Prazne ćelije izvukle iz budžeta 300.000 KM
28.05.2019. / 8:00
BANJALUKA/SARAJEVO, Iako je dugo najavljivano da će vrata državnog zatvora u BiH biti otvorena početkom godine, to se nije desilo i nije još poznato kada će biti otvorena vrata praznih ćelija, koje su samo od januara iz budžeta izvukle oko 300.000 maraka.
Kamen temeljac za zatvor, koji je izgrađen po najmodernijim standardima, postavljen je 2006. godine, a prvobitni rok za izgradnju bio je 24 mjeseca.
Protekle godine, kada je riječ o realizaciji tog projekta, prošle su u znaku blokada i probijenih rokova, zbog čega su i donatori najavili da bi mogli da traže povrat datog novca, što bi stvorilo velike probleme, jer bi BiH morala da posegne i za kreditom da bi vratila sredstva.
Iako je najavljeno da će prvi zatvorenici u zatvor nadomak Vojkovića stići početkom ove godine, to se još nije dogodilo, jer Savjet ministara BiH još nije razmatrao prijedlog odluke o utvrđivanju datuma početka rada zatvora, niti je imenovano rukovodstvo te institucije.
Iako zatvor zvanično nije počeo da radi, brojni sistemi su u funkciji i to stvara, prema računici nadležnih u Ministarstvu pravde BiH, trošak od oko 50.000 KM mjesečno.
Nekada je račun, kažu, veći, a nekada manji, a kao primjer su naveli zimske dane, kada je grijanje stalno u funkciji da cijevi ne bi zamrznule.
Novi problem je što Savjet ministara BiH u tehničkom mandatu ne zasjeda već duže vrijeme, a politički lideri ne uspijevaju da približe stavove i otkoče proces formiranja nove vlasti, tako da se niko ne usuđuje da precizira kada će zatvor početi da radi, odnosno kada će bespotrebni troškovi biti zaustavljeni.
– Ministarstvo pravde BiH je učinilo sve što je zakonski bilo obavezno da učini da bude formiran zatvor kao tijelo uprave i da počne da radi, ali to se, nažalost, još nije dogodilo. Nemamo informacije kada će zatvor biti uspostavljen, ali je sigurno da usvajanjem odluke o uspostavljanju posao nije završen nego tek počinje, pa je potrebno da prođe određeno vrijeme od donošenja odluke do prijema prvih zatvorenika. Riječ je, između ostalog, o poslovima prijema, obuci zaposlenih te drugim preduslovima za rad – kazao je za “Glas Srpske” ministar pravde BiH Josip Grubeša.
Dodao je da su to trenutne prepreke, ali da ne može znati da li postoje i neke druge dok ne počne stavljanje zatvora u funkciju. Upozorio je da je i dalje realno da određeni strani investitori zatraže povrat donatorskih sredstava kojima su pomogli u gradnji zatvora.
– Realno je utoliko što je riječ o budžetskim sredstvima zemalja koje su nam donirale novac kao pomoć, a za koji ne mogu podnijeti izvještaje svojim vladama da je namjenski i utrošen. Naime, ne mogu reći da smo sredstva iskoristili u namjene, s obzirom na to da je novac dat s ciljem izgradnje zatvora koji još ne postoji – rekao je Grubeša i podsjetio da se okvirno radi o 11 miliona evra.
Zatvorenici osuđeni pred Sudom BiH su, imajući u vidu da zatvor još nije otvoren, trenutno raspoređeni po zatvorima Republike Srpske i FBiH, a prema podacima ministarstva ima ih blizu 500.
– Trenutno je oko 480 pritvorenika i zatvorenika koje je Sud BiH lišio slobode i koji kaznu izdržavaju u entitetskim zatvorima, a taj broj varira iz mjeseca u mjesec. Dnevni iznos koji plaćamo za izdržavanje je 40 KM po zatvoreniku – kazao je Grubeša.
Prema nezvaničnim informacijama, kamen spoticanja leži u stavovima Grubeše i ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića o tome ko treba da bude na čelu zatvora, odnosno iz kojeg naroda. Grubeša nije želio da iznosi detalje.
– Za sada je potrebno da tamo bude neko ko će privesti kraju stavljanje zatvora u funkciju, jer kako stalno ističem, zatvor ne može sutra početi da radi, potrebno je još vremena za završetak određenih poslova prije nego što počne prijem zatvorenika. Tada će posao Ministarstva pravde BiH na izgradnji zatvora biti gotov i mogu reći da je naša obaveza s tim izvršena. Važno je da budući upravnik bude stručno lice, ali to više nije nešto o čemu ja treba da brinem, za to postoje konkursi i procedure – zaključio je Grubeša.
Mirko Šarović nije odgovarao na telefonske pozive.
Kapaciteti
Kompleks zatvora prostire se na površini od 24.000 kvadratnih metara, a svaka ćelija, u kojoj će biti smješten po jedan zatvorenik, površine je 12 kvadratnih metara. Državni zatvor ima 350 mjesta, od čega je 300 namijenjeno za zatvorenike, a 50 za pritvorenike. Time će, pokazuju analize nadležnih, biti znatno rasterećeni kapaciteti zatvora u RS i FBiH i riješen problem njihove prebukiranosti. Vedrana Kulaga/Glas Srpske
Tagovi: državni zatvor bihJosip Grubeša
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Neka, neka, čuvaju oni to za sebe jer su navikli useliti u novo,oni znate koji