrijeme da se okrenemo sebi i sopstvenim potencijalima kako bismo uspješno odgovorili na izazove koje opšta kriza nosi.
– Imamo mogućnosti da se okrenemo tržištima koje nismo ili smo ih malo koristili, kao što je Rusija, Kazastan, Bjelorusija, Kina, Indija, zemlje iz svijeta nesvrstanih.
Generalni direktor „Dunav hrana grupe“ Slobodan Petrović smatra da se mora raditi na nekoliko frontova, a najprije olakšati položaj privrede i smanjiti opterećenje privrede i troškove za administraciju. On ističe da je neophodno preispitati i politiku prema evropskoj zajednici kada je riječ o zaštitnim carinama.
– Usvojili smo prelazni trgovinski sporazum unilateralno i počeli da ga primjenjujemo, a on je podrazumijevao skidanje zaštitnih mjera za privredu od uvoznika, uvozne opreme i materijala i robe – ističe Petrović, napominjući da se te carine u ovom trenutku praktično svode na nulu.
On dodaje da smatra da bi od 2012. ili 2013. godine morali to da promijenimo i ponovo pregovaramo sa evropskom zajednicom, jer je očigledno da za narednih pet godina sigurno nećemo ući u evropsku zajednicu.
– Mislim da bi naša država morala da pregovara da vrati dio tih zaštitnih mjera, inače će naša privreda izuzetno teško opstati – upozorava Petrović, ukazujući da srpska privreda ima problem sa plasmanom robe na domaće tržište, jer je uvozna roba jeftinija.
– Nama je ova godina bila izuzetno uspješna, iako već od njene polovine osjećamo krizu – kaže Ninko Tešić, direktor „Impol Sevala“.
– Kupci kupuju manje. U 2012. te tendencije će se nastaviti. Biću srećan ako pad tražnje bude deset odsto. Nećemo otpuštati zaposlene. Krajem godine će se završiti naša 15 miliona evra vrijedna investicija zahvaljujući kojoj ćemo zaposliti dvadesetak ljudi.
Slatkiši u krizi
Miroslav Miletić, generalni direktor „Bambija“, kaže da je taj koncern u ovoj godini, i pored pada potrošnje konditorskih proizvoda, zabilježio dobre poslovne rezultate.
– Konditorska industrija Srbije je u ovoj godini, poslije gotovo decenije rasta i spoljnotrgovinskog suficita, zabilježila značajan pad, što za „Bambi Banat“, kao lidera, možda neće moći da se kaže na kraju, kada budemo sumirali rezultate – naglašava Miletić.
Pukao kaiš
Miroslav Miletić ističe da će iduće godine obilježiti i jedan lični jubilej, 30 godina rada, te da sve te godine sluša istu najavu političara: „Stežite kaiševe, naredna godina će biti teža“.
– Pošto kaiševi više nemaju mogućnosti za stezanje, nema nam kuda nego onako kako je knjaz Miloš radio, da jednostavno napravimo novi poslovni uspjeh – zaključuje Miletić. Novosti

Ključne riječi:  , , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+