Presuda: „Alumina“ ne mora vratiti IRB-u milionski kredit „Energolinije“

BANJALUKA – Okružni privredni sud u Bijeljini proglasio je ništavim ugovor o kreditu od 19,4 miliona KM između Investiciono-razvojne banke (IRB) RS i „Energolinije“ te oslobodio plaćanja obaveza zvorničku „Aluminu“ koja je bila jemac za ovaj kredit, a IRB-u naredio da vrati novac koji je do sada naplatila od „Alumine“ kao žiranta, saznaje portal CAPITAL.

Riječ je o prvostepenoj presudi koja je donesena krajem prošle godine, a na koju je IRB uložio žalbu.

„Alumina“ je krajem 2017. godine podnijela tužbu protiv IRB-a i „Energolinije“ kojom je tražila poništenje ugovora o kreditu od 19,4 miliona KM i jemstvu, te vraćanje milionskog iznosa koji je kao žirant do sada platila IRB-u.

U Okružnom privrednom sudu u Bijeljini za CAPITAL su potvrdili da su po tužbi „Alumine“ protiv prvotuženog Fonda za razvoj i zapošljavanje RS, kojim upravlja Investiciono-razvojna banka RS i drugotužene „Energolinije“ u stečaju donijeli presudu 2. decembra 2020. godine i dopunsku presudu 22. decembra 2020. godine.

“Na navedenu presudu i dopunsku presudu tuženi je izjavio žalbu, te se predmet po žalbi nalazi na Višem privrednom sudu u Banjaluci“, kazali su u sudu.

Kredit odobren platežno nesposobnom preduzeću

U obrazloženju presude, koja je u posjedu CAPITAL-a, sud je naveo da je IRB odobrila kredit „Energoliniji“ iako je to preduzeće u momentu podnošenje zahtjeva za kredit bilo platežno nesposobno, te da je pored toga kredit, koji je dobila iz sredstava Evropske investicione banke, IRB dala kroz direktne zajmove, iako je po sporazumu sa EIB-om, to mogla samo preko finansijskog posrednika.

„Ocjenom izvedenih dokaza na glavnoj raspravi, ovaj sud cijeni da je sporni ugovor protivan prinudnim propisima, tačnije Pravilima IRB-a o plasmanu sredstava po kreditnim linijama i zajmovima jer nije zaključen putem poslovne banke kao finansijskog posrednika. Pored toga, zaključen je sa drugotuženim koji nije ispunajvao uslove za dobijanje kredita, te je protivan i dobrim običajima što ga čini ugovorom bez pravnog dejstva, slijedom čega je sud usvojio prvi postavljeni tužbeni zahtjev tužioca, pa kako je taj tužbeni zahtjev usvojen, o drugopostavljenom nije odlučivano“, navedeno je u obrazloženju presude.

Sud: Nepošteno i nesavjesno ponašanje IRB-a

Sud je naveo da je „Energolinija“ dva puta tražila kredit IRB-a, s tim što je prvi zahtjev odbijen jer je utvrđeno da preduzeće ne ispunjava uslove, a bez obzira na to samo tri mjeseca kasnije odobren im je milionski kredit.

„Činjenice da su se kreditna sredstva iz projekta EIB-a trebala plasirati krajnjim korisnicima preko poslovnih banaka kao finansijskih posrednika koje bi snosile rizik povrata, da „Energolinija“ u vrijeme odobravanja spornog kredita nije bila platežno sposobna, da je cjelokupan iznos kredita isplaćen odjednom u jednom danu, da je nesporno upravo od strane IRB-a utvrđeno nenamjensko korištenje kredita, da drugotuženi nije postupao po pozivu iz dopisa prvotuženoga za povrat cjelokupnog plasiranog iznosa sa kamatom i naknadama, te nesporna i poznata činjenica odlaska iz BiH litvanskih državljana, zastupnika i vlasnika „Energolinije“ kao korisnika kredita, po ocjeni ovoga suda, ukazuju na to da od samog početka nije postojala namjera da se kreditna sredstva iskoriste u precizno ugovorenoj namjeni, niti da se kredit vrati“, piše u obrazloženju presude.

Sud je naveo i da prevaljivanje obaveze iz spornog ugovora o kreditu na „Aluminu“ kao solidarnog jemca, jasno ukazuje na to da se radi o namjernom, nepoštenom i nesavjesnom ponašanju prvenstveno IRB-a koji je zaključio sporni ugovor primjenom pravila Uputstva o direktnom plasmanu umjesto primjenom Uputstva o plasmanu putem finanijskih posrednika kako je to očito bio u obavezi.

„U tom poslu je imovina „Alumine“ podmetnuta kao obezbjeđenje da će tuđi dug biti vraćen“, naveo je sud u presudi i dodao da je IRB čak i aneksom produžila rok otplate spornog kredita i to nakon što je prethodno utvrdila nenamjensko korištenje kredita.

U presudi je navedeno i da do zaključenja glavne rasprave nije izveden dokaz da je IRB preduzela bilo kakvu radnju prema „Energoliniji“ u pravcu povrata spornog kredita.

„Energolinija“ je privatna firma u vlasništvu Litvanaca koji su bili i vlasnici FG „Birač“ i njenih kćerki firmi, između ostalog“ i „Alumine“.

Preko vlasništva nad postrojenjima za proizvodnju energije kontrolisala je cijeli proizvodni proces u Fabrici glinice „Birač“, koja je takođe bila u vlasništvu Litvanaca, u kojoj pokrenut stečaj 2013. godine.

Prvi put kada je „Energolinija“ tražila kredit od 20 miliona KM, kreditni zahtjev je odbio tadašnji direktor IRB RS Milenko Pavlović, jer je znao kolika je izloženost riziku ovakvog plasmana IRB RS bez posredničke banke. Poslije toga dao je ostavku na ovo mjesto jer je bio pod pritiskom da odobri ovaj zajam.

Nakon njegovog odlaska „Energolinija“ obnavlja kreditni zahtjev, ali ovaj put u visini od 19,4 miliona KM.

Uprava kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova RS je još 2013. godine, u okviru istrage koju je MUP vodio o zloupotrebama i malverzacijama u vezi sa poslovanjem FG „Birač“ i drugih preduzeća iz sastava te fabrike, podnijela Specijalnom tužilaštvu RS izvjaštaj zbog sumnje u nenamjensko trošenje novca „Energolinije“.

U međuvremenu je „Energolinija“ otišla u stečaj, a stečajni upravnik je osporio potraživanja IRB-a po spornom kreditu.

CAPITAL je još 2013. godine objavio da EIB kontroliše IRB i njene klijente zbog načina dodjele povoljnih kredita iz kreditne linije od 50 miliona evra koje je IRB dobila od EIB-a, a u više navrata smo pisali i o spornom kreditu koji je IRB odobrila „Energoliniji“.

CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević