Capital.ba

Prinosi manji do 60 odsto

26.07.2010. / 7:35

SARAJEVO,  Zbog izuzetno loših vremenskih uslova ove godine prinosi poljoprivrednih kultura u BiH manji su za 60 odsto, što je ugrozilo egzistenciju velikog broja poljoprivrednika i dovelo do poremećaja na tržištu.
 
Mali prinosi posljedica su hladnog proljeća te obilnih kiša na prelazu iz proljeća u ljeto, što nije dozvolilo razvoj biljaka, dok su mnoge usjeve dokusurili poplave i grad.
 “Prinosi svih kultura u Republici Srpskoj niži su za 60 odsto. Urod pšenice kreće se od 150 do 200 kg po hektaru, a rijetki su izuzeci da iznosi oko 250 kilograma, dok je u ranijim godinama prinos dostizao 450 do 500 kg. Sa prihodom od 40 odsto seljak ne može da pokrije osnovne troškove, a kamoli nešto da zaradi. Ista takva situacija je sa kukuruzom i drugim kulturama”, kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika – stočara RS.
Ističe da je za 240.000 ljudi u RS, koji se bave poljoprivredom, ova godina nezapamćeno teška, ali da ih odluka Vlade RS o otpisu duga za đubrivo može spasiti od potpune propasti.
“Seljaci ne mogu dobiti repromaterijal za novu sjetvu ukoliko ne izmire dugove. Otpisom duga za đubrivo bili bismo razduženi i spasili bismo jesenju sjetvu. Nismo odustali ni od otpisa dugova za naftu”, kaže Usorac.
Dodaje da se podbačaj u prinosima već osjeća kroz nestašicu kukuruza i pšenice na tržištu, dok im istovremeno cijena na tržištu raste.
“Pšenica uglavnom ide u izvoz za Tursku. Ne znam gdje će i po kojoj cijeni mlinovi nabavljati pšenicu, ali njihova priča da će je uvesti po nižoj cijeni pada u vodu”, kaže Usorac.
Dodaje da manjak ponude uzrokuje i poskupljenje povrća, zbog čega neće biti isplativo pravljenje zimnice.
“Sve će to kroz više cijene platiti potrošači”, naglašava Usorac.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kaže da je bh. poljoprivreda ove godine najviše stradala u cijelom regionu.
“U Srbiji prinosi su zbog vremenskih nepogoda manji od 10 do 15 odsto, u Hrvatskoj oko 20 odsto, a kod nas znatno više”, kaže Jeleč.
Dodaje da cijena žita na svjetskim berzama strelovito raste usljed stoljetne suše u Rusiji i da se, s obzirom na loše prinose kod nas i u zemljama okruženje, može očekivati dalji skok cijena, što će posljedično dovesti i do poskupljenja stočarskih proizvoda.
Vjekoslav Selak, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede Damira Ljubića, kaže da vremenske nepogode pogađaju domaću poljoprivredu tri godine u nizu, jer su 2008. bili sušno ljeto i kišovita jesen, a prošlu godinu “začinile su” poplave i grad.
“Poljoprivrednici će ove godine osjetiti manjak prihoda, dok će tržište reagovati poskupljenjima”, kaže Selak.
Konstatuje da su mogućnosti Ministarstva da pomogne poljoprivrednicima ograničene, ali da je kao vid podrške uvedeno regresiranje osiguranja usjeva.
“Svjesni smo da je poljoprivrednicima, pogotovo malim, stopa premije osiguranja usjeva visoka, te im na ovakav način pomažemo da se zaštite od nepogoda”, objašnjava Selak.
I dok je u većem dijelu BiH godina bila izuzetno teška, u Hercegovini bi je, da nije bilo nedavnog grada u Ljubuškom, pamtili kao jednu od najboljih poslije rata.
“Zahvaljujući ulasku u trgovačke lance, naporima koje smo uložili pritiskom na vlasti da reduciraju uvoz, imali smo sve uvjete da ostvarimo dobre rezultate. Čak su i cijene proizvoda bile dobre. Ali, onda se desio grad, koji je zahvatio 30 do 40 posto ljubuške općine”, kazao je Miro Ćutuk, predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačke županije, i dodao da među proizvođačima ima i onih kojima su nasadi sto odsto uništeni.
Ugovori sa trgovačkim lancima
Elementarna nepogoda u Ljubuškom ugrozila je ugovore koji su poljoprivrednici imali sa trgovačkim lancima, kojima su nakon dugogodišnjih napora, uspjeli plasirati proizvode.
“U pitanju je vjerodostojnost ugovora s robnim lancima, a manjak ponude osjetiće se i na pijaci u Tasovčićima, kod Čapljine, gdje plasiramo proizvodnju. Sve to, nažalost, biće nadomješteno robom iz uvoza”, kaže Miro Ćutuk, predsjednik poljoprivrednog udruženja. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!