Capital.ba

Posao na moru dobro plaćen, ali na crno

28.05.2012. / 8:00

BANJALUKA ,  Bh. radnici na hrvatskoj i crnogorskoj obali u ugostiteljstvu mahom rade na crno, što potvrđuje činjenica da nema zvaničnih podataka o broju sezonaca koji na ovaj način dođu do posla iako se zna da među 30.000 sezonskih radnika u Hrvatskoj i Crnoj Gori ima mnogo građana BiH.

 
Prosječne plate od “skromnih” 300 evra, koliko dobija sobarica u Crnoj Gori, do 1.500 evra, koliko može zaraditi vrhunski kuvar u Hrvatskoj, motiv su za mnoge da od maja do kraja septembra zbog posla napuste BiH.
Samir Zuko, stručni savjetnik u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje između entitetskih i zavoda za zapošljavanje drugih država, kazao je da je pred sezonu stigao jedan zahtjev za određenim brojem radnika za rad u Hrvatskoj, ali nije postignut dogovor jer je poslodavac insistirao da kandidati imaju hrvatsko državljanstvo.
“Taj zahtjev smo stornirali, tako da zvanično nijedan radnik iz BiH nije sezonski zaposlen u Hrvatskoj ili Crnoj Gori. Koliko radnika radi nelegalno ili su do posla došli uz posredovanje privatnih agencija to niko ne zna, jer se takvi slučajevi nikom ne prijavljuju”, kazao je Zuko.
Na hrvatskoj obali svakog ljeta posao pronađe oko 14.000 radnika, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Konobari, kuvari, sobarice, čistačice i recepcioneri najtraženija su zanimanja.
U Sindikatu trgovine, ugostiteljstva i turizma RS kažu da od tog broja radnika sigurno 50 odsto ima iz BiH, što legalno zaposlenih, što na crno.
“Niko nema prave podatke o broju naših radnika koji tokom sezone rade u Hrvatskoj ili Crnoj Gori. Čak i ono što se iznosi kao zvaničan podatak treba uvećati dva ili tri puta. Nije mali broj onih koji odlaze kod rodbine ili prijatelja primorani da rade na crno, ne razmišljajući da li će biti otkriveni”, kaže Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS.
Najjednostavnije je onima koji imaju hrvatske lične dokumente, pogotovo domovnicu, a uslov je da poslodavac prijavi boravak radnika na svoju adresu.
“Ako neko hoće da radi na crno treba da izbjegava područje oko Dubrovnika, te da traži posao u Splitsko-dalmatinskoj županiji ili na zadarskom području jer nema toliko kontrola, pa su i poslodavci spremniji da ponude posao”, kaže naša sagovornica koja je insistirala da ostane anonimna, a već nekoliko sezona radi u Istri i ima hrvatske “papire”.
Prosječne plate na hrvatskoj obali su ujednačene, a najviše zarađuju vrhunski kuvari koji mjesečno mogu da zarade i do 12.000 kuna.
Prema procjenama Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u toj zemlji će tokom ove turističke sezone raditi više od 15.000 sezonaca. Taj broj može da bude i veći jer je izdato više od 4.500 radnih dozvola za strance. Najveće potrebe za sezonskim radnicima imaju Budva, Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Tivat i Kotor. Najslabije su plate čistačica i spremačica koje mjesečno mogu da zarade 300 evra, a najbolje su plaćeni kuvari čija primanja iznose od 500 do 1.000 evra.
Vesna Milonjić-Aleksić, iz Sindikata trgovine Unije slobodnih sindikata Crne Gore, tvrdi da se teško dolazi do zvaničnih podataka o broju sezonaca. Ipak, 2009. i 2010. godine u toj zemlji radilo je više od 3.800 bh. radnika, a to je trećina od ukupnog broja zaposlenih sezonaca.
“Sezonski rad, pogotovo u građevini, obilježava rad na crno, ali ništa bolja situacija nije ni u ugostiteljstvu. Mnogo radnika iz BiH dolazi u Crnu Goru tokom ljeta prvenstveno zbog blizine, ali i činjenice da je naša zemlja zatajila u ‘proizvodnji’ tog kadra”, kazala je ona i dodala da poslodavci u tome vide šansu jer raznim “metodama” izbjegavaju plaćanje poreza i prijavljivanje takvih radnika.

 

Mešetarenje

 
U Zavodu za zapošljavanje RS pojasnili su da se sezonski rad tretira kao rad na određeno vrijeme i da se sve osobe koje su na taj način došle do posla brišu sa evidencije.
“Kada je riječ o sezonskom zapošljavanju u drugim zemljama, riječ je o specifičnom posredovanju. Za vrijeme trajanja sezonskog posla radnik treba da bude izbrisan sa naše evidencije, a, nažalost, u ovoj oblasti ima mnogo mešetarenja”, kazali su u Zavodu za zapošljavanje RS i dodali da nemaju povratne informacije koliko je naših ljudi otišlo da radi u inostranstvo. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Posao na moru dobro plaćen, ali na crno

    1. Ivan

      Baram rabota sezonska ili za stalno imam raboteno kako obezbeduvahe imam licenca,imam vozacka B,C decko od Skopje Makedonija 29godini moze i druga rabota Tel.389 078 288 420