Capital.ba

Povećanje obima i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje

20.05.2015. / 20:12

narodna skupstina rsBANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je danas Prijedlog strateškog plana razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske od 2016-2020. godine, čiji su glavni ciljevi povećanje obima i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, te obezbjeđenje stabilnosti dohotka poljoprivrednih proizvođača.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Stevo Mirjanić rekao je u završnoj riječi da je ovaj akt izazov za sve one koji hoće da promijene stanje u oblasti poljoprivrede u Srpskoj.

Mirjanić je rekao da će, nakon usvajanja strateškog plana u parlamentu, Vlada Republike Srpske sačiniti dinamički plan njegove realizacije po rokovima i nosiocima, te da je uvjeren u njegovu potpunu realizaciju.

“Jedno od posebnih pitanja od koga će zavisiti sve što budemo radili je pitanje kako ćemo uraditi spoljnotrgovinsko poslovanje i zaštitu domaće proizvodnje”, istakao je Mirjanić.

On je vjeruje da će institucije na nivou BiH u saradnji sa institucijama Republike Srpske naći rješenje za ove probleme proizvođača ne samo u Srpskoj, već u čitavoj BiH.

Strateški ciljevi su i jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede kroz povećanje nivoa investicija, povećanje stepena tržišnosti i finalizacije poljoprivredne proizvodnje.

Neki od ciljeva su i održivo upravljanje prirodnim resursima i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, uravnoteženi integralni ruralni razvoj, te sistemska podrška razvoju sektora poljoprivrede i ruralnih područja, navodi se u obrazloženju ovog dokumenta. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Povećanje obima i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje

    1. seljanoti

      ASOCIJACIJA POLJOPRIVREDNIH
      APUS

      UDRUŽENJA SEMBERIJE
      Komitska 174, 76300 Bijeljina

      APRILSKE ŠALE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

      Da li je usvajanja strategije za period 2015-2020. godina, postala jedna obična farsa od strane Ministarstva poljoprivrede ili kupovina vremena za neisplaćene subvencije iz 2013 i 2014 . godine?
      Koliko su ljudi koji sjede u Ministarstvu poljoprivrede RS dorasli ovako ozbiljnom zadatku ili je na pomolu lakocemo sa ovim i donosicemo rešenja „ad hoc“. Donošenje nove strategije razvoja agrarnog sektoru u RS za 2015-2020. godine, pretvorilo se farsu kojoj se ne nazire kraj. Prvobitna strageji koja je bila donijeta za petogodišnji period, tj. 2015-2020. godina, se sad skraćuje na period 2016-2020. godina. Faktički, ova 2015. godina, biće godina bez bilo kakve strategije u sektoru agrara. U strategiji koja je bila predvidena za period 2015-2020. godina, agrarni budžet je trebao da bude 6% od ukupnnog budžeta RS. Postavlja se pitanje: gde je nastao problem? Jednostavno osnovni problem je nastao u nemogućnosti da se za agrar izdvoji 6%, pa je sve to prolongirano za narednu 2016. godinu. Mesto budžeta od 91,5 miliona za 2015. godinu, kako je planirano u strategiji, mi imamo budžet od 60 miliona koji ima karakteristike socijale i milostinje za sektor agrara.
      Sledeće pitanje koje se po logici postavlja: Zašto je dato 200. 000 maraka za izradu strategije u poljoprivredi u period 2015-2020. godina? Po sadasnjem stanju mi imamo da je strategiji ne primjenjiva, tj. da se ona prolongirana od 2016-2020. godine, što nam ukazuje da je uzalud bačeno 200.000 maraka budžetski srestava. Dali postoji odgvornost nekoga u Ministarstvu poljoprivrede za ovakvo ponašanje?
      Opet ćemo se malo osvrnuti na strategiju kroz nekoliko glavni paramatera koju ovu strategiju čine.
      Prvo, vraćanje posticaja po hektaru i po grlu je već videno u RS i ta isplata je bila na snazi do 2010 ili 2011. godine, gde se došlo do zaključka da nema nikakog efekta pa je uvede po prinosi po jedinici površine i količini mlijeka po grlu. Subvencije po hektaru samo nas vraćaju unazad, naročito danas kada je borba za prinos svuda u svjetu glavni faktor razvoja poljoprivrede. Veliki broj poljoprivredni gazdinstava će ostvarivati posticaja na osnovu posedovanja vlasniststvom na zemljištem, a neće u opšte voditi računa o ostvarenom prinos. Posebno u današnjim uslovima, kada je cijena inputa u proizvodnji veoma skupa i kada imamo veliki broj starački gazdinstava.
      Drugo, osnovne dve strateška poljoprivredna proizvoda treba da čine pšenica i mlijeko. Podimo od mlijeka koje kod nas je strahovito izloženo tržišnoj konkuretnost od strane EU, kao i zemalja u okruženju. Postavlja se pitanje da li možemo da se borimo za tržište sa ovim igračima? Naše mišljenje je da ne možemo se boriti, prije svega zbog dve stvari a to su skupi ulazni inputi (BiH je u 2014. godini uvezla kukuruza u vrijednosti od 54 miliona KM, los kvalitet zemljišta na kojem se gaji kukuruz), vrlo nizak nivo tehloske opremljenosti farmi u RS. (2012. godine, u RS, je bilo 12.000 farmi koji se bavili proizvodnjom mlijeka, danas je to ispod 6.000 farmi, a neka naša procjena da će opstati oko 1.000 farmi). Procjena da će do 2020. godine, biti 120.000 muzni krava je u teorije verovatnoće, kada znamo kakvi su uslovi na tržištu mlijeka. Pšenica kao drugi strateški proizvod, takode nema perspektivu, prije svega, zbog lošeg kvaliteta zemljista koje RS raspolaže i na osnovu prinosa koji se ostvaruje, kao i visoka cijena repromaterijali u odnosu na cijenu proizvedene robe. Neki plan od 70.000 ha do 2020 . godine, je ne utemeljen. Mi ove godine imamo pad za 30% u površina u odnosu na 2013. i 2014. godinu sa 40.000 Ha, smo spali na nekih 25.000 Ha u 2015. godini (Pšnica je u veoma lošem stanju, tako da ne treba očekivati neki dobar prinos).
      Treće, cijela strategija je prilagodena velikim proizvodačima, što nam kazuje da su mala i srednja gazdinstva osudena na propast. Najveci dio proizvodnje u RS, čine mala i srednja gazdinstva, koja obuhvataju preko 90 % ukupne primarne poljoprivredne proizvodnje. Takode, ne postojanju regionalizacije agrarna sektora, gde bi se utvrdilo značaj svake regije u Republici Srpskoj za proizvodnju odredenih poljoprivrednih proizvoda. Ako se Evropski model Agrarne politike zasniva na subvencionisanji i posticaju malih i srednjih gazdinstava, kao regionalizaciji poljoprivredne proizvodnje, kod nas je to jednostavno zanemareno.
      Nemogućnost da se izbore za povećenja agrarna budžeta u 2015. godini, na osnovu donijete strategije, kao i sve teže ispunjavanje obaveze iz prethodne perioda vodi Ministarvo poljoprivrede u sve veću dubiozu. Rasprava o strategiji se vodi zadnjih šest mjeseci i nikako da se usvoji u Narodnoj skupstini Republike Srpske. Takode, neozbiljnost ljudi u Ministarstvu poljoprivrede da se o strategiji raspravlja sa udruženjima i u aprilu 2015. godine, a svi znamo da je april mjesec kada je sjetva u najvećemo zamahu. Postavlja se pitanje da li su ljudi koji sjede u Ministarstvu poljoprivrede komptentni da vrše ove funkcije, počevši od Ministra poljoprivrede, preko velikog broja zamjenika i savjetnika?

    2. dragan

      Gospodine ministre zardjali ste,Poljoprivreda se ne radi sa frazama koje vi i vaše ministarstvo u izobilju imate i upotrebljavate baš kao i vaši predhodnici,poljoprivreda se radi u ZADRUGAMA I NA SELU,a vas tamo uopšte nema.Sistematski su uništene zadruge i automatski i proizvodnja na selu.Koliko imate ministre ljudi u čizmama,jer se samo na taj način radi na selu?.Naravno neznate jer ih toliko malo imate da ih i navidite,i ne brojite,.Mogao bi ja vama o agraru i vašim propustima pisat tri dana i tri noći,ali pošto znam da to za vas znači iasto da sam pisao bla,bla,bla,ja ovdje stajemKO ZANEMARI SELO IZGUBIT ĆE I DRŽAVU I NAROD….ZBOGOM VOLJENA ZEMLJO