Capital.ba

Pregovori sa MMF-om u septembru

21.07.2014. / 7:35

dusan vujovicBEOGRAD, Ministar privrede i v. d. ministra finansija Dušan Vujović kaže da Srbija želi da sa MMF-om postigne sporazum o trogodišnjem zajmu, što bi doprinjelo rješavanju pitanja budžetskog deficita i javnog duga. Pregovori sa Fondom očekuju se u septembru, a guvernerka NBS vjeruje da je Srbiji dovoljan aranžman iz predostrožnosti.
U ekonomiji se, kako kažu, čuda ne dešavaju, pa Srbija treba da zna sa čim raspolaže u razgovorima sa MMF-om. Tokom posljednje dvije godine sa članovima ove međunarodne institucije sjela su dvojica ministara finansija Srbije – vjerovatno će Dušan Vujović biti treći, a on očekuje da ćemo konačno napraviti sporazum.
Možda zato što će septembarski pregovori biti lakši za usvojene zakone o radu i o penzijskom i invalidskom osiguranju.
“Država u pregovorima sa MMF-om treba da insistira na mjerama koje će smanjiti sivu ekonomiju i mislim da je to ogroman prostor za uštedu i za rješavanje problema javnih finansija”, kaže Ivan Nikolić sa Ekonomskog instituta.
Zato, ističe Nikolić, ostaje da se uradi realan program reformi javnih preduzeća.
MMF traži uštede, ali Nikolić kaže – ne eksplicitno manje plate i penzije. Njihovo smanjenje bi, prema njegovom mišljenju, smanjilo potrošnju, ali ne i deficit.
S druge strane, ekonomista Milojko Arsić podsjeća da Srbija sa 8,5 odsto BDP-a ima najveći fiskalni deficit u Evropi. Zato tvrdi – ili smanjenje penzija i plata za najmanje 10 odsto ili povećanje poreza.
“Najveći dio su rashodi za plate i penzije i svaki ozbiljniji plan fiskalne konsolidacije podrazumjevaće i smanjivanje rashoda za plate i penzije”, kaže Arsić.
Prema njegovim riječima, osim toga biće neophodno da se smanje izdaci koje država ima za pokrivanje gubitaka društvenih preduzeća kao što su “Srbijagas”, “Željezara Smederevo”, ali i preduzeća u restrukturiranju.
Sporazum sa MMF-om bi, smatra, povećao šanse da se ovi planovi sprovedu, iako je zemlja i ranije imala više takvih prilika, ali se ispostavilo da nismo do kraja sprovodili programe dogovorene sa Fondom.
“To je razlog zašto zemlje koje imaju slabe institucije kao što je slučaj sa Srbijom imaju koristi od potpisivanja sporazuma sa MMF-om, preuzimanje spoljnih obaveza deluje na njih da sprovedu politike od kojih bi odustale kada bi samostalno odlučivale”, kaže Arsić.
Ivan Nikolić smatra i da se aranžman sa MMF-om donosi za investitore kojima je stalo do te institucije. “Kada investitori na prvi pogled pogledaju stanje ekonomije jedne zemlje, oni žele da vide da li je tu prisutan MMF ili ne”, kaže Nikolić.
Guvernerka Narodne banke Jorgovanka Tabaković izjavila je za Magazin Biznis da je Srbiji sa MMF-om sada potreban aranžman iz predostrožnosti, a ne stend-baj sporazum.
Objašnjava da Srbija visok nivo deviznih rezervi i da zato nema potrebe za novim zaduživanjem, ali da bi aranžman iz predostrožnosti doprinjeo jačanju održivog razvoja Srbije i pružio zaštitu od spoljnih šokova.
Srbija je u posljednjih 15 godina imala tri sporazuma sa MMF-om – 2001, 2004. stend-baj sporazum i 2009. aranžman iz predostrožnosti. RTS

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!