Priliv deviznih penzija pao za 47 miliona KM

04.10.2013. / 9:28

BANJALUKA, Novčane doznake iz inostranstva u BiH, koje uključuju pomoć dijaspore i priliv deviznih penzija, u prvom polugodištu ove godine manje su za oko 44 miliona KM nego u istom periodu lani.

Prema podacima Centralne banke BiH, ino-doznake u prvih šest mjeseci iznosile su oko 1,68 milijardi KM, što je za 2,5 odsto manje u poređenju sa šestomjesečnim prilivom iz 2012, koji je iznosio 1,72 milijarde KM.

Iz strukture doznaka vidljivo je da je do pada priliva došlo isključivo kod penzija koje su naši građani zaradili u inostranstvu, a ne zbog “zavrtanja slavine” gastarbajtera.

Naime, primanja penzionera iz inostranstva snižena su za 47,2 miliona KM (sa 704,4 na 657,2 miliona KM), dok su, pak, lični transferi preko banaka povećani za milion maraka (sa 993,6 na 994,6 miliona KM), a ostale doznake za 2,3 miliona KM (sa 24,5 na 26,8 miliona KM).

Analitičari ukazuju da se BiH nalazi među zemljama čija je ekonomija visokozavisna od ino-doznaka dijaspore, navodeći da taj priliv čini čak 14 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje i zatvara gro deficita tekućeg računa BiH.

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, smatra da je do pada uplata penzija iz inostranstva u 2013. došlo iz razloga prirodnog smanjenja broja penzionera i sve češćeg podizanja penzija u zemlji u kojoj je i zarađena.

“Rigidnija poreska politika dovela je do toga da su obveznici doprinosa postali i naši državljani koji ostvaruju penziju i invalidninu od inostranog isplatioca, a ovdje imaju prebivalište. BiH, doduše, sa mnogim zemljama ima potpisane sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali se neki penzioneri ne žele zamarati papirologijom, već se radije odlučuju da svaka tri mjeseca odu van BiH po penziju”, precizirao je Radivojac.

Svjetska banka juče je objavila da bi na globalnom nivou transferi novca od radnika useljenika u 2013. trebalo da iznose 550 milijardi i za tri godine bi se mogli popeti na 707 milijardi.

Institucija kritikuje da te transakcije koče neke nacionalne komisije koje određuju finansijske posrednike.

“Visoka cijena slanja novca službenim kanalima i dalje je velika prepreka”, naglašava banka i ističe da oni iznose prosječno devet odsto poslatog iznosa.

Svjetska banka, takođe, ocjenjuje da se u svijetu očekuje dodatan porast transfera novca radnika imigranata prema zemljama juga, što će amortizovati povlačenje ulagača iz tih ekonomija.

Iznos novca kojeg su radnici useljenici poslali u svoje domovine trebalo bi da bude 414 milijardi dolara, ili 6,3 odsto više nego 2012, kada je već zabilježeno slično povećanje, navode u saopštenju.

Kako procjenjuje Svjetska banka, Indija sa 71 milijardom dolara i Kina sa 60 milijardi trebalo bi još ove godine da budu glavne zemlje u koje se uplaćuje novac. Prema Svjetskoj banci, ti transferi su posvuda bili značajni, osim u Latinskoj Americi i na Karibima. U nekim zemljama u razvoju taj priliv kapitala je nadoknadio nezainteresovanost ulagača u trenutku promjena kursa američke monetarne politike.

“Transferi novca su važno sredstvo nadoknade neostvarenih priliva kapitala”, ocijenio je u saopštenju Kaušik Basu, glavni ekonomista Svjetske banke. Nezavisne novine

Tagovi: centralna banka bihgoran radivojacpenzijasvjetska bankatopvazno

Povezane vijesti

12.12.2019 | 12:58

Povjerioci Banke Srpske na „ledu“ zbog tužbe Litvanaca

14.06.2019 | 16:15

Radivojac novi stečajni upravnik Banke Srpske

16.01.2019 | 8:00

BiH pritišću dvije milijarde maraka nenaplativih kredita

25.10.2018 | 8:00

Dvije prosječne plate potrebne za spajanje kraja s krajem