Podržati privredu kratkoročnim i dugoročnim mjerama!
14.02.2012. / 11:02
SARAJEVO, Iako je obim spoljnotrgovinske razmjene BiH u prošloj godini u odnosu na 2010. godinu zabilježio određeni rast, a pokrivenost uvoza izvozom dostigla 55,7 odsto, institucije vlasti, kratkoročnim i dugoročnim aktivnostima i mjerama, treba da efikasnije djeluju na planu podrške domaćoj privredi – smatra Ljubiša Ćosić, savjetnik za ekonomska pitanja člana Predsjedništva BiH iz Srpske Nebojše Radmanovića.
Prema njegovim riječima, analiza spoljnotrgovinske razmjene BiH pokazuje da je u prošloj godini ostvaren uvoz u vrijednosti od 15,1 milijardu KM, izvoz je bio 8,4 milijarde KM, što ukazuje na spoljnotrgovinski deficit od 6,7 milijardi KM.
Posmatrano u odnosu na 2010. godinu, obim spoljnotrgovinske razmjene je povećan, kao i pokrivenost uvoza izvozom od 55,7 odsto, pri čemu je izvoz rastao u većem procentu u odnosu na uvoz – istakao je Ćosić.
Postoje dva ekstrema u kojima na osnovu opasnosti, odnosno šansi koji se u njima nalaze, institucije vlasti svojim kratkoročnim i dugoročnim aktivnostima i mjerama, putem podrške privredi, treba da djeluju’, upozorio je Ćosić.
On je pojasnio da prvi pokazatelj kaže da je u agroprehrambenom sektoru u BiH uvoz u BiH iznosio 2,7 milijardi KM, izvoz je bio 621,5 miliona KM, tako da je pokrivenost uvoza izvozom bila oko 22 odsto.
”Riječ je izuzetno nepovoljnom spoljnotrogvinskom pokazatelju, pogotovo kada se uzme u obzir važnost agroprehrambenog sektora. U ovom sektoru treba djelovati kratkoročnim podsticajnim mjerama, i to izdvajanjem više budžetskih sredstava za podsticaje, otvaranjem novih proizvodnih pogona, podsticajima za novozasijane površine, uvećanjem stočnog fonda, podrškom poljoprivrednicima i privrednicima u prehrambenoj industriji u uvođenju novih standarda i zadovoljavanjem oštrih uslova u plasmanu ove robe na tržišta CEFTA i EU”, preporučio je Ćosić.
On je precizirao da se drugi važan pokazatelj odnosi na sektor drvne industrije koji je zajedno za proizvodnjom namještaja u prošloj godini ostvario skoro 1,5 milijardi KM izvoza, a 743 miliona KM uvoza.
”Riječ je o sektoru privrede u BiH koji ima pokrivenost uvoza izvozom od 200 odsto. Kada se uzme u obzir da je 90 odsto izvoza u drvnoj industriji plasirano na tržište CEFTA i EU, jasno je da su proizvođači iz BiH u mogućnosti da se i na najzahtjevnijim tržištima bore sa snažnim konkurentima i budu bolji od njih”, naglasio je savjetnik za ekonomska pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH.
Ćosić ističe da je upravo zbog ovakve snage ovog privrednog sektora potrebno kratkoročnim i dugoročnim institucionalnim mjerama pružiti pomoć preduzećima iz ove oblasti.
”Potrebno im je olakšati dolazak do sirovine, ubrzati i pojednostaviti izvozne procedure, omogućiti pristup izvorima finansiranja direktnom ili indirektnom finansijskom podrškom razvojnih banaka entiteta, pružati im podršku putem davanja garancija za izvoz na inostrana tržišta, te podržati njihove projekte zapošljavanja novih radnika uvođenjem novih tehnologija koje prave finalne proizvode, i omogućiti im procese certifikacije i standardizacije proizvodnih procesa i finalnih proizvoda”, precizirao je on.
Prema Ćosićevoj ocjeni, zanimljiv je i podatak koji pruža pregled spoljnotrgovinske razmjene BiH u prošloj godini, a koji ukazuje da je 84 odsto obima spoljntorgovinske razmjene ostvareno sa zemljama CEFTA i EU, što znači da je trgovina BiH dominantno usmjerena na zemlje sa kojim ima regulisane trgovinske odnose putem Sporazuma o slobodnoj trgovini.
”Takođe, podatak o pokrivenost uvoza izvozom od 26 odsto sa drugim zemljama sa kojima BiH nema potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, ide u prilog tezi da BiH kao mala zemlja, koja nikako ne može uticati na trgovinske tokove, mora biti usmjerena prema konceptu liberalne trgovine”, zaključio je Ćosić . Srna
Tagovi: ceftaeuizvozljubisa cosicnebojsa radmanovicspoljnotrgovinska razmjenauvoz
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
