»Prijedorčanka« prekida otkup voća u RS
22.08.2013. / 6:20
BANJALUKA, Nova linija zajmova Investiciono-razvojne banke (IRB) RS za poljoprivredu i prerađivačku industriju nije praktično ni zaživjela, a već je prouzrokovala žestoka negodovanja prerađivača nezadovoljnih ponuđenim uslovima finansiranja.
Vlada RS je juče razmatrala prve aplikacije za zajmove IRB iz nove linije za nekoliko preduzeća, među kojima su “Planinsko dobro” Nevesinje sa zahtjevom od 6,5 miliona KM, “Prijedorčanka” sa četiri miliona KM i banjalučka “Vitaminka” sa 1,4 miliona KM.
Nikola Vukelić, direktor “Prijedorčanke”, kaže da je planirao podići četiri miliona maraka isključivo za otkup voća sa prostora cijele RS, ali da su mu postavljeni neprihvatljivi zahtjevi u pogledu roka otplate zajma od godinu dana.
“Dokumentaciju za taj zajam mi ‘šetaju’ već 45 dana, stalno nešto fali i sada na kraju dobijem informaciju da mogu dobiti zajam, ali uz otplatu od godinu dana. Takve uslove niko ne može ispuniti i zato će ‘Prijedorčanka’, kao najveći otkupljivač voća u RS, momentalno prekinuti otkup. Zatražio sam i hitan sastanak Udruženja voćara RS sa kojeg će biti poslati određeni zahtjevi prema Ministarstvu poljoprivrede”, ogorčen je Vukelić ističući da u tome ima podršku i drugih prerađivača.
On kaže da je planirao otkupiti 15.000 tona voća u RS, navodeći da je ostvaren dobar urod u prvom redu šljive, ali i jabuke i kruške, s tim da je kvalitet roda smanjen usljed suše.
Iz Ministarstva poljoprivrede RS ranije je saopšteno da je za zajmove IRB-a u oblasti poljoprivrede obezbijeđeno 100 miliona KM, s ciljem da se podstakne razvoj tog sektora. Sredstva su prije svega namijenjena za primarnu proizvodnju, preradu, te kupovinu i preuzimanje sirovina, ali i za refinansiranje postojećih kreditnih zaduženja i plaćanje dospjelih poreskih obaveza.
Ministar iznio koncept novog modela finansiranja primarne proizvodnje i prehrambene industrije, sa tri glavna stuba podrške
Resorni ministar Stevo Mirjanić juče je potvrdio da je na sjednici Vlade RS prihvaćen zahtjev “Prijedorčanke” na traženi iznos zajma, ali da “nisu usaglašeni uslovi”.
On je na konferenciji za novinare iznio koncept novog modela finansiranja primarne proizvodnje i prehrambene industrije, sa tri glavna stuba podrške.
Upravo je kao prvi naveo korištenje posebne kreditne linije IRB-a za obrtna sredstva za otkup sirovina od domaćih proizvođača, gdje bi se novac davao na godinu dana uz povoljnu kamatu od četiri odsto, te koristio kao rivolving u narednom otkupnom ciklusu.
Kao drugi stub je naveo kreditnu liniju IRB-a za ulaganje u osnovna sredstva, refinansiranje nepovoljnih kredita i zadovoljavanje drugih vidova finansijskih potreba korisnika za tekuću reprodukciju i razvojne programe.
“To bi bili krediti s kamatom većom od četiri odsto, ali povoljniji nego kod komercijalnih banaka”, precizirao je Mirjanić.
Treći stub bi, prema predloženom modelu, predstavljala podsticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede za sufinansiranje tekućih potreba i dugoročnih razvojnih projekata korisnika.
Poljaci i Izraelci “mjere” Šećeranu
Vlada RS je u cilju oživljavanja proizvodnje u bijeljinskoj Šećerani stupila u kontakt sa potencijalnim partnerima iz Poljske i Izraela, kazao je Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede RS.
Ističući da se konkretniji razgovori sa potencijalnim partnerima očekuju u predstojećem periodu, on je rekao da je Vlada RS izrazila stav da će preduzeti sve mjere kako bi se Šećerana stavila u funkciju, ocjenjujući je jednim od najznačajnijih privrednih kapaciteta u RS.
Resorno ministarstvo je, takođe, kako je rekao, pokrenulo i inicijativu za proširenje proizvodnje HPK iz Draksenića, te revitalizaciju prehrambenih firmi poput banjalučke “Mljekare” i gradiške “Levite“. Nezavisne novine
Tagovi: prijedorcankatopvaznovlada rsvoce
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
