Capital.ba

Pojačati kontrolu zaštite na radu

31.03.2014. / 7:06

zastita-na-raduBANJALUKA,  U Republici Srpskoj je prošle godine na poslu život izgubilo šest radnika, njih 70 je teško povrijeđeno, a kod skoro svakog drugog poslodavca uočene su nepravilnosti iz oblasti zaštite na radu, pokazuju podaci Inspekcije rada RS.
Iz tog razloga sindikalni predstavnici smatraju da upravo ti podaci pokazuju jasan znak da je potrebno ponovo ispitati mehanizme primjene i kontrole Zakona o zaštiti na radu. Kako kažu u Savezu sindikata RS, ukoliko se ovom pitanju ne posveti više pažnje, zakon koji se smatra jednim od modernijih u regionu, a koji je pozitivno ocijenjen i od strane Međunarodne organizacije rada, ostaće samo slovo na papiru, a koji je, s druge strane, izuzetno važan za zdravlje i život radnika.
Potpuno je jasno kako u ovoj oblasti ima puno problema koji su jako važni, a o kojima se malo brine i traže rješenja, jer pitanje potpune primjene znači sigurno i zdravo radno mjesto i zaštita života radnika na radnim mjestima“, kaže Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, dodajući kako bi brojke bile još crnje ako bi se u obzir uzeli oni radnici koji su stradali a koji nisu bili prijavljeni na svom radnom mjestu. U prilog svojim tvrdnjama ona navodi analizu koju je Savez sindikata nedavno završi, vršenu u 670 preduzeća, ustanova i institucija, gdje je sindikat organizovan.
Tek 50 odsto preduzeća je donijelo Akt o procjeni rizika, dok ga 41 odsto uopšte nema, s tim da je u devet odsto slučajeva on još u fazi donošenja”, kazala je Mišićeva, dodajući kako ova obaveza postoji još od 2009. godine.
Kako kaže, zastrašujuće je i to da je zakon naložio da u izradi akta mora učestvovati sindikat, a da ga u 64 odsto slučajeva niko nije kontaktirao.
“Za 21 odsto radnika Akt o procjeni rizika nije uopšte dostupan, a ako oni nisu upoznati s tim aktom – on uopšte nije u funkciji“, kazala je Mišićeva.
Čedo Risović, glavni republički inspektor rada, kaže kako se na edukaciji i pripremi u vezi s donošenjem akta uradilo malo, pa je ostao niz problema koji se odražavaju na stanje zaštite na radu.
Ovlaštene organizacije za poslove zaštite na radu sa dosta formalizma su pristupile izradi ovog akta, a vjerovatno iz razloga zauzimanja što većeg broja poslodavaca. U praksi većina poslodavaca posjeduje Akt o procjeni rizika i u tom smislu ispunjavaju zakonsku obavezu, ali formalizam koji je prisutan u njegovoj izradi dovodi u pitanje funkcionalnost tog akta“, kazao je Risović, dodajući kako su kontrole pokazale da su najčešći razlozi zbog kojih dolazi do povreda na radu propusti u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite. Inače, u prošloj godini Inspekcija rada po ovom pitanju je izvršila 1.848 kontrola, u kojima su inspektori u 829 slučajeva ili 45 odsto, utvrdili nepravilnosti, iz čega su proistekla 173 prekršajna naloga u vrijednosti od 232.320 KM.

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS nisu željeli da komentarišu podatke inspektorata, ali su rekli kako su zadovoljni primjenom Zakona o zaštiti na radu.
Zakon je prilagođen novim društveno-ekonomskim odnosima i kod izrade istog implementirana je osnovna direktiva Savjeta Evrope. Sa primjenom zakona smo zadovoljni“, kazala je Vladislava Tadić, načelnik Odjeljenja zaštite na radu u ovom ministarstvu, dodajući kako zasad nema potrebe za izmjenama zakona.      Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!