Capital.ba

Preskroman izvoz koči treći prelaz

27.06.2016. / 15:01

BANJA LUKA, Izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla koji zahtijevaju poseban inspekcijski nadzor nije dostigao potreban nivo za aktiviranje trećeg BIP graničnog prelaza ni tri godine poslije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.Granicni-prelaz-Batrovci-11-620x350

Nade o rastu izvoza dodatno su podgrijale dugo očekivane dozvole za izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i krompira koje je BiH dobila u drugoj polovini prošle godine.

Izvoz tih proizvoda, međutim, nije zaživio očekivanim tempom pa su količine koje su od tada završile na tržištu EU veoma niske.

BiH je izvoz krompira na evropsko tržište odobren krajem jula prošle godine, a podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je u periodu od 1. avgusta 2015. do kraja aprila ove godine u zemlje EU, odnosno Hrvatsku i Sloveniju izvezeno 268,9 tona krompira u vrijednosti od 110.135 KM.

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda odobren je u septembru, a od oktobra 2015. do kraja aprila 2016. godine u EU je izvezeno 1.089 tona u vrijednosti od 2,1 milion KM.

“ Za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla za koje je neophodno veterinarsko i fitosanitarno uvjerenje su još dovoljni granični prelazi Gradiška i Bijača” kažu u UIO.

Granični prelaz Izačić u blizini Bihaća dobio je 2013. godine status rezervnog i u slučaju velikog rasta obima prometa robe i gužvi na prelazima Gradiška i Bijača bio bi prekategorizovan u status BIP prelaza, ali za tim, kako ističu u UIO, nije bilo potreba.

Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić smatra da BiH nije dostigla željeni nivo izvoza zbog niske produktivnosti i konkurentnosti domaćih proizvoda na evropskom tržištu.

“ Naša proizvodnja je veoma skupa, a pojedini proizvodi čak i ne ispunjavaju rigorozne sanitarne kontrole za zahtjevno evropsko tržište. Nivo podsticaja koji naši proizvođači primaju je znatno niži od evropskih, a jedan od problema je i nedovoljno ukrupnjavanje zemljišnih posjeda kako bi mogli proizvesti veće količine bez kojih nema ozbiljnijeg izlaska na evropsko tržište” kaže Vidić i dodaje da bi najavljeno prihvatanje sistema principa tradicionalne trgovine sa Hrvatskom bilo pogubno za naš agrar i spoljnotrgovinski bilans.

Kategorizacija graničnih prelaza između BiH i Hrvatske definisana je posebnim sporazumom koji je u Briselu potpisan krajem juna 2013. godine, a uspostavljena je i mješovita komisija za praćenje sprovođenja odredbi sporazuma i eventualnu pretkategorizaciju prelaza. Glas Srpske

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!